Stres
Stres je skup nespecifičnih reakcija čovekovog 
organizma na štetne faktore iz radnog i životnog 
okruženja. Štetni faktori iz čovekovog okruženja 
aktiviraju adaptacioni mehanizam u organizmu 
kako bi se organizam zaštitio uspostavljanjem 
ravnoteže sa sredinom. 
Nastanak stresa
Reakcija na stres 
počinje u mozgu, 
tačnije u hipotalamusu, 
koji kontroliše 
autonomni nervni 
sistem i sistem za 
proizvodnju hromona 
(preko hipofize). 
Zbivanje ili situacija koja
izaziva stres zove
se stresor ili stresna
situacija.




Odgovor organizma, tj.
reakcija na stresnu
situaciju je stres.
EUSTRES- zdrav „ stres”-
funkcionalno ponašanje,
pokreće i motiviše osobu da
reši probleme.

DISTRES- „ nezdav stres” -
ponašanje osobe nije
funkcionalno.
Stresori su mnogobrojni:
Fizički: povrede, ekstremna hladnoća i toplota, operacije,
virusi, bakterije, buka, farmakološka sredstva i dr.;
Psihološki: velika odgovornost, negativne emocije
i misli, interpersonalni sukobi, sukobi u porodici,
gubitak posla, emocionalna napetost, bolest ili
smrt bliske osobe i dr.;
Prijatni: rođenje deteta, svadbe, dobitak novca...;
Očekivanja događaja: predispitna atmosfera,
razni rezultati i dr.
Reakcije na stres
1. Fiziološke promene: lupanje srca, nedostatak
vazduha, pritisak u grudima, smetnje pri gutanju,
mučnina, trnjenje ekstremiteta i mnogi drugi telesni
simptomi.




 2. Emocionalne reakcije:
 kreću se od lakog
 uzbuđenja do najsnažnijih
 afektivnih stanja.
Reakcije na stres
3. Promene u ponašanju izostajanje sa posla ili iz
škole, smanjen radni učinak ili uspeh u školi, socijalni
kontakti svedeni na minimum.


4. Anksioznost- strepnja. Ako
anksioznost nastavi da
raste,javljaju se teži
simptomi,kao što su regresija
na niži nivo
ponašanja,povlačenje u sebe
ili nagla agresivnost.
Opšti adaptacioni sindrom
Stresori narušavaju ravnotežu koja postoji
između organizma i sredine a koja često nije idealna. Kada
se ona naruši, organizam odgovara protivmerama za njeno
ponovo uspostavljanje. Ti odbrambeni procesi u organizmu
 zovu se opšti adaptacioni sindrom.
Reakcija organizma na stresore prolazi kroz tri
faze:
1) Uzbuna (alarm) - telo registruje stres, srce radi
brže, disanje je ubrzano, nivo šećera u krvi se
povećava,šire se zenice, pojačava znojenje i dr.
2) Otpor (rezistencija) organizam uspeva da
uspostavi ravnotežu povećanim naporom. Ako
dejstvo stresora prestane na vreme, sve može da se
završi dobro;
 3) Slom- ako dejstvo stresora ne prestane, dolazi do
iscrpljivanja rezervi organizma. što dalje vodi ka
ozbiljnim poremećajima, bolesti, a nekad i do smrti.
Posledice stresa
1. Problemi sa koncentracijom,
depresija, nesanica...
 2. Psihosomatske bolesti –
 bolesti organa pod uticajem
psihičkih faktora.
 Imaju naziv i menadžerske
bolesti, jer se češće javljaju kod ljudi na odgovornim
radnim mestima.Najčešći su povišen krvni pritisak,
aterosklerotične promene krvnih sudova, srčani
infarkt, čir na želucu, povećana količina holesterola u
krvi…
Kako protiv stresa?
Postoje stvari koje možemo učiniti da prevaziđemo stres, a to su:

*Pozitivan pogled na život
*Bolje planiranje obaveza
*Odmor i relaksacija
*Fizička aktivnost i san
*Pravilna ishrana
* Razgovor
„Telo se ne može izlečiti
  ako se ne leči duša”

         Sokrat

St ressss