2. STAROHRVATSKO
DOBA
razdoblje vladavine Trpimirovića
od početka IX. do početka XII. stoljeća
PREDROMANIKA
razdoblje u europskoj umjetnosti koje se
poklapa sa starohrvatskim dobom
nastavlja tradicije antičke umjetnosti
prijelazno razdoblje prema europskoj
srednjovjekovnoj umjetnosti
4. Vanjski izgled i tlocrt crkve sv. Donata u Zadru ukazuju
na izraziti bizantski utjecaj, što i ne čudi ako se zna da je
u vrijeme gradnje Zadar bio pod bizantskom upravom.
Utjecaj bizantskih graditelja na ovoj je crkvi najvidljiviji u
njezinom kružnom obliku.
5. Ruševine crkve sv.
Cecilije na lokalitetu
Stupovi u Biskupiji kod
Knina, kao i njezin
tlocrt nedvojbeno
ukazuju za izraziti
franački utjecaj, koji je
najvidljiviji u
pravokutnom obliku
crkve.
6. CRKVENO
GRADITELJSTVO
različiti tipovi crkvi
pravokutni (izduženi) tip
šesterolisni tip
sjevernodalmatinski centralni tip s
kupolom
južnodalmatinski kupolni tip
12. Sveti Juraj u
Rovanjskoj jedna
je od svega četiri
crkve ovoga tipa.
Osobine su im
kružni ili
elipsoidni oblik s
kupolom istoga
oblika. Sve crkve
ovoga oblika
nalaze se na
zadarskom
području, a
nepreciznost u
završnoj obradi
ukazuje da su ih
po svemu sudeći
gradili domaći,
hrvatski majstori
14. Crkva sv.
Petra na
lokalitetu
Priko u
Omišu
tipični je
predstavnik
južnodalmati
nskog
kupolnog
tipa.
Izduženi
oblik i
kupola
predstavljaju
miješanje
franačkog i
bizantskog
utjecaja
15. PLETERNA
ORNAMENTIKA
UKRASI U OBLIKU PLETENICE
UKLESANI NA KAMENOM
CRKVENOM NAMJEŠTAJU:
na oltarnim pregradama
na propovjedaonicama
na krstionicama
16. Pleterna umjetnost stigla je u Hrvatsku iz Italije i
Franačke preko tamošnjih majstora koji su
dolazili uHrvatsku i svoje znanje prenosili
domaćim umjetnicima
19. PISMENOST
širi se usporedno s kršćanstvom
LATINSKA PISMENOST
kameni natpisi hrvatskih vladara
Trpimira, Branimira, Držislava, kraljice
Jelene…
Trpimirova darovnica
svjedoči da je postojao dvorski pisar
latinski → službeni jezik dvora
napredak od XI. st.
postoje pisarnice unutar samostana
darovnice hrvatskih vladara
21. GLAGOLJSKA PISMENOST
najintenzivnija od kraja XI. st.
najviše na području sjevernog Jadrana
Valunska ploča
•u Dalmaciji se još koristi i ćirilica
22. BAŠČANSKA PLOČA-
“rodni list Hrvata”
“Azu vu ime Otuca i Sina i Svetago Duha.”
(U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.)
“ Azu opatu Družiha pisahu se o ledine juže da
Zuvinimiru kralu hruvatusky vu dni svoję vu
Svetuju Luciju. I svedomi: županu Desimra Krubave,
Mratinu vu Lice, Prbunebža su poslu Vinodole,
Ekovu v otoce. Da iže to poreče kluni i Bog i 12
apostola i 4 evanjelisti i Svetae Lucie amen?. Da iže
sde živet? moli za ne Boga”
(Ja, opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade
Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane Svetoj Luciji.
I svjedoci su mi: župan Desimir iz Krbave, Martin u
Lici, Pribinež u Vinodolu, Jakov u otoku. Da tko to
poreče neka ga kune Bog i 12 apostola i 4
evanđelista i Sveta Lucija amen.)
23. “Azu opatu Dbrovitu sudahu crekuvu
siju i svoeju bratiju s devetiju vu dni
kuneza Kosumuta obladajucago vusu
kurainu. I beše vu tu dni Mikula vu
otočuci su Svetuju Luciju vu edino…
“ (Ja, opat Dobrovit, zidah ovu crkvu
sa svojih devetero braće u dane kneza
Kosmata koji je vladao svom Krajinom.
I bio je u te dane Mikula u Otočcu sa
Svetom Lucijom zajedno...)