2. JEZIK
• Die wahre Heimat ist eigentich die Sprache.
W. Von Humboldt
(Prava je domovina zapravo jezik.)
• Koliko jezika znaš, toliko vrijediš.
• Jezik oblikuje misli.
• Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po
pjesmi.

4. JEZIK I NACIJA
-JEZIK – osnovno obilježje nacije
-novu hrv. naciju trebamo
konsolidirati kroz jezik i književnost

5. HRVATSKI NARODNI PREPOROD
• Često se miješa s
ilirskim pokretom.
• Ilirski pokret odnosi se
na književno
djelovanje.
• HNP je kulturni i
književni preporod
Hrvatske.
• Traje od 1813.
(pretpreporod) do
1860.
• Ilirski pokret traje od
1830. do 1843. (kad je
zabranjeno ilirsko ime.

6. 5 razdoblja hrvatskog narodnog
preporoda:
• I. PRIPREMNO RAZ., kraj 18. st. do 1829.
• II. POČETNI PERIOD, 1830.-1834.
• III. RAZVIJENI PERIOD, 1835.-1842.
• IV. DOBA ZABRANE ILIRSKOGA IMENA, 1843.-
1845.
• V. DOBA IŠČEZAVANJA ILIR. IMENA I PREVLAST
NARODNOGA, 1846.-1874.

7. I. PRIPREMNO RAZDOBLJE
(kraj 18. st. – 1829.)
• 18. st. Marija Terezija – reforme  centralizacija
 Slavonija pada pod mađ. utjecaj.
• istovremeno i germanizacija  odnarođivanje
• Hrvatska je podvrgnuta ugarskoj kruni, Rijeka je
pod Ugarskom  zapravo nestaje Hrvatske
• kruže glasine da Mađari žele uvesti mađ. kao
službeni jezik
•  mađarizacija i germanizacija (između Beča i
Pešte)

8. • mađ. uveden u gimnazije i na sveučilišta
• 1791. uveden u škole kao neobavezan predmet
• za vrijeme fr. revolucije pala Mletačka Rep. pa je
Dubrovačka Rep. pripala hrvatskoj, odn. ugarskoj
kruni
• 1797. Dalmacija pripada Austriji
• 1808. ukinuta Dub. Republika
•  Hrvatska je razjedinjena pod različitim
vladarima

9. • potalijančivanje naroda preko škola jača za
vrijeme fr. okupacije
• Istra – 1797. Austrija, 1805. Francuska, 1806.
Kraljevina Italija
• 1809. Napoleon dobiva Dalmaciju, Istru i
Hrvatsku do Une  ILIRSKE POKRAJINE, ILIRIJE
• prije je Dalmacijom upravljao Vicko Dandolo
(tal. jezik), a sada gen. MARMONT koji uvodi
hrvatski jezik kao službeni

10. • 1812. slomom Napoleona u Rusiji, Europa se
diže protiv njega, a Hrvatska pada pod
austrijsku okupaciju  burno razdoblje
• 1811. u Beču je Franjo I. raspustio sabor i
otpočeo samovoljnu vladavinu 
Metternichov apsolutizam
• u narodu vlada opde mrtvilo

11. • 1813. Maksimilijan Vrhovac:
Poziv na sve duhovne pastire
svoje biskupije
– poziva na skupljanje narodnoga
blaga, izraza, riječi
• 1815. Antun Mihanovid: Reč
domovini o hasnovitosti pisanja
vu domorodnom jeziku
– potreba uvođenja hrvatskog kao
službenog jezika
– mađarizacija se nastavlja te je
1827. mađ. uveden i u škole

12. II. POČETNI PERIOD
1830.-1834.
• O čemu i kako biste pisali da vas žele
cenzurirati?
• cenzura  književnost koja govori o narodu,
domovini i slobodi, ali ne otvoreno
• 1848. kulminirala borba između Hrvata i
Mađara
• nastojanja HNP-a: uže povezivanje svih
krajeva, jedan zajednički jezik i pravopis za
Hrvate, Slovence i Srbe, ukinude kmetstva

13. • 1830. LJUDEVIT GAJ: KRATKA OSNOVA
HORVATSKO-SLAVENSKOGA PRAVOPISANJA
– veliki slavenski jezik (svih Slavena) – 4 narječja:
rusko, poljsko, češko, južnoslav.
– prijedlog nove, jednostavnije grafije uveden
odmah

14. • 1831. Pavao Štoos: Kip domovine vu početku
leta 1831.
• majka domovina u crno zavijena jer Hrvati
zaboravljaju svoj jezik
• Ivan Derkos: Genius patriae (Duh domovine
nad sinovima svojim koji spavaju)
• 1832. Juraj Draškovid: Disertacija
– štokavski i ijekavica jer vedina H. tako govori, od
sabora traži da se bori za jezik

15. III. RAZVIJENO DOBA
1835.-1842.
• 1834. Oglas u kojem Gaj najavljuje NOVINE
HORVATSKE i DANICU HORVATSKU,
SLAVONSKU U DALMATINSKU (novine i prilog)
• pisan kajkavski i starim pravopisom
• 6. 1. 1835. izlazi prvi broj NOVINA
HORVATSKIH, a 8. 1. DANICE HORVATSKE,
SLAVONSKE I DALMATINSKE (Ljudevit Gaj)
– Narod prez narodnosti je tijelo prez kosti.

17. • 1836. ILIRSKE NARODNE NOVINE
• DANICA ILIRSKA
• štokavsko narječje, novi pravopis
• Draškovid se obrada ženama koje čitaju na
njemačkom (Riječ dražesnim kderima ilirskim)
• osnivaju se čitaonice  1838. u Varaždinu pa
u Karlovcu, malo kasnije u Zg.

18. • 1840. osnovano Narodno kazalište
• 1842. osnovana MATICA ILIRSKA
– izdaje knjige hrv. pisaca; kulturna događanja,
izdavaštvo
• 1841. osnovana Ilirska narodna stranka  otpor
mađaronima (Hrvati koji su skloni mađarima)
• D. Rakovac u Malom katekizmu za velike ljude o
mađaronima piše kao o izdajicama naroda
• 1843. ZABRANA ILIRSKOGA IMENA I NOVINA
•  Narodne novine i Danica

19. IV. DOBA ZABRANE ILIRSKOGA IMENA
• i dalje djeluju, samo ne više pod ilirskim
imenom jer se ono doživljava kao opasnost
(Mađari vrše stalan pritisak na Beč)
• 2. svibnja 1843. Ivan Kukuljevid drži prvi govor
u saboruna hrvatskome jeziku
– traži da se narodni jezik uvede u sabor kao
službeni umjesto latinskoga
• postupno je ilirsko ime dobušteno (1845.) u
književnosti, ali ne i u politici

20. V. DOBA IŠČEZAVANJA ILIRSKOGA
IMENA I PREVLASTI NARODNOGA
1846. – 1874.
• 1844. u Zadru u Zori dalmatinskoj izlazi pjesma
„Zora puca, bit de dana“ Petra Preradovida
• urednik Zore je Ante Kuzmanovid, ali nije
prihvatio novi jezik ni pravopis; čas. se gasi 1849.
• 1847. HJ postaje službeni!!!
• 1849. Ivan Mažuranid: Smrt Smail-age Čengida
• 1. opera - V. Lisinski: Ljubav i zloba (libreto D.
Demeter)

21. • 1845. osnovana katedra za HJ
(Vjekoslav Babukid – 1.
profesor)
• 1848. Zahtijevanja naroda –
traži se ujedinjenje svih hrv.
zemalja, ban Josip Jelačid
• kada 1848. u novu vladu nije
uzet nijedan Hrvat, ban Josip
Jelačid prekida s Ugarskom
višestoljetne veze te ukida
kmetstvo
• 1851. ukinut stari ustav i
nametnut Bachov
apsolutizam  jača
germanizacija (Franjo Josip I.)

22. • 1852. – 1858. Neven – časopis
• 1860. Pozor – časopis
• 1868. Vienac
• 1873. ban Ivan Mažuranid
• 1873. MI  MATICA HRVATSKA
•  kraj HNP-a