ŠTA JE GENETIKA?
Damnjanović Ivana
Šta genetika proučava?
• Nasleđivanje i varijabilnost (promenljivost)
osobina,
• Način na koji se nasledna informacija prenosi
kroz generacije, kako se održava, ispoljava i
menja.
Transmisiona genetika
• Proučava način
prenošenja osobina
sa generacije na
generaciju.
• Prenošenje osobine
sa roditelja na
potomstvo se prati
kroz nekoliko
generacija.
Rodoslovna stabla
• Kod ljudi ne može biti kontrolisanog eksperimentalnog
ukrštanja; osobina se prati kroz više generacija
Citogenetika
• Proučavanje
hromozoma
pomoću posebnih
tehnika bojenja.
• Saznanja o njihovoj
građi, broju,
promenama.
Genetička istraživanja na
molekularnom nivou
• Proučavanje nukleotidnog sastava velikog
broja gena kod različitih grupa organizama.
Populaciona genetika
• Analiza na nivou
populacija; zašto se
neke osobine javljaju
u populacijama,
zašto se neke
održavaju a druge
nestaju.
HROMOZOMI

Hromozomi predstavljaju najviši stupanj
kondenzacije jedrovog materijala hromatina koji se
sastoji od DNK i proteina.

Broj i oblik hromozoma karakterističan je za svaku
vrstu.

Telesne ćelije su diploidne (imaju 2n hromozoma), a
polne haploidne (n).
Kod čoveka: 2n = 46; n = 23
 Hromozom je
izgrađen od dve
hromatide (dva
molekula DNK)
spojene
centromerom.
 Hromozom ima dva
kraka: p i q, koji su
iste dužine ako je
centromera na
sredini hromozoma
Građa hromozoma
Oblik hromozoma
• Kod metacentričnih hromozoma centromera je na
sredini, pa su kraci jednaki.
• Submetacentrični hromozomi imaju centromeru bliže
jednom kraju, a kod akrocentričnih centromera je
skoro na samom kraju hromozoma.
metacentrični submetacentrični akrocentrični
Kariotip-skup svih hromozoma
Kada se hromozomi poređaju po
veličini i obliku dobija se kariogram
Hromozomi čoveka
• Čovek ima 46 hromozoma: 22 para autozoma i
jedan par polnih hromozoma.
• U telesnim ćelijama muškarca, pored
autozoma, prisutni su X i Y polni hromozomi:
22 AA + XY
• U telesnim ćelijama žene, pored autozoma,
postoje dva X hromozoma: 22 AA + XX
• Polne ćelije imaju ukupno 23
hromozoma: 22 autozoma i
jedan polni hromozom - X ili
Y.
• Polovina spermatozoida
muškarca ima 22A + X, a
druga polovina ima 22A + Y.
• Jajne ćelije žene imaju
22 A + X.
Položaj gena u hromozomu
• Geni su linearno
raspoređeni delovi
hromozoma.
• Mesto gena na
hromozomu nazova
se lokus.
Aleli
• Aleli su različiti oblici (varijante) jednog gena.
• Aleli se nalaze se na istom lokusu na homologim
hromozomima.
• Geni koji imaju više alela su polimorfni geni, a oni koji imaju
samo jedan oblik su monomorfni geni.
Genetička osnova polne i bespolne
reprodukcije
• Mitozi predhodi duplikacija DNK molekula; pred samu
mitozu svaki hromozom ima 2 hromatide (2 DNK molekula)
povezane centromerom.
• Ishodne ćelije će imati samo 1 DNK molekul po hromozomu.
Tako je broj hromozoma i broj DNK molekula isti u
roditeljskoj i potomačkoj ćeliji.
Mitoza odvaja
hromatide
• Primer: vinska mušica ima 8 hromozoma (4 para;
2n=8). Koliko će imati molekula DNK i koliko
hromatida na kraju mitoze?
• Pre deobePre deobe (S faza) hromatide se dupliraju; pred
samu mitozu svaka ćelija će imati 16 DNK
molekula i 8 hromozoma.
• Nakon mitozeNakon mitoze, u svakoj telesnoj ćeliji će biti 8
molekula DNK I 8 hromozoma.
• U procesu mejoze (I i II) se redukuje broj
hromozoma sa 2n na n.
• Rastavljaju se hromozomi poreklom od oca i
od majke.

Šta je genetika

  • 1.
  • 3.
    Šta genetika proučava? •Nasleđivanje i varijabilnost (promenljivost) osobina, • Način na koji se nasledna informacija prenosi kroz generacije, kako se održava, ispoljava i menja.
  • 4.
    Transmisiona genetika • Proučavanačin prenošenja osobina sa generacije na generaciju. • Prenošenje osobine sa roditelja na potomstvo se prati kroz nekoliko generacija.
  • 5.
    Rodoslovna stabla • Kodljudi ne može biti kontrolisanog eksperimentalnog ukrštanja; osobina se prati kroz više generacija
  • 7.
    Citogenetika • Proučavanje hromozoma pomoću posebnih tehnikabojenja. • Saznanja o njihovoj građi, broju, promenama.
  • 8.
    Genetička istraživanja na molekularnomnivou • Proučavanje nukleotidnog sastava velikog broja gena kod različitih grupa organizama.
  • 9.
    Populaciona genetika • Analizana nivou populacija; zašto se neke osobine javljaju u populacijama, zašto se neke održavaju a druge nestaju.
  • 10.
    HROMOZOMI  Hromozomi predstavljaju najvišistupanj kondenzacije jedrovog materijala hromatina koji se sastoji od DNK i proteina.  Broj i oblik hromozoma karakterističan je za svaku vrstu.  Telesne ćelije su diploidne (imaju 2n hromozoma), a polne haploidne (n). Kod čoveka: 2n = 46; n = 23
  • 12.
     Hromozom je izgrađenod dve hromatide (dva molekula DNK) spojene centromerom.  Hromozom ima dva kraka: p i q, koji su iste dužine ako je centromera na sredini hromozoma Građa hromozoma
  • 13.
    Oblik hromozoma • Kodmetacentričnih hromozoma centromera je na sredini, pa su kraci jednaki. • Submetacentrični hromozomi imaju centromeru bliže jednom kraju, a kod akrocentričnih centromera je skoro na samom kraju hromozoma. metacentrični submetacentrični akrocentrični
  • 14.
  • 15.
    Kada se hromozomipoređaju po veličini i obliku dobija se kariogram
  • 16.
    Hromozomi čoveka • Čovekima 46 hromozoma: 22 para autozoma i jedan par polnih hromozoma. • U telesnim ćelijama muškarca, pored autozoma, prisutni su X i Y polni hromozomi: 22 AA + XY • U telesnim ćelijama žene, pored autozoma, postoje dva X hromozoma: 22 AA + XX
  • 18.
    • Polne ćelijeimaju ukupno 23 hromozoma: 22 autozoma i jedan polni hromozom - X ili Y. • Polovina spermatozoida muškarca ima 22A + X, a druga polovina ima 22A + Y. • Jajne ćelije žene imaju 22 A + X.
  • 19.
    Položaj gena uhromozomu • Geni su linearno raspoređeni delovi hromozoma. • Mesto gena na hromozomu nazova se lokus.
  • 20.
    Aleli • Aleli surazličiti oblici (varijante) jednog gena. • Aleli se nalaze se na istom lokusu na homologim hromozomima. • Geni koji imaju više alela su polimorfni geni, a oni koji imaju samo jedan oblik su monomorfni geni.
  • 21.
    Genetička osnova polnei bespolne reprodukcije • Mitozi predhodi duplikacija DNK molekula; pred samu mitozu svaki hromozom ima 2 hromatide (2 DNK molekula) povezane centromerom. • Ishodne ćelije će imati samo 1 DNK molekul po hromozomu. Tako je broj hromozoma i broj DNK molekula isti u roditeljskoj i potomačkoj ćeliji. Mitoza odvaja hromatide
  • 22.
    • Primer: vinskamušica ima 8 hromozoma (4 para; 2n=8). Koliko će imati molekula DNK i koliko hromatida na kraju mitoze? • Pre deobePre deobe (S faza) hromatide se dupliraju; pred samu mitozu svaka ćelija će imati 16 DNK molekula i 8 hromozoma. • Nakon mitozeNakon mitoze, u svakoj telesnoj ćeliji će biti 8 molekula DNK I 8 hromozoma.
  • 23.
    • U procesumejoze (I i II) se redukuje broj hromozoma sa 2n na n. • Rastavljaju se hromozomi poreklom od oca i od majke.