2. Istorija samog grada
Pre svega hteo bih reći nešto o istoriji ovog značajnog grada za
kulturu i umetnost toga doba.
Venecija je u središnjem dobu srednjeg veka bila najvažniji grad na
svetu, najveće trgovište Evrope.
Ispunjena je kanalima umesto ulica, a duž kanala nalazi se niz
crkava i palata prvorazredne vrednost, koji stvaraju jedinstven
urbani sklop. Upravo zbog tih istorijskih i kulturno-ambijentalnih
vrednosti Venecija i njeni kanala su proglašeni spomenikom svetske
baštine UNESKO.
3. Razvoj Venecije i stvaranje njene kulture
Venecija i pokrajna Veneto dobile su naziv od plemena Veneti.
Koje je naseljavalo ovo područje pre njegovog osvajanja od starog
Rima. Kasnije je područje palo pod Rimljane.
U 7. i 8. veku ovde postoji Vizantijska vlast, vezana za Carigrad
morem.
U 9. veku javlja se u Veneciji episkopija koja je snažno uzdignuta
premeštanjem moštiju Svetog Marka u Veneciju 828. godine.
U 9. i 12. veku nastaje i razvoj grada i tada se podižu i najvažnije
građevine grada: crkva Sv. Marka, stara Duždeva palata, gradski
arsenal…
4. Grad je i u to vreme postao mesto nauke i umetnosti.
Venecijska kultura i umetnost tek od 15. do 18. veka započinju svoj
najveći razvoj i procvat u vreme Renesanse i Baroka.
5. Arhitektura građevinskih i
umetničkih spomenika
Upravo ove građevine čine ambijentalnu celinu ovog grada
A to su:
Duždeva palata
Most uzdaha
Čuvena crkva svetog Marka
Bogati muzeji
Akademija lepih umetnosti
6. Duždeva palata
Ona je gotička palata u Veneciji.
U njoj je živeo izabrani Dužd Mletačke
Republike.
U njoj su bile najveće institucije u
Republici: Veliko veće, veće umoljenih
Mletačke Republike. Ona je i bila središte
Venecijskih poglavara. Takođe je
povezana sa crkvom svetog Marka, gde
je crkva služila kao Duždeva kapela a u
njoj su se krunisali kraljevi, održavali se
pogrebi i procesije.
7. Stil građevine
Građevina je ta koja na najbolji način predstavlja stil venecijanske
gotike, koji je zapravo mešavina gotike, vizantske umetnosti i
maorskog uticaja iz Španije. Primetan je i uticaj renesanse.
Zanimljivo je da je gotika tada u Veneciji još uvek dominantan stil,
iako se renesansa brzo širila apeninskim polu ostrvom. Razlog tome
velika je izloženost kulturnim uticajima iz istočnih zemalja s kojima
je Venecija trgovala, što je dovelo do jedinstvenog stila, već
spomenute venecijanske gotike. Unutrašnjost je takođe prekrasna,
a svoja dela onde su ostavili i neki od velikih umetnika poput Tiziana
ili Tintoretta.
8. Crkva sv. Marka
Istorija crkve
Crkva sv. Marka je dominantna građevina na
istoimenom trgu u Veneciji. Spada među najlepše
i najzanimljivije svetske crkve, a pažnju privlači
svojim posebnim izgledom. Zbog raskošnog
dizajna, pozlaćenih vizantijskih mozaika, i svog
statusa kao simbola mletačkog bogatstva i moći,
od XI veka naziva se Crkva od zlata. Građena je
po uzoru na Baziliku Svetih apostola u
Konstantinopolju koja do danas nije sačuvana, i
na njoj se jasno vidi opčinjenost Venecije
arhitekturom Istoka.
9. Crkva Svetog Marka je sagrađena u IX veku kao oltar za posmrtne
ostatke Svetog Marka čije su mošti, prema predanju prokrijumčarili
venecijanski trgovci iz Aleksandrije u Egiptu, u bačvi sa usoljenom
svinjetinom. Ovaj događaj prikazan je na jednom od mozaika na
ulazu u crkvu. Prva crkva je izgorela u velikom požaru, ali ni druga
nije dugo trajala jer je dužd smatrao kako je previše skromna u
odnosu na ostale crkve u gradu. Današnji izgled dobila je 1063.
godine. Prvobitna Crkva Svetog Marka je bila neukrašena, bez
fresaka i skulptura.
10. Stil ove crkve
Crkva Svetog Marka je nastala spajanjem različitih stilova. Ima
osnovu grčkog krsta upisanog u kvadratu. Svaki krak krsta je
naglašen svojom posebnom kupolom. Kupole su obložene drvenim
glavičastim krovovima pokrivenim bakarnim limom i imaju gizdave
lanterne na vrhu da bi izgledale izdaleka još više i upadljivije.
11. Na pročetku crkve se nalazi pet portala sa nadvišenim lukovima.
Središnji portal je ukrašen romaničkim reljefima sa motivima
zodijačkih znakova, meseci i zanata. Pet arkada koje su iznad njih
ukrašene su na vrhu šiljcima, spiralnom dekoracijom sa motivima
lišća i statuama u poznom gotskom stilu.
12. Kupole, svodovi i zidovi crkve pokriveni su mozaicima od staklenih
pločica koje blistaju u tonovima zlata i raznim bojama i izrađeni su u
različitim stilovima, a inspirisani vizantijskim stilom. Vizantijski mozaici
prekrivaju gotovo celu tavanicu, ali i dobar deo poda crkve.
Mermerni pod je ispunjen geometrijskim uzorcima i animalnim
dizajnima.
13. Najveće blago crkve je Pala d'oro koja je postavljena iznad
glavnog oltara. To je kripta u kojoj je navodno sahranjen Sveti
Marko. Ukrašena je safirima, smaragdima i rubinima iz
Konstantinopolja. Izvorno je stajala iza oltara, ali se danas čuva u
muzeju unutar crkve. Palom dominiraju prikazi iz života Isusa Hrista.
14. Na glavnom ulazu u crkvu nalaze se četiri pozlaćena konja od
bakra iz doba Aleksandra Velikog, koji su doneti iz Carigrada i
postavljeni na prednjem delu crkve oko 1254. godine. Sadašnji konji
na fasadi su bronzane kopije, a originali su izloženi u muzeju unutar
crkve.
15. Most uzdaha
Most uzdaha je poznat i po svojoj legendi ali za nas su važnije
istorijske činjenice ove arhitektonske građevine.
Ponte dei Sospiri je barokni most od istarskog kamena kojeg je po
nalogu mletačkog dužda Marina Grimanija projektirao i
izveo arhitekt i kipar Antonio Contin od 1600. do 1603
16. Most je izgrađen u 17. veku namenom povezivanja starog zatvora,
smeštenog u Duždevoj palati, i novog, odmah preko rieke. Veliki
engleski romantičar, Lord Byron, popularizirao je priču po kojoj bi
šetnja tim mostom bila posljednji pogled na slobodu za mnoge
zatvorenike koji su išli na pogubljenje te bi uzdisali gledajući
posljednji put vanjski svet. U vreme kad je most sagrađen inkvizicija i
smaknuća bili su već stvar prošlosti. Ipak, mnogi su proveli
ostatak života u zatvoru i stoga ime mosta ne gubi na smislenosti.
17. Crkva Santa Maria Della Salute
Arhitektura crkve
Salute je osmougaona zgrada sagrađena na terenu koji je učvršćen
sa 1.156.650 drvenih pilota. Izgrađena je od istarskog kamena i
marmorina (opeke premazane mramornom prašinom).
Osmougaoni objekat s velikom kupolom, bio je već klasični
arhitektonski vokabular, reminescencija na vizantsku umetnost i
bazilike poput San Vitale. Crkvena unutrašnjost je prepuna
Marijanskog simbolizma, velika kupola predstavlja - Marijinu krunu,
unutrašnjost puna niša - utrobu, osam stranica crkve, osam stranica
- njene zvezde.
Danas je kupola crkve Salute važan deo veneciskog pejzaža, simbol
grada, baš kao što su to kupole katedrale u Firenci i sv Petra u Rimu.
Jedina razlika je u tome što Salute nije velika katedralna crkva, već
mala zavetna crkva unutar grada.