Europa je najrazvedeniji kontinent s brojnim otocima i poluotocima, uključujući Skandinavski, Pirenejski i Apeninski poluotok. Obale su nastale nakon ledenog doba i variraju od strmih do niskih, s važnim morskim prolazima povezanim s Baltičkim i Sjevernim morem. Fjordovi su tipični za norvešku obalu, dok su klifovi na obalama Irske i Škotske rezultat djelovanja valova.

1. Mora i obale Europe

2. mora oko Europe: sjeverno, zapadno i južno obalno i morsko pročelje više od 1/4 Europe su otoci i poluotoci najrazvedeniiji kontinent , najmaritimniji – utjecaj mora poluotoci : Pirenejski, Skandinavski i Apeninski otoci : Britanija, Island, Irska, Sicilija, Sardinija, Kreta, Korzika, Malta, Cipar – Hrvatska i Norveška – najrazvedenije obale u Europi obale stvorene prije 10 000 godina

3. nakon ledenog doba – more se podiglo za 100 m Morska pročelja : – sjeverno – uz Barentsovo i Bijelo more – zapadno – niska obala , more plitko, Golfska struja, ribe (osim Norveške i Škotske ) – fjordovi – duboko uvučeni morski zaljevi – južno – uz Sredozemno more, strmo i stjenovito, razvedeno – turistički važno – rubna mora

4. Europa je najrazvedniji kontinent; osim Atlantskog oceana okružuju je brojna rubna mora. Sredozemno more na jugu ima na desetke rubnih mora. Sve do velikih zemljopisnih otkrića Sredozemno more je bilo središte života i najprometnije more na Zemlji.

5. Baltičko i Sjeverno more povezani su morskim prolazima: Kattegat, Skagerrak, Veliki i Mali Belt, te Kielskim kanalom. U Baltik ne ulazi Golfska struja, pa se njegovi sjeverni dijelovi zimi zalede.

6. Najveći poluotoci i otoci Europe Najveći poluotoci su: Skandinavski, Pirenejski, Apeninski, Peloponez, Jylland, Kola i Krim.

7. Zadnje ledeno doba završilo je prije više od 10 000 godina. 1/3 Europe je u ledeno doba prekrivao led. Iznad Skandinavije je debljina leda bila i do 3 km. Led je bitno preoblikovao reljef Europe. Podignuta je razina mora za 100 metara.

8. Fjordovi – duboko uvučeni morski zaljevi nastali djelovanjem ledenjaka – tipični za norvešku obalu.

9. Tipičan norveški fjord, zbog kakvih je norveška obala najrazvedenija u Europi. Dubina fjorda može biti i do 1 200 m. Visina okolnog gorja je i do 1 500 metara.

10. Atlantska niska položena obala u Belgiji

11. Le Mont Sant Michel u Francuskoj, samostan na otoku ili poluotoku. Djelovanjem plime i oseke, samostan je na području koje dvaput tijekom dana postaje otok i dvaput poluotok.

12. Klifovi na obalama Irske i Škotske nastaju djelovanjem valova

13. Klifovi uz obalu Republike Irske, čije litice mogu biti visoke i do 200 metara

14. Azurna obala – stjenovita obala

15. Tipovi obala: strme (gornji dio slike) i položene (donji dio slike).