2. • 17. i 18. st. ujedinjenje Hrvatske
• bogata likovnoj baštini
• U sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji niču vrijedna djela barokne
• umjetnosti
• Utvrde, crkve, palače, stambene zgrade i javni spomenici
• U Književnosti se razvija humanizam i prosvjetiteljstvo
3. Urbanizam
• Zvjezdasti tlocrti
• brojne kule
• ulice pod pravim kutom
• pravokutni trgovi u sredini na kojima su
najvažnije javne zgrade (vojne i gradske
uprave) te crkva
• Konstantna opasnost s istoka.
• Dvije najveće su Osijek i Slavonski Brod
• Glavnu obrambenu moć daju zemlja i voda:
nasipi na koje su postavljeni topovi od zemlje i
opkopi što sprječavaju prodor neprijateljske
ljudske sile ispunjeni vodom.
Tlocrt Karlovca
Tvrđa, Osijek
4. Brodska tvrđa
• najveći spomenik arhitekture cijele sjeverne Hrvatske
• jedna od najvećih tvrđava u Europi
• granična utvrda Europe prema Turskom carstvu
6. Dubrovnik
• potres 1667.
• uništen gotovo cijeli grad
(crkva sv. Vlaha, katedrala,
isusovačka crkva sv. Ignacija i
samostan)
• »Jezuitsko stubište« (P.
Passalaqua) - široko, kameno
stubište sa snažnom ogradom
koje povezuje donji dio grada s
isusovačkim trgom na uzvisini.
Katedrala
Jezuitsko stubišteCrkva sv. Vlaha
7. Crkva sv. Marije Snježne u Belcu
• Najraskošnije
ukrašena crkva
• 1740.
• unutarnji
prostor oltara i
propovjedaonice je
ispunjen pozlaćenim
bogatim skulpturama
• slikar Ivan Ranger
Crkva sv. Marije Snježne
8. Zidno slikarstvo
• doživljava procvat
• iluzionističke freske
• Crkva sv.
Marije u Samoboru
• Crkva sv.
Katarine u Zagrebu
• Isusovačka crkva u
Dubrovniku
Crkva sv. Marije u Samoboru
Crkva sv. Katarine u Zagrebu
9. Kiparstvo
• Talijan – Francesco Robba
• Mramorni oltar Kristova Raspeća
• Crkva sv. Križa u Križevcima
Crkva sv. Križa u Križevcima
10. Književnost
• U duhu prosvjetiteljstva
• načela zdravog razuma
• naglašava potrebu odgoja i obrazovanja kako bi se
proširile spoznaje o prirodi i društvu
• epoha klasicizam i prosvjetiteljstvo
• Procvat romana, novele, eseja, basne i popularne
filozofije.
• D. Diderot i Voltaire
• M. A. Reljković i A. Kačić Miošić u hrvatskoj
književnosti.
Diderot
Voltaire
11. Andrija Kačić Miošić (1704. – 1760.)
• Epik i vjerski pisac
• Franjevac
• Studirao je filozofiju i teologiju
• „Razgovor ugodni naroda slovinskog”
• opisuje povijesne događaje slavenskih zemalja (kršćansko-turske
ratove)
• Za autorova života djelo je tiskano dva puta (drugo je izdanje
izmijenjeno i prošireno)
• namijenjeno slabije obrazovanoj čitateljskoj publici koja razumije
samo hrvatski, odnosno slovinski jezik
• pisano štokavskom ikavicom
• građu iz historiografske literature, povijesnih dokumenata i
usmene tradicije.
Spomenik u Mesničkoj ulici
Razgovor ugodni naroda slovinskog
12. Matija Antun Reljković (1732. – 1798.)
• epik-satirik, prozaik, basnopisac,
aforist, prevodilac, gramatičar,
gospodarstveni i pravni pisac
• kao ratni zarobljenik u Njemačkoj
upoznao se s francuskim
prosvjetiteljskim idejama. U
zarobljeništvu u Saskoj napisao je
svoje najvažnije djelo.
• zanimljivi opisi slavonskih pejzaža
te elementi klasičnog književnog
naslijeđa
Matija Antun Reljković
13. Satir iliti divlji čovik (1762.)
• satiričko-narativni spjev
• opjevava slavonsku zemlju i njezine prirodne
ljepote, seljake opisuje kao zapuštene i
gospodarski zaostale pučane
• Pripovjedač Satir, antičko mitološko biće, na
duhovit i jednostavan način nudi Slavoncima
savjete za obnovu i razvoj zemlje nakon
oslobođenja od Turaka.
• U drugom se izdanju iz 1779. godine, uz lik
Satir, pojavljuje i lik slavonskog seljaka koji
mu odgovara i pokazuje kako je prihvatio
njegove kritike i savjete
Satir:
mitološko biće;
Napola jarac,
napola čovjek
Satir iliti divlji čovik
