5. O položaju hrvatskog jezika govorio je Ivan
Kukuljević Sakcinski u prvom govoru na hrvatskom
jeziku u Saboru
• 1843.g. održan je prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru:
” Mi smo malo Latini,malo
Nijemci,malo Talijani,malo Mađari i
malo Slaveni,a ukupno govoreći
nismo baš ništa. Nama vlada jedan
mrtvi jezik-latinski-i tri
živa:mađarski,njemački i talijanski.
Ovi živi jezici nam prijete,ovaj mrtvi
nas drži za vrat.”
6. Pavao Štos, Kip domovine vu početku leta 1831.
• “…vre i svoj jezik zabit Hrvati
hote ter drugi narod postati.”
• zapuštanje hrvatskog jezika i
mađarizacija: 1827.g. mađarski
jezik postaje obvezatni predmet
u hrvatskim školama
7. PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE
MISLI PREPORODITELJA
• LJUDEVIT GAJ
• središnja ličnost preporoda
• školovao se u Grazu i Pešti
• 1830.g. objavio prvi hrvatski pravopis- Kratka osnova
horvatsko-slavenskoga pravopisanja
• predlaže štokavsko narječje za jedinsteveni narodni jezik
• zauzima se za novi način pisanja: č,ć, š, ž (gajica)
• 1832.piše pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje (“Još
Horvatska ni propala”)-himna preporoda
• budnice
8. PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE
MISLI PREPORODITELJA
• od 1832. Gaj sve češće boravi u Zagrebu-surađuje sa
budućim preporoditeljima (Dragutin Raovac, Vjekoslav
Babukić, Pavao Štoos, Ljudevit Vukotinović, Ivan
Derkos...)→jezgra preporoda- ILIRCI-Ilirski pokret
• 1832. Ivan Derkos- Genij domovine nad sinovima svojim
koji spavaju
• kulturni program preporoda
• predleže strandardiziranje jezika stapanjem svih narječja
• zalaže se za podizanje nacionalne svijesti
9. PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE
MISLI PREPORODITELJA
• JANKO DRAŠKOVIĆ
• plemićkog porijekla
• u mladosti se posvetio vojnoj karijeri
• 1832. u Karlovcu tiska Disertaciju na
štokavskom narječju
• politički program preporoda→stvaranje
“Velike Ilirije” (hrvatske i slovenske
zemlje , Bosna)
• štokavština
• gospodarske i društvene reforme
• 1838. potiče rad Ilirske čitaonice
10.
11. NOVINE HORVATZKE I DANICZA
• siječanj 1835. Gaj izdaje prve
novine na hrvatskom jeziku-
Novine horvatzke i tjedni
književni prilog Danicza
• izlaze po uzoru na novine na
njemačkom jeziku Agramer
politische Zeitung s prilogom
Luna
• mogle su samo prenositi
vijesti iz bečkih i drugih novina
• 600 pretplatnika
12. NOVINE HORVATZKE I DANICZA
• 14.3.1835. A Mihanović objavio
pjesmu Horvatska domovina
• 1846. uglazbio Josip Runjanin
• 1891. proglašena hrvatskom
himnom”Lijapa naša domovino”
• 1836. novine mijenjaju ime u
Ilirske narodne novine, a
Danica postaje Danica Ilirska
• 1848. prestaje izlaziti Danica
• novine su rabile Gajev pravopis
i štokavsko narječje
13. KULTURNO STVARALAŠTVO U DOBA
PREPORODA
• osnivaju se brojne knjižnice i čitaonice (prva:1838. u
Varaždinu)-žarišta preporodne misli
• 1842. osniva se Matica ilirska –društvo za izdavanje
knjiga na hrvatskom jeziku
• prvi predsjednik Janko Drašković
• od 1874.-Matica hrvatska
• prva tiskana knjiga Osman Ivana Gundulića
• 1842. S. Vraz izdaje časopis Kolo
14. GODINA AUTOR DJELO ZNAČAJ
1838. D. Demeter Dramatička
pokušenija
prevodi strane drame na
hrvatski jezik
1839. I.K.Sakcinski Juran i Sofija prva hrvatska drama pisana
novim standardom
1840.. S. Vraz Đulabije budnicama uspostavlja ljubav
kao istinsku inspiraciju
1842. D. Demeter Grobničko polje poema s povijesnom
tematikom
1842. D. Rakovec Mali katekizam za
velike ljude
traži upotrbu narodnog
jezika, očuvanje municipalnih
prava
1842. Lj. Vukotinović Ilirizam i kroatizam ilirizam veže uz kulturnu
djelatnost, a kroatizam uz
političku
1846. V. Lisinski Ljubav i zloba Prva hrvatska opera
1846. I. Mažuranić Smrt Smail-age
Čengića
Najveće književno ostvarenja
hrvatskog narodnog
preporoda
15. PRVE POLITIČKE STRANKE-
”SRPANJSKE ŽRTVE”
HORVATSKO-VUGERSKA
STRANKA
• uska povezanost s
Ugarskom
• mađaroni
• odbijaju štokavštinu u korist
kajkavštine
• okuplja uglavnom plemstvo
ILIRSKA STRANKA
• program ujedinjenja
hrvatskih zemalja i
kulturnog zbližavanja Južnih
Slavena
• geslo:”Da Bog poživi
konstituciju Ugarsku,
Kraljevinu Hrvatsku i
narodnost ilirsku!”
16. PRVE POLITIČKE STRANKE-
”SRPANJSKE ŽRTVE”
• siječanj 1843.-car zabranio uporabu ilirskog imena i
znakovlja
• Ilirska stranka→Narodna stranka
• Ilirske narodne novine→Narodne novine
• 1845.ponovno dopušteno korištrnje ilirskog imena u
književnosti
• 29.7.1845.-”Srpanjske žrtve”-obračun između vojske i
narodnjaka-prve žrtve političkih sukoba
17. HRVATSKI SABOR I HRVATSKI JEZIK
• 1840. hrvatski sabor zatražio od vladara da se na
zagrebačkoj Akdemiji uvede katedra hrvatskog jezika i da
se hrvatski jezik uvede u gimnazije
• 2. 5.1843. Ivan Kukuljević Sakcinski-prvi govor na
hrvatskom jeziku, traži uvođenje hrvatskog jezika kao
službenog-ostavio snažan dojam na prisutne, no prijedlog
nije podržan
• 1843. otvorena katedra za hrvatski jezik
• 1847. zasjedanje Hrvatskog sabora:
• hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskoj
• posljednje zasjedanje sabora kao staleške feudalne
institucije