2. • Sastoji se iz 3 perioda:
• Raška umjetnost
• Period od 1300-1371.
• Moravska umjetnost
3. Raška umjetnost razvijala se na području Raške.
Razvili su je Nemanjići.
U vrijeme kada je Vizantija preživljavala tešku
krizu zbog krstaškog osvajanja Carigrada 1204.
godine, Srbija se kao država osnažuje.
Krajem XII vijeka stvara se osoben raški stil, koji
je tokom XII - XIII vijeka dao spomenike najviših
kvaliteta.
Iako je nastala na teritorijama vezanim za
vizantijsku umjetnost, Nemanjići su preko
primorskih gradova Zete-Bara i Kotora – uzimali
arhitekte koji njeguju stilove zapadnjačke,
romaničke i gotičke umjetnosti, slikare iz
Vizantije.
5. Krajem XII vijeka izgradio
ju je Stefan Nemanja.
Jednobrodna i
jednokupolna gradjevina.
Cijela gradjevina je spolja
obložena blokovima
.bijelog glačanog
mermera, izuzev kupole,
koja je od opeke .
Kasnije kralj Radoslav u
XIII vijeku dodaje
pripratu.
6.
7. Izgrađen je u XIV vijeku. –
Stefan Dečanski i Car
Dušan.
Dečanska crkva ima oblik
petobrodne bazilike sa
kupolom i trobrodnom
pripratom.
Pod uticajem romaničke
arhitekture u Italiji, ona je
spolja oplaćena blokovima
kamena u 2 boje, žućkasta i
ljubičastocrvene .
Natpis na jednom
dečanskom portalu
spominje kao neimara
franjevca Vitu iz Kotora.
11. Manastir je podigao
Stefan Nemanjić, a
značajnu ulogu u
podizanju
manastira imao je
njegov brat, sveti
Sava, u prvoj
polovini XIII vijeka.
Omalterisana i
okrečena u crveno.
12. Skulpturalna dekoracija na
nekim spomenicima raške
umjetnosti, kao na
Bogorodičinoj crkvi u
Studenici i na Dečanima,
veoma je bogata. U obliku
bojenog reljefa, ona
mjestimično prelazi skoro u
okruglu skulpturu. Nalazi
se na portalima, prozorima,
(bifore i trifore) kapitelima
stubova i na konzolama.
Obrađena je u romaničkom
stilu, a motivi su joj
najčešće biljni i životinjski.
Prozori sa jednim stubićem
– bifore, odnosno sa dva –
trifore, koji ga dijele na dva,
odnosno na tri otvora
povezani zajedničkim
lukovima. Portali imaju
bočno od ulaza stubove i
stupce, koji se stepenasto
uvlače prema ulazu, a iznad
njega polukružni zabat i
lukove.
Ljudske figure na portalima
u Dečanima i zapadnom
portalu u Studenici.
13.
14. Unutrašnju dekoraciju raških
građevina čine freske.
Freske velikog formata imaju
religioznu tematiku. Glavni
motiv je ljudska figura,
krupnih oblika, mirnih i
uzdržanih pokreta, sa
dreperijom koja u širokim i
slobodnim naborima prianja uz
oblike tijela.
Tjelesna ljepota i proporcije,
široke površine svijetlih boja i
širok potez četkice.
Pozadina figura je najčešće
plava, ili zlatna.
Slika se u frizovima.
Scene iz života Hrista, (Veliki
praznici- Blagovesti, Raspeće
Hristovo, Krštenje Hristovo,
Vaskresenje Hristovo,
Vaznesenje Hristovo, Silazak
Sv. Duha....) Bogorodice,
ktitorske kompozicije .
19. Vrhunac raškog
slikarstva je u
Sopoćanima.
Kompozicije u
obliku trougla.
Inverzna
perspektiva.
Arhitektura u
pozadini.
Čvrsto modelovana
figura.
Hrist drži bebu –
simbol duše
Bogorodice.