2. Faust Vrančić (1551. – 1617.)
autor prvog hrvatskog
samostalno tiskanog
rječnika
rođen u Šibeniku, umro u
Mlecima
školovanje: Ugarska, Padova
pisac nabožnih i filozofskih
knjiga
izumitelj padobrana
3. Prvi hrvatski tiskani rječnik
Vrančićev je rječnik tiskan u Veneciji 1595.
godine
puno ime mu glasi: Dictionarium quinque
nobilissimarum Europe ilnguarum Latinae,
Italicaem, Germanicae, Dalmaticae et
Ungariciae
ili s prijevodom: Rječnik pet najodličnijih
europskih jezika: latinskoga, talijanskoga,
njemačkoga, hrvatskoga i mađarskoga
4. Prvi hrvatski tiskani rječnik
malena formata
imao veliku ulogu u
povezivanju hrvatskoga
jezika s drugim jezicima
istraživanja pokazuju da
su se njime služili i pisci
drugih naroda pri
stvaranju svojih rječnika
5. Prvi hrvatski tiskani rječnik
riječi u pet stupaca, prema
pet jezika
obuhvaća oko 5 800
hrvatskih riječi, uglavnom
čakavskih, primjerice: ča,
zač, prid, manom, tuji, črv,
gljedati, jazik
Na stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice može se
prolistati Vrančićev rječnik: Digitalizirana baština
6. Bartol Kašić (1575. – 1650.)
autor prve hrvatske
slovnice (gramatike)
polaznik studija Družbe
Isusove u Rimu
dobio je nalog od svojih
poglavara da napiše
hrvatsku slovnicu (njegov
red se pripremao za
djelovanje na tom
području)
7. Prva hrvatska slovnica
Institutionum linguae illyricae
libri duo ili Temelji ilirskoga
jezika u dvije knjige
tiskana u Rimu, 1604. godine
nije opis jednoga konkretnoga
govora, nego onih oblika koji
su se razvili u hrvatskoj
književnosti na čakavskoj i
štokavskoj osnovici
8. Prva hrvatska slovnica
Kašić je želio predstaviti književni
izraz koji može razumjeti najviše
hrvatskih govornika
usporedno navodi čakavske i
štokavske oblike (ča i što, zač i
zašto, bil i bio, slugi i sluzi...)
bilježi samo ikavski (iz)govor
opisuje starohrvatski tronaglasni
sustav
9. Hrvatska na prijelazu 18. u 19. st.
književnost se razvija
na narječjima
u 18. st. štokavska
ikavica postaje
zajednički jezik
većine Hrvata
u 19. st. Hrvatska rascjepkana na provincije, jača
mađarizacija, u javnim ustanovama govori se
njemačkim i latinskim jezikom
10. Hrvatski narodni preporod
30-ih godina 19. stoljeća
težnja za društvenim, kulturnim i političkim
ujedinjenjem povijesnih pokrajina Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije
u njegovu ozračju razvio se ilirski pokret
(1835. – 1843.) koji je za cilj imao je kulturno i
političko jedinstvo svih Ilira, to jest južnih
Slavena
11. Vlaho Bukovac, Hrvatski narodni preporod,
svečani zastor u Hrvatskom narodnom kazalištu iz 1895. g.
12. Hrvatski narodni preporod
pokretač hrvatske narodne svijesti
suprotstavljao se germanizaciji i mađarizaciji
usmjeren na izgradnju i širenje jedinstvenog
hrvatskog jezika na štokavskoj osnovi
knjige i čitaonice imaju važnu ulogu u
buđenju narodne svijesti, borbi protiv
tuđinskih utjecaja i u političkoj borbi za
stvaranje moderne nacije
13. Ljudevit Gaj (1809. – 1872.)
predvodnik ilirskoga pokreta i
slovopisne reforme
rođen u Krapini, umro u
Zagrebu
izrazite književne, upravo
pjesničke sposobnosti
hrvatska se latinica po njemu
naziva gajica
14. Ljudevit Gaj (1809. – 1872.)
1832. g. piše pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje
(Još Horvatska ni propala) - himna preporoda
16. Gajeva rješenja
za pisanje palatala (nepčanika) uvodi
nadslovke ili dijakritike
u Kratkoj osnovi predlaže tildu (~) iznad slova
c, d, g, l, n, s, z kao znak za nepčanike
u Pravopiszu predlaže kvačice (č, ž, š), crticu
(ć), dvoslove (dj’ , gj’, lj’ , nj’ ) i rogato ĕ za
stari glas jat, koje se moglo izgovarati kao (i)je,
e, i
17. Novine Horvatzke
prve novine na hrvatskome
jeziku
pokrenuo ih Ljudevit Gaj
6. siječnja 1835. g.
izlazile dvaput tjedno
1836. g. mijenjaju naslov
u Ilirske narodne novine, a
1843. nakon zabrane ilirskoga
imena u Narodne novine
18. Književni prilog Danicza
Novine Horvatzke imale su
tjedni književni prilog
Danicza horvatzka,
slavonzka y dalmatinzka
sadrži domoljubne kajkavske i
štokavske tekstove (budnice i
davorije)
19. Književni prilog Danicza
od desetoga broja 1835. g.
tekstovi se objavljuju novom
Gajevom grafijom
u tom je broju tiskana i
Horvatska domovina
Antuna Mihanovića
prestaje izlaziti 1848. g.
20. Poznati ilirci
u ilirskome preporodu sudjelovala su mnoga
poznata imena:
Petar Preradović, Stanko Vraz, Ivan
Mažuranić, Antun Mihanović, Dragutin
Rakovac, Dimitrije Demeter, Vatroslav
Lisinski, Janko Drašković, Ivan Kukuljević
Sakcinski…
22. Ivan Kukuljević Sakcinski
(1816. – 1889.)
hrvatski povjesničar,
književnik i političar
2. svibnja 1843. u Saboru je
održao prvi govor
hrvatskim jezikom
zahtijevao je da se hrvatski
uvede kao službeni jezik u
škole i urede
23. Hrvatski na putu do službenog
1846. na zagrebačkoj Akademiji otvorena je
katedra za hrvatski jezik
1847. otvoren je Narodni dom (središnja
ustanova hrvatske kulture onoga vremena)
Sabor je 23. listopada 1847. proglasio
hrvatski jezik službenim u Trojednoj
Kraljevini Hrvatske , Slavonije i Dalmacije
24. grof Janko Drašković (1770. – 1856.)
jedan od najobrazovanijih ljudi
svog doba u Hrvatskoj
uključio se u preporod premda
su mu bile već 62 godine
izdao politički spis pisan
štokavskim narječjem
Dizertacija iliti razgovor
darovan gospodi poklisarom
25. Ilirske čitaonice
osnivaju se brojne knjižnice i čitaonice – žarišta
preporodne misli:
Varaždin (18. siječnja 1838.)
Karlovac (1. ožujka 1838.)
Zagreb (14. srpnja 1838.)
Križevci ( 17. ožujka 1838.)
– osnivač: Ljudevit Vukotinović
26. Matica hrvatska
1842. osniva se Matica ilirska –
udruga za promicanje hrvatske
kulture
prvi predsjednik Janko Drašković
od 1874. naziva se Matica
hrvatska
prva tiskana knjiga: Osman
Ivana Gundulića
27. Postignuća preporoda
jezično ujedinjenje svih Hrvata
ujednačenje slovopisa (grafije)
uvođenje hrvatskoga jezika u Sabor, škole i
državnu upravu
osnivanje katedre za hrvatski jezik
izdavanje važnih književnih i jezikoslovnih
djela
