2. PORIJEKLO I PRVI
SUSRET SA NAUKOM
• Albert Einstein, rođen 14. marta 1879., u gradu Ulmu koji se nalazi u
Njemačkoj.
• U Ulmu je živio sa svojom židovskom porodicom,, srednje klase“. Njegovi
roditelji su se bavili poslovima koji u tadašnje vrijeme nisu doprinosili mnogo
njihovom financijskom stanju. Interesantan je njegov prvi susret sa kompasom
u dobi od pet godina. Fasciniran je bio time da nevidljive sile mogu odbiti iglu.
To ga je dovelo do doživotne fascinacije nevidljivim silama. Drugo čudo došlo
je u 12. godini kada je otkrio knjigu geometrije, nazivajući je svojom „svetom
knjigom male geometrije“. Savladao je višu matematiku do svoje šesnaeste
godine.
3. ŠKOLOVANJE
Školovanje je započeo u Münchenu. S 15
godina otišao je u Aarau (Švicarska) te
studirao matematiku i fiziku na Visokoj
Tehničkoj školi u Zürichu.
Njegova disciplina i ponašanje nisu bili
zadovoljavajući, te je mnogo
odsustvovao iz škole. Međutim,
diplomirao je 1900. uz pomoću svog
kolege od kojeg je dobio sve zabilješke.
Einsteinova maturalna svjedodžba
4. DOPRINOS I
UTICAJ
EINSTEIN JE RADIO U PATENTNOM UREDU NA RAZVIJANJU PATENATA
ZA ELEKTROMAGNETSKE UREĐAJE NEDUGO NAKON ŠTO JE
DIPLOMIRAO.
IZVEO JE JEDNU OD NAJPOZNATIJIH JEDNADŽBI IKADA: E = MC²
(ENERGIJA = MASA POMNOŽENA S BRZINOM SVJETLOSTI NA
KVADRAT).
TAKOĐER JE POZNAT PO SVOJOJ TEORIJI RELATIVNOSTI.
SPECIJALNU TEORIJU RELATIVNOSTI UVODI U SVOM RADU
„ELEKTRODINAMIKA POKRETNIH TIJELA“ 1905. GODINE, PRIJE
RAZVITKA OPĆE TEORIJE RELATIVNOSTI IZMEĐU 1907.-1915. GODINE.
5. TEORIJA RELATIVNOSTI
• Teorija relativnosti sastoji se od dvije naučne teorije na području fizike: specijalne
relativnosti i opće relativnosti. Ove su teorije osmišljene kako bi objasnile činjenicu da
se elektromagnetski valovi ne pokoravaju Newtonovim zakonima kretanja.
Elektromagnetski valovi kreću se konstantnom brzinom, nezavisno od kretanja
promatrača. Osnovna ideja obje teorije je da će dva promatrača, koji se nalaze u
međusobno relativnom kretanju (tj. kretanju jedan u odnosu na drugoga), izmjeriti
različite vremenske i prostorne intervale za iste događaje, ali da će fizikalni zakoni
obojici izgledati jednako.
6. VRHUNAC I ZANIMLJIVOSTI NJEGOVE
KARIJERE
• 1921. godine osvaja Nobelovu nagradu za
svoj rad na teorijskoj fizici.
• Bilo mu je ponuđeno da bude drugi
predsjednik Izraela. Ponudu je odbio.
• Radio je i na drugim značajnim teorijama i
projektima kao što su: otklon svjetlosti od
strane gravitacije, kvantna teorija kretanja
atoma u krutim tvarima, Brownovo gibanje i
još mnogo toga.
7. • Godine 1917. Ajnštajn objavljuje "O
Kvantnoj mehanici zračenja" ("On
the Quantum Mechanics of
Radiation", ili u originalu,"Zur
Quantentheorie der Strahlung",
Physkalische Zeitschrift 18, 121-
128). Ovim člankom uvodi se
koncept stimulisane emisije, fizičkog
principa koji omogućava
pojačavanje svetlosti u laseru.
Takođe iste godine, on objavljuje i
rad u kojem koristi Opštu teoriju
relativnosti da bi izgradio model
cijelog svemira, pripremajući tako
pozornicu za nastupanje moderne
fizičke kosmologije.
8. PORODICA
• 1903. godine, Albert Ajnštaj oženio se Milevom Marić.
Godinu dana kanije par je dobio prvog sina Hansa
Alberta, a 1910. godine drugog, Eduarda.
• 1919. godine Ajnštajn se razveo od Mileve Marić i
oženio svojom rođakom Elzom Lovental (rođenom
Ajnštajn).
Albert i Mileva Marić
Albert i Elza
Albert i njegov sin Hans Albert i njegov drugi sin Eduard
9. CITATI:
• „Mašta je važnija od znanja. Jer, znanje je ograničeno, dok mašta
obuhvaća cijeli svijet i potiče napredak, rađajući evoluciju“.
• „Školstvo mora biti takvo da se ono što nudi, uzima kao dragocjeni dar, a ne
da bude odbojna obaveza“.
• „Mudrost nije rezultat školovanja, već cjeloživotnog nastojanja da ju se
stekne“.
• „Spoznaja, uvid mi ne dolazi zahvaljujući logici ili matematici. Dolazi, upravo
kao i umjetnicima, iz intuicije i inspiracije“