Učenik Gimnazije Dobrinja, Kunić Eldar, napravio je prezentaciju o postanku i razvoju novca na našim prostorima u okviru eTwinning projekta "Svjetski dan štednje"

1. Postanak i razvoj novca
kroz historiju BiH

2. Kratak pregled bosanske historije
NAZIV
“BOSNA”
“BASINUS”
(tekućica)
“BOSONA”
(stajačica)
“BHOG”
(slatka voda)
-9 g.n.e: rimsko-ilirski sporazum, spomenut naziv “BOSONA”
-953 g.n.e: Konstantin Porfirogenet, poglavlje knjige nazvano “HORION BOSONA”
Neolitik: Butmir, Slani grad,Buna, Lisičići
Stari vijek: Ilirska plemena
Rim: Ilidža, Srebrenica, Zenica
Srednji vijek: banovina, prostor oko istoimene rijeke (Borič, Kulin,Matej Ninoslav, Prijezda)
-IX i X st.- nastaju prve slavenske države
- Tvrtko I Kotromanić i dinastija Tomašević
-Novi vijek: Stjepan Vukčić Kosača- herceg
1463-dolazak Osmanskog carstva
1908- AU aneksija
( KSHS, NDH,SFRJ,Bosna i Hercegovina)

3. Počeci upotrebe novca na tlu BiH
• -grčki novac prije 2500 godina ( Iliri); trgovačke veze sa grcima
Višehiljadugodišnja tradicija kovanja vlastitog novca.
Od Ilira do današnjeg doba !
• oružje i
bojna
oprema
• nakit
• posuđe
Grci
• srebro
• zlato
• drugi
metali
Iliri
-Prvi novac koji su primili bio je grčki, a vrednovali su ga po težini, kvalitetu
metala i izgledu. Kasnije su ga prihvatila sva ilirska plemena.

4. Prvi domaći novac
• prije 2200 godina kovalo ga ilirsko pleme Daorsi
• Kovan po uzoru na grčki novac
• Na kovanicama prikazana glava božanstva ili lađa, te na
poleđini natpis “Daorson” grčkim pismom ΔΑΟΡΣΩΝ

5. Doba rimske uprave
• Prije oko 2000 godina, trajalo pet stoljeća
• Različiti tipovi rimskog novca (srebro,zlato,bakar) pronađen na
mnogim lokalitetimaRimski srebrenjak “ Denarius”, kasniji
srednjovjekovni bosanski dinar

6. Srednji vijek
• Raspadom Rimskog carstva, na prostoru Bosne u upotrebu
ulazi bizantski novac
• Zbog njegovog nedostatka trguje se sirovim zlatom ili
srebrom, mjereno kantarom
• Jedinica mjere: libra ili pondilus, težine 327,45g
• Pored bizantskog, koristio se austrijski, dubrovački i mletački
(denarius grossus- groš)
- Strane valute i izvoz plemenitih metala koji se mjerio tonama, u
početku nisu bili “oporezovani”.
-Bosanski vladari su shvatili da na tome dosta gube, i da je
potrebno uvesti vlastitu valutu.
- Tu tradiciju započinje ban Stjepan II 1320. godine, a zatim
nastavlja kralj Tvrtko I, Tvrtko II, Tomaš i Stjepan Tomašević

7. Bosanski srednjovjekovni novac
• 31 serija sa 57 različitih tipova kovanica
• veliko numizmatičko bogatstvo
• srebreni- dinar
zlatni- dukat
• Na aversu lik sveca, kruna, ljiljan, lik vladara, grb
• Prvi zlatni novac izdao je kralj Tvrtko, čuveni zlatnik
jedinstvenog izgleda i veličine
Težina od 0,14 do 14,5 grama
Novac bana Stjepana II
Novac kralja Tvrtka I

8. Zlatnik kralja Tvrtka
• Iskovan 1377.godine u čast njegove krunidbe
• prečnik: 30 mm
težina: 14,05g
debljina: 1mm
čistoća: 24 karata
• Umjetničko djelo
• Značajan za historiju Bosanske države
• Ova obilježja 1992. prihvaćena kao simboli obnovljene države
RBiH

9. Novi vijek
• Dolaskom
Osmanskog carstva
prestaje kovanje
Bosanskih kovanica,
a izrađuju se nove.
Nakon aneksije Bosne i
Hercegovine od strane
Austro-Ugarskog carstva,
u upotrebu ulazi njihov
novac, sada i u papirnom
obliku.
Dinari KSHS Dinari SFRJ

10. Trenutna valuta
• Od 1998.godine koristi se konvertibilna marka ( KM, BAM )
• Vezana je za euro i svaka izdana novčanica ima pokriće u
eurima
• Fiksni kurs: 1 KM = 0,51129 € odnosno 1€ = 1,95583 KM
• Novčanice se štampaju u Francuskoj (osim 200KM koja se
štampa u Austriji), a kovanice u Londonu
• Sve novčanice se štampaju u dvije varijante ( FBiH i RS), osim
one od 200KM koja je ista
Novčanice koje više nisu
u upotrebi, a zamijenile
su ih kovanice.

11. JU “Gimnazija Dobrinja”
Kunić Eldar IV-3