1. Homework Help
https://www.homeworkping.com/
Research Paper help
https://www.homeworkping.com/
Online Tutoring
https://www.homeworkping.com/
click here for freelancing tutoring sites
Case study
Case study bankarstvo: Finansijski izvještaji banaka
3. 1. Uvod
1.1. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI BANAKA
1.1.1. Definisanje bilansa stanja banaka
Bilans stanja je finansijski izvještaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja
obračuna. Bilans stanja predstavlja prikaz stanja sredstava i izvora sredstava na određeni dan
izražen u novcu. Na lijevoj strani, u aktivi, iskazuju se sredstva, a na desnoj strani, u pasivi,
izvori finansiranja tih sredstava. Glavne kategorije sredstava su: stalna imovina, zalihe,
kratkoročna potraživanja i kratkoročni finansijski plasmani. Glavne grupacije izvora su: kapital,
dugoročna rezervisanja i obaveze.
„Kao i druge tvrtke, tako i banke pribavljaju sredstva iz različitih izvora: obaveza i kapitala.
Bilans banke predstavlja finansijsku poziciju banke na određeni dan u poslovnoj godini. Bilans
stanja banaka prikazuje stanje aktive, obaveza i kapitala banke na određeni dan. Većinu
4. bankovnih obaveza čine upravo depoziti različite vrste, kao što su čekovni depoziti, štedni
depoziti ili depozitni certifikati i upravljane obaveze (engl. managed liabilities1).“2
Bankovna aktiva se može tradicionalno podijeliti u dvije zasebne skupine aktive:
1. Aktiva koja nosi kamatne prinose – možemo ubrojati kredite, npr. potrošačke kredite i
vrijednosne papire koji se dijele u vrijednosne papire koji se drže do dospijeća i
vrijednosne papire kojima se trguje.
2. Aktiva koja ne nosi kamatne prihode. – npr. obavezna rezerva koja je izdvojena kod
središnje banke, računi koje banka treba za kliring ili druge transakcijske svrhe i
originalna ili kupljena prava servisiranja hipotekarnih kredita. Ova aktiva potrebna je
banci kao potpora bankovnim operacijama, kao zahtijevana pozicija po zakonu, npr.
rezerve ili kako bi banke ostvarile nekamatne prihode ili naknade.
Razlika između ukupne aktive i pasive banke jednaka je ukupnom dioničkom kapitalu ili neto
dobiti utemeljenoj na knjigovodstvenoj vrijednosti. Neto dobit predstavlja kamatu dioničara na
njihov dionički kapital. Odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti dionice predstavlja jednu od
mjera uspješnosti menadžera. Ukoliko je taj odnos veći od 1, to znači da menadžeri mogu stvoriti
vrijednost veću od 1 uložene novčane jedinice i obratno, te time pokazuju svoju sposobnost
vođenja banke.3
Slika 1. Prikaz bilansa stanja INTESA SANPAOLO Banka d.d. BiH na 31.12. 2010. godine4
1 Upravljane obveze, «posuđena sredstva» ili «hot money», su volativnije i osjetljivije na promjenu kamatnih stopa,
a prikupljene su na nacionalnom i međunarodnom novčanom tržištu. Obično ih sačinjavaju depoziti u inozemstvu,
sredstva središnje banke, vrijednosni papiri koji su prodani u okviru repo transakcija, subordinirane obveznice i
druga posuđena sredstva.
2 skripta
3 skripta
4 Svi iznosi su izraženi u hiljadama KM
5. Izvor: http://www.intesasanpaolobanka.ba/Bosanska_2011-f.pdf
1.1.2. BILANS USPJEHA
Bilans uspjeha (ili račun dobitka i gubitka) generalno predstavlja dvostrani pregled rashoda i
prihoda u određenom vremenskom periodu. Ovaj računovodstveni izveštaj se sastoji od lijeve i
desne strane (zbog toga je dvostrani pregled).
Na lijevoj strani se bilježe svi nastali rashodi:
poslovni (nastali kao rezultat obavljanja redovnih poslovnih aktivnosti),
finansijski (nastali kao rezultat promjena kursa, kamatnih stopa i sl.),
6. vanredni (nastali kao rezultat nepredvidivih okolnosti) i
vanposlovni (nastali kao rezultat obavljanja dodatnih, sporednih poslovnih
aktivnosti), dok se na desnoj strani bilježe svi poslovni, finansijski, vanredni i
vanposlovni prihodi.
Sabiranjem stavki lijeve i desne strane bilansa uspjeha dobijaju se ukupni rashodi i ukupni
prihodi. Ako su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda – ostvaren je dobitak, a obrnuto –
ostvaren je gubitak5.
Račun dobitka i gubitka je financijski izvještaj koji prikazuje prihode, rashode i financijski
rezultat ostvaren u određenom vremenskom razdoblju. Sadržaj minimalnih pozicija računa
dobitka i gubitka banke nije propisan Zakonom o računovodstvu, te su banke dužne same
oblikovati isti vodeći pri tome računa o MSFI i MRS.a6.
Banka stvara prihode na dva načina7:
1. kamatnim prihodima od kredita, vrijednosnicama i sredstavima kod središnje banke –
kamatni prihodi banke
2. naknadama i provizijama za učinjene usluge zvane nekamatni prihodi vezani za neke
proizvode i usluge, kao što je servisiranje kredita, naknade po tekućem računu, naknade
po kreditnim karticama – nekamatni prihodi banke.
Kao što ostvaruju prihode, banke imaju troškove koje kao i prihode možemo podijeliti na
kamatne i nekamatne troškove. Kamatni troškovi čine rashode po kamatama na depozite, uzete
pozajmice od drugih banaka, uzetim pozajmicama – dospijelim obvezama, subordiniranim
dugovima i subordiniranim obveznicama te ostali rashodi po kamatama, dok nekamatni
predstavljaju relativno fiksnu veličinu u računu dobiti i gubitka.
Račun dobiti i gubitka: P = R – C – T8
P – profit nakon oporezivanja (engl. after tax profits)
R – ukupni prihodi (engl. total revenues)
C – ukupni troškovi (engl. total cost)
T – porezi (engl. tax)
5 http://www.kamatica.com/pojam/bilans-uspeha
6 http://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%203,%20a1.pdf
7 skripta
8 Ibid.str. 102.
7. Slika 2. Prikaz bilansa uspjeha INTESA SANPAOLO Banka d.d. BiH na 31.12. 2010. godine9
Izvor: http://www.intesasanpaolobanka.ba/Bosanska_2011-f.pdf
1.1.3. Izvještaj o novčanim tokovima
Osnovna svrha izvještaja o novčanim tokovima je osigurati informacije o novčanim primicima i
novčanim izdacima poslovnog subjekta tijekom računovodstvenog razdoblja. Izraz novčani
tokovi uključuje primitke (priljeve) i izdatke (odljeve) novca i novčanih ekvivalenata.10
Izvještaj o novčanom toku predstavlja svojevrsnu analizu likvidnosti banke kojom se pokazuje
upotreba (priliv i odliv) novca i novčanih ekvivalenata. Zakon o računovodstvu nije propisao
9 Svi iznosi su izraženi u hiljadama KM
10 http://ef.sve-mo.ba/materijal/4_PE/UPRAVLJACKO/novcani%20tok_sheme.pdf
8. sadržaj ovoga izvještaja, te njegov sadržaj određuje MRS-7 “Izvještaj o novčanom toku”. Prema
tome ovaj izvještaj, kao i kod drugihdruštava, sastoji se iz novčanog toka od11:
redovitih - poslovnih aktivnosti,
investicijskih - ulagateljskih aktivnosti, (i)
financijskih aktivnosti.
1.1.4. Izvještaj o promjenama u glavnici banke
Izvještaj o promjenama u glavnici banke jeste temeljni financijski izvještaj koji prikazuje
promjene u glavnici, prikazuje sve promjene glavnice ili samo djelomične promjene u glavnici i
transakcije koje imaju ili nemaju utjecaj na račun dobiti i gubitka.
Također prikazuje promjene na svim pozicijama kapitala:
neto dobit
dodatna ulaganja vlasnika,
visinu izglasanih dividendi
revalorizacijske rezerve
promjene računovodstvenih politika
Informacije koje se prikazuju u izvještaju o promjenama glavnice (MRS 1)12:
Dobit ili gubitak razdoblja
Svaka stavka prihoda i rashoda razdoblja koja je izravno priznata u glavnici, te ukupan
iznos tih stavaka
Ukupni prihodi i rashodi razdoblja, prikazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive
imateljima glavnice i manjinskom interesu
Učinak promjena računovodstvenih politika i ispravaka pogrešaka za svaku komponentu
glavnice, priznatih u skladu s MRS 8.
Iznosi kapitalnih transakcija s vlasnicima,
Stanje zadržanih zarada (akumulirana dobit ili gubitak) na početku razdoblja i na datum
bilance, te promjene tijekom razdoblja,
Slika 3. Prikaz Izvještaja o novčanimtokovima INTESA SANPAOLO Banka d.d.BiH na 31.12.2010. 13
11 http://www.scribd.com/doc/66272121/21/FINANCIJSKI-IZVJE%C5%A0TAJI-BANAKA
12http://web.efzg.hr/dok//RAC/5.%20IZVJE%C5%A0TAJ%20O%20PROMJENAMA%20GLAVNICE%20I%20BILJE%C5%
A0KE.pdf
9. Izvor: http://www.intesasanpaolobanka.ba/Bosanska_2011-f.pdf
2. DEFINISANJE PROBLEMA
2.1. Opći problem vrijednovanja bilansne aktive
Vrijednovanje kao problem može predstavljati najkontroverznije pitanje računovodstva.
Prikazati bilans, a s tim i aktivu preduzeća je jako teško. Prilikom definisanja bilansa navedeno
13 Svi iznosi su izraženi u hiljadama KM
10. je da on iskazuje vrijednosno stanje sredstava – aktive, obaveza i kapitala a izražava se novčano.
Međutim javlja se problem vrijednovanja bilansih stavki, a mi ćemo se fokusirati samo na
problem vrijednovanja aktive. Da bi se neki poslovni događaj mogao evidentirati u
računovodstvu, a time prikazati u bilansu značajne su sljedeće računovodstvene informacije:
kriterij klasifikacije, određivanje vremena kada se poslovni događaj desio i novčani iznos koji
treba dodijeliti poslovnom događaju.
2.2. Problem kreditnog rizika u bilansu stanja banaka
Poslovanje bankarskog sektora posljednjim godinama, kao i u prethodnoj, bilo je pod snažnim
uticajem ekonomske krize i recesije. Bankarski sektor ostao je stabilan i siguran, dobro
kapitaliziran, sa zadovoljavajućom likvidnošću. Ključni problem je i dalje rast kreditnog rizika,
odnosno pad kvaliteta kredita (rast nenaplativih potraživanja), što je rezultiralo pogoršanjem
profitabilnosti, profiti su znatno niži, a kod nekoliko banaka gubici su u porastu. Banke su i dalje
zadržale pojačan fokus na kreditnom riziku, uvedene su restriktivnije i rigoroznije politike u
upravljaju kreditnim rizikom, posebno u procesu odobravanja kredita. Struktura izvora
finansiranja determinisana je potrebama banaka i dostupnošću istim, što rezultira povećanim
učešćem domaćih depozita i smanjenim inokreditnim zaduženjima. To u suštini može biti
ograničavajući faktor i problem budućeg kreditnog rasta, s obzirom na ročni profil izvora i
potrebe za plasmanima s dužim rokovima dospijeća.
2.3. Problem upravljanja aktivom banaka: sukob likvidnosti i profitabilnosti banaka
Upravljanje aktivom banke ograničeno je ponašanjem klijenata banke jer je banka u obavezi da
drži određeni iznos likvidne rezerve (novčana sredstva ili kamatonosne kratkoročne hartije od
vrijednosti) kako bi se bez problema izvršili nalozi klijenata banke. Osnovni problem upravljanja
aktivom odnosi se na sukom između likvidnosti i profitabilnosti banke. Akcionari banke vrše
pritisak na menadžment da ostvari što veći profit po osnovu plasmana uz povećani obim
kreditnih aranžmana i plasmana hartije od vrijednosti. Na taj način se direktno ugrožava princip
likvidnosti u banci.14
3. ALTERNATIVNA RJEŠENJA
14 Dio preuzet izrada „Mikroekonomski i makroekonomski faktori uspješnosti banaka“,Grubiša Mirjana,
Panevropski Univerzitet Apeiron, 2008.
11. 3.1. Usvajanje kriterija vijeka upotrebe i dospijeća
Prema MRS 1 u tačkama 53-63, pravne osobe koje izvještavaju i prezentuju bilansne stavke
imaju izbor između dvije alternative:
- Odvojeno prezentirati netekuća i tekuća sredstva i obaveze prema kriteriju vijeka
upotrebe i dospijeća
- Ako se ne usvoji kriterij vijeka upotrebe za sredstva i dospijeća, odnosno roka
podmirenja za obaveze, tada se sredstva i obaveze trebaju odvojeno prezentirati u cilju
ocjene likvidnosti.
3.2. Upravljanje bilansom stanja banke
Veličina i kompozicija bilansa banke su važne zbog njihovog efekta na rizik (varijabilnost
prinosa) i na sam prinos (profitabilnost). Stavke bilansa ukazuju na uticaj upravljačkih odluka
menadžment tima i promjena okruženja banke. Što je prikazano na sljedećoj slici.
Slika 4. Implikacije strukture bilansa na uspjeh banke
Prvi navedeni slučaj ukazuje na male šanse banke koja ima malo fiksne aktive i nizak poslovni
leveridž da uveća svoj profit. Ovakva banka utiče na smanjenje rizika, ali i na smanjenje svog
profita. Drugi slučaj, kada banka ima značajne depozite, mora imati odgovarajući stepen
likvidnosti da udovolji tražnji za povlačenjem depozita. Isto tako, banka želi da udovolji i tražnji
za kreditima. Efekat takvog ponašanja može biti ili veća likvidnost a manja profitabilnost, ili
veća profitabilnost a manja likvidnost. Ovo dovodi do toga da banka mora da bude likvidna i
12. tako smanjuje rizik ali i prinos. Konačno, treća karakteristika banke je da ima visok stepen
finansijskog leveridža i visok multiplikator akcijskog kapitala. Banka tako povećava rizik, ali
povećava i prinos.
4. KONAČNO RJEŠENJE
Analizom problema koji se odnose na opći problem vrednovanja stavki bilansne aktive,
probleme kreditnog rizika banke i Problem upravljanja aktivom banaka: sukob likvidnosti i
profitabilnosti banaka dolazi se i do identificiranja dva alternativna rješenja gdje prvi govori o
uvođenju kriterija vijeka upotrebe i dospijeća stavki, dok se u slučaju problema rizika predlaže
bolje upravljanje bilansom stanja banke. Tu su identificirane 4 različite situacije u kojima se
može naći banka u odnosima aktive i leveridža, te implikacije koje ti idnosi imaju na banku. Kao
konačno rješenje se predlaže usvajanje prvog alternativnog rješenja i varijante iz alternativnog
rješeja broj dva, koje najbolje odgovara datom stanju aktive i leveridža banke.
ZAKLJUČAK
14. Math homework help
https://www.homeworkping.com/
Research Paper help
https://www.homeworkping.com/
Algebra Help
https://www.homeworkping.com/
Calculus Help
https://www.homeworkping.com/
Accounting help
https://www.homeworkping.com/
Paper Help
https://www.homeworkping.com/
Writing Help
https://www.homeworkping.com/
Online Tutor
https://www.homeworkping.com/
Online Tutoring
https://www.homeworkping.com/
