Recommended
More Related Content
What's hot
What's hot (20)
Similar to Dan štednje
Similar to Dan štednje (17)
More from Sanja Sober Vojinovic
More from Sanja Sober Vojinovic (16)
Dan štednje
- 1. Svjetski dan štednje 31.10 Tokić Mirza & Shakur Fejsal IV-3
- 2. Uvod u projekat • Današnju prezentaciju posvećujemo Svjetskom danu štednje koji se obilježava 31.10. Ovaj datum obilježavamo zbog sjećanja na prvi sastanak predstavnika svjetskih štednih institucija u Milanu.
- 3. Uvod u projekat • Nadali su se da će zajedničkim idejama I povećavanjem svjesti o značaju štednje uspjeti pronaći izlaz iz krize koja je nastala kao posljedica prvog svjetskog rata
- 4. Uvod u projekat i objašnjivanje problema • Na tom sastanku iznijeta su različita mišljenja , ali je krajnji rezultat bio isti te je istaknuta važnost štednje za razvoj čovječanstva i važnost borbe protiv rasipništva. Ukupna štednja pojedinca istaknuta je kao dokaz zrelosti jedne ličnosti. Također je istaknuta važnost financijske edukacije u školama. Iako smo danas svjedoci da se tom problemu rasipništva ne daje puno značaja, mišljenje je da se projektima poput ovog može pokrenuti neka serija događaja koja bi u sisteme obrazovanja “ubacila” edukaciju o ovom problemu.
- 5. Šta je to KREDIT? • Kredit je novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita (obično banka) ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku (debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata.
- 6. Uzimanje KREDITA • Kada se čini da smo iscrpili sve financijske mogćnosti i kada se kredit čini primamljivo, razmislite !! Razmislite da li je činjenje tog koraka neophodno , opravdano ili ipak ne. Ta odluka je pred svakim pojedincem i on sam treba procijeniti da li je takva odluka racionalna, moguća i realna. Treba razmisliti o našoj poziciji u budućnosti, razmisliti da li je bolje štedjeti određeni dio vremena ili imati novac momentalno te uz kamatu vraćati posuđeni novac bankama.
- 7. Uzimanje KREDITA Prije podizanja novca treba učiniti niz koraka i shvatiti mnoge stvari, kao što su : 1.Utvrđivanje iznosa novca i smjera u koji smo spremni investirati 2.Razmisliti o toj investiciji i uvlačenju sebe u dugove. 3.Izračunavanje i uporedba kamata različitih banki.
- 8. UZIMANJE KREDITA 4. Biti što je moguće vise objektivan i ne nasjedati dobrim “prodavačicama/prodavačima” 5. Nakon donošenja odluke o uzimanju kredita izabrati najbolju opciju sa što manjom kamatnom stopom. 6. Prvih par mjeseci nakon donošenja odluke treba voditi evidenciju o trošenju i investiranju. 7. Spremiti se na mnoga odricanja jer život u kreditu tek počinje.
- 9. Utvrđivanje iznosa novca i smjera u koji smo spremni investirati • Treba utvrditi iznos novca i smjer u kojem će taj novac nakon podizanja ići. Naći svrhu kreditu, razmisliti, dižemo li kredit onako, neodređeno ili ipak imamo određeni plan i smatramo da je ta investicija pametna. Uzimanje prevelikog iznosa znači biti žtrva prevelikih troškova i kamata. Uzimanje premalog iznosa može učiniti da se povećaju dodatni troškovi a posljedice mogu biti neplaćene rate kredita već na početku. Treba napraviti pozitivni i negativni odnosno pesimistični i optimistični scenarij koji će biti temelj donošenja konačne odluke.
- 10. Razmisliti o toj investiciji i uvlačenju sebe u dugove. • Dizanje kredita predstavlja jedan veliki projekat za koji treba biti pripremljen psihički i ekonomski. Mnoga mišljenja o ovom projektu su – ništa lakše, odem, uzmem papire, popunim , donesem dokumente i eto novca. Naravno to nije nemoguće ali nakon određenog vremena nemojte se pitati zašto ste bili prevareni jer niste provjerili sve aktivnosti banke. Tako da se prije ulaženja u ovaj projekat treba edukovati što je više moguće.
- 11. Izračunavanje i uporedba kamata različitih banki. • Kakva je aktuelna ponuda svih kreditnih institucija? Ko ima najpovoljniju kamatu? Ko možda ima akciju besplatne obrade kredita? Ko nudi još dodatnih pogodnosti. Na sva ova pitanja moramo imati odgovore prije konačne odluke. Također treba utvrditi i svoju kreditnu sposobnost i pribavite potvrde poslodavaca o platama. To vas ništa ne košta, a već ste korak ispred i ne trebate razbijati glavu o tome hoće li vaša plata to moći podnijeti, hoćete li trebati žirante/jamce itd.
- 12. Novac i vrijeme – osnovni pojmovi • U ovome poglavlju su definirani osnovni pojmovi, na primjer: – kamata – kamatna stopa – glavnica – rata – realna kamata
- 13. KAMATA • Kamata je trošak pozajmnjivanja novca i kompenzacija povjerioca za odricanje od sopstvene potrošnje i rizika koje on preuzima kada povjerava svoj novac drugima. Bez kamata bi bilo vrlo malo interesa, pa bi stoga ekonomska aktivnost bila manja.
- 14. Vrste kamata 1. Ugovorna kamata 2. Zatezna kamata
- 15. Ugovorna kamata • Fiksna: dnevna, mjesečna i godišnja stopa - Primjena postojećih stopa sa opcijom uvećanja ili umanjenja - Promenjive stope, mogućnost formiranja lične baze dnevnih, mjesečnih ili godišnjih stopa, koje mogu biti predmet ugovaranja kamate - Obračunavanje složenom ili prostom metodom u skladu sa propisima i praksom sudova, omogućen odabir načina otplate, kamata pa glavnica ili glavnica pa kamata - Dodatne opcije i mogućnosti koje mogu biti predmet ugovaranja kamate.
- 16. Zatezna kamata • -obračunavanje konformnom, proporcionalnom ili kombinovanom metodom u skladu sa propisima - kod kombinovane metode, mogućnost odabira da li se prenosi glavnica sa pripisom ili bez pripisa kamate - omogućen odabir redoslijeda namirenja (načina otplate): kamata pa glavnica, glavnica pa kamata ili kombinovani način otplate u skladu sa najnovijim izmjenama zakona - kombinovani presjeci u obračunu: npr. godišnji zaključno sa 2018. a od 2019. mjesečni, u skladu sa posljednjim izmjenama Zakona - najnovije izmjene kamatnog obračuna zbog namirenja duga na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji i tumačenja ministarstva finasija.
- 17. Kamatna stopa • Kamatna stopa je postotak duga što ga u nekom razdoblju dužnik treba platiti vjerovniku.
- 18. NKS - Nominalna kamatna stopa (NKS) je stopa koju banka navodi kao kamatnu stopu u ugovoru, a po kojoj obračunava kamatu na glavnicu
- 19. EKS • Efektivna kamatna stopa (EKS) je trošak kredita ili povraćaj na depozit nakon što se svi troškovi i naknade vezane za kredit ili depozit uključe u kalkulaciju kamatne stope. Ona uključuje NKS, vremenski raspored kamatnih plaćanja (npr. mjesečno, godišnje), trošak naknade za obradu kredita, novčanu zalogu za kredit, kao i sve predvidive buduće troškove, naknade i promjene u cijeni koje se moraju platiti tokom trajanja ugovora.
- 20. EKS • EKS je važna jer vam omogućava da procijenite i lako uporedite troškove sličnih proizvoda među bankama ili da uporedite troškove ili povrate među proizvodima koji imaju različitu strukturu naknada i druge uslove. Na primjer, možete uporediti efektivne troškove na kredit koji ima nominalnu kamatnu stopu od 10% i nema naknada, s kreditom koji ima nominalnu kamatnu stopu od 9% ali ima naknadu za obradu kredita od 2%. Kredit sa većom nominalnom kamatnom stopom može imati manju efektivnu stopu, što znaći da će vas sveukupno manje koštati.
- 21. Vrste kamatnih stopa Fiksna kamatna stopa označava stopu koja je nepromjenjiva kroz cijelo vrijeme trajanja kredita. Promjenjiva kamatna stopa je ona čija je visina podložna izmjenama tokom trajanja kredita i može biti: – Administrativna kamatna stopa – kamatna stopa čija je visina podložna izmjenama na osnovu akata banke – uglavnom na osnovu promjene kamatnih indeksa na tržištu, promjene rizika klijenta ili plasmana. Iako veliki broj ugovora o kreditu sadrži klauzulu da banka može promijeniti kamatnu stopu po ovom osnovu, u našoj praksi do sada nije poznato da su banke na bosanskom tržištu koristile ovu mogućnost, te se one mogu u suštini smatrati fiksnim. – Tržišno indeksirana – kamatna stopa čija je visina podložna izmjenama po osnovu tržišnog indeksa, marže i/ili drugih troškova. Ona se izražava kao margina plus određeni tržišni indeks, na primjer šestomjesečni Euribor. Ovo znači da svakih šest mjeseci, ukoliko dođe do značajnije promjene referentne kamate stope Euribor, banka mijenja kamatnu stopu na vaš kredit u skladu sa navedenom promjenom. Tada vam je banka dužna dostaviti novi plan otplate kredita i ponovo obračunati i efektivnu kamatnu stopu. Važno je da znate da promjena tržišnog indeksa dugoročno može imati uticaja na promjenu vaše kamatne stope tj. na povećanje ili smanjenje anuiteta.
- 22. Glavnica • Glavnica - Osnovni, pozajmljeni iznos koji je dužnik dužan povjeriocu i na koji se najčešće obračunava kamata
- 23. Rata • Rata - određeni iznos koji je dužnik obavezan isplatiti mjesečno.
- 24. Realna kamata • Realna kamata sadrži sve troškove odobrenog kredita kao što su izdaci vezani za manipulativne aktivnosti odobravanja kredita, troškovi jamstva, troškovi raznih javnih isprava koje zahtijeva davalac kredita u cilju zaštite svojih interesa i slično. Uvijek je veća od tržišne kamatne stope budući da sadrži sve ili neke unaprijed navedene troškove.
- 25. Ukamaćivanje • Kako se novac mijenja kroz vrijeme? • Da bismo odgovorili na ovo pitanje trebamo se upoznati sa načinima na koji se novac transformira kroz vrijeme i koji su to faktori koji uzrokuju promjenu novca u vremenu.
- 26. Ukamaćivanje - primjer KAKO SE NOVAC MJENJA KROZ VRIJEME? • Jednostavni kamatnjak • Složeni kamatnjak
- 27. Formula za složeno ukamaćivanje
- 28. Izračun sadašnje vrijednosti • Kao što pokušavamo izračunati koliko novac vrijedi u budućnosti, isto tako možemo izračunati koliko novac vrijedi danas.
- 29. KREDITI – izračun • Najbolji način za razumijevanje kredita jeste i sam izračun.
- 30. Kredit DA ili NE? • U okupiranim ekonomijama gdje riječ kamata znači zapravo zelenašenje, uzimanje kredita bilo bi ništa nego ulaženje na stazu propasti. Uzimanje kredita u zemljama poput naše predstavlja ništa drugo nego neodgovornost i življenje u trenutku, onaj ko možda i uspije, on zalaže svoju slobodu na dug period, na kocku stavlja sebe i porodicu, i igra rulet sa zdravljem.
- 31. •Banke nam ne pozajmljuju ništa, a mi im za to plaćamo čitavo bogatstvo.
- 32. • Porodične loze, posebno Rotšildovi, već vijekovima kontrolišu vlade i bankarski sistem i diktiraju zakone u oblasti finansija, te uvode ono što se naziva „frakcionalno pozajmljivanje rezervi“. Ono bankama dozvoljava da pozajme barem deset puta više od onoga što posjeduju u svojim rezervama.
- 33. • Drugim riječima, pozajmljuju „novac“ koji ne poseduju i koji ne postoji – pod nazivom „kredit“ - i naplaćuju kamatu na njega. Kada odete u banku da pozajmite novac, recimo 50.000 maraka, morate da im dostavite „garanciju“, tako što ćete staviti hipoteku na svoju kuću, zemljište, auto ili firmu koji će pripasti banci ukoliko ne otplatite svoj dug. Šta vam banka zauzvrat daje? Ništa. Na vaš račun upiše 50.000 maraka - i to je to. Tih 50.000 zapravo ne postoji – to je nepostojeći „kredit“.
- 34. • Recimo da date nekome ček na 20.000 od tih originalnih 50.000, a primalac položi taj novac u drugu banku. Tada ta druga banka može da pozajmi deset puta 20.000 maraka nekim drugim klijentima, potpuno legalno, i naplati im kamatu! Ukoliko pratite tih originalnih 50.000 maraka iz banke u banku, iznos „kredita“ koji tako nastane cirkulišući kroz bankarski sistem je potpuno fantastičan. Banke zarađuju, svi ostali samo plaćaju kamate!
- 35. Zanimljivost o bankama i kreditima • Živimo u vremenu gdje su najprepoznatljivije osobe na svijetu poznate zvijezde: zahvaljujući medijima ovi ljudi su stalno na televiziji, u filmovima i na naslovnicama magazina. • Prije nego što su mediji uzeli pun zamah prema poznatima, bila je jedna porodica koja je još uvijek prepoznatljiva: Rotšild familija. • Mnogo toga može da se kaže o familiji Rotšild: imali su ogromnu količinu novca , imali su moć širom svijeta i bili su u centru najznačajnijih trenutaka koji su se odigrali u posljednja dva vijeka. • Za današnje društvo, teško je znati previše o familiji Rotšild, jer su vrlo tajanstveni.
- 36. Mračne tajne najbogatije porodice historiji: Rotšild 1. Oni su diktirali cijenu zlata 2. Upravljanje federalnim rezervama SAD • Federalni rezervni sistem je banka koja je u privatnom vlasništvu i gdje SAD drži većinu svog novca. • Jedna od glavnih SAD Federalnih rezervi nalazi se u Njujorku, a u vlasništvu je onih koji su van zemlje. Generalno se smatra da su porodice Rotšild i Rokfeler imale veliki uticaj u federalnim rezervama SAD. • Sada, o stepenu njihovog interesa u Federalnim rezervama se masovno raspravlja. Neki tvrde da uopšte nije bilo interesa, ali drugi veruju da porodica Rotšild ima isto toliko snage u Americi kao što imaju i u drugim evropskim zemljama, kao i to da su oni vlasnici većine banaka.
- 37. IZVORI • http://www.nezavisne.com/magazin/zanimljivosti/Mracne-tajne-najbogatije-por • http://www.treceoko.novosti.rs/code/navigate.php? Id=182&editionId=137&articleId=655 • http://mondo.rs/a1036970/Info/Ekonomija/Sud-Banke-nezakonito- naplacivale-i-osiguranje-stambenih-kredita.html • http://blog.erstebank.me/sta-sve-treba-da-znate-o-kamatnim-stopama/ • https://www.balkanxp.com/zasto-ne-trebate-dizati-kredite-naucio-sam- kako-da-uvijek-imam-novca-a-da-mi-banka-ne-moze-nista/ • http://www.profisistem.com/obracun_kamata/strana/18/obra %C4%8Dun_kamata • https://hr.wikipedia.org/wiki/Kamata • https://blog.vecernji.hr/novac-i-djeca/svjetski-dan-stednje-31-listopada- 3034