Glagoljica je pismo, kojim se Hrvati služe već preko tisuću godina. OBLA GLAGOLJICA UGLATA GLAGOLJICA
Dok su svi ostali slavenski narodi glagoljičko pismo posve napustili, najkasnije još u XII. st., Hrvati su tu tradiciju pronijeli čak do XIX., odnosno XX. st.,dakako ne u svim razdobljima u jednakoj mjeri.
Glagoljica je najvjerojatnije originalno djelo Konstantina Filozofa , nastalo u Carigradu oko 863. g., a utemeljeno na sustavnom razvijanju slovnih oblika, ali i na temelju njegova poznavanja brojnih onodobnih pisama.
Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g . Pisana je glagoljicom.
Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku.
Zbog svoje važnosti za hrvatsku pismenost od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i svaki posjetitelj ju može vidjeti.
Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).
Prijepis teksta Bašćanske ploče u suvremeni hrvatski jezik izgleda po Branku Fučiću ovako: Zvučni zapis koji čujete predstavlja originalni tekst Bašćanske ploče. Tekst ploče čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski , u svoj dane, svetoj Luciji. I svjedoče mi Desimir, župan u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na otoku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 evanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu sa svojih devetero braće u dane knez Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mikule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.
Kao "zlatno doba" hrvatskoga glagoljaštva navodi se XIV., a osobito XV. stoljeće. Iz tog vremena potječe Hrvojev misal, danas čuvan u Istambulu.
Prva poznata glagoljska tiskara na hrvatskome tlu ona u Senju djeluje između 1494. i 1509. g. Nešto kasnije postojala je jedna tiskara u Rijeci koju je vodio biskup Šimun Kožičić Benj.
Izuzetan i osobit spomenik glagoljici podignut je u naše vrijeme uz cestu između Roča i Huma . To je Aleja glagoljaša . Započinje Stupom Čakavskog sabora, postavljenim 1977. godine. Aleja glagoljaša projekt je Čakavskog sabora, njen je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof.dr.Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš.
Na otoku Krku i danas postoji tradicija da se liturgija u svečanim prigodama, večernje molitve i crkvene pjesme, izvodi na crkvenoslavenskome jeziku i pismu.
Glagoljicu se danas pokušava otrgnuti zaboravu. Postoje ljetne škole glagoljaštva u Istri i na otoku Krku. Hrvatski diplomati i političari glagoljicu i kravatu u jednom proizvodu poklanjaju u cijelom svijetu kao hrvatski suvenir.
MNOGI HRVATSKI UMJETNICI OČARANI SU LJEPOTOM GLAGOLJICE. Donosimo vam samo mali djelić umjetničkih nadahnuća prikazanog u Muzeju glagoljice u Humu, najmanjem gradu na svijetu.
Ova prezentacija se temelji na podacima iz sljedećih web stranica: http:// fly .cc.fer.hr/~ zox /glagoljica.html http://www.hr/darko/glagoljica/dpg.html http://www.hr/darko/etf/basska.html http://www.hr/darko/glagoljica/kurziv.html http://www.senj.hr/Glagoljica.htm - ova stranica je posebno zanimljiva jer na njoj možete za trenutak prevesti latinično pismo u glagoljično i obrnuto.
DODATAK ZA TVOJE RAČUNALO! Na CD-u se nalaze obla i uglata glagoljica u obliku računalnog fonta. Želiš li je koristiti na svom računalu kao vrstu slova, kopiraj te dvije datoteke u Control Panel/Upravljačka ploča u podmapu Fonts/Fontovi. Tako ćeš naša dva povijesna pisma instalirati na svoje računalo. Sretno u pisanju tekstova na glagoljici.