3. Pauci
Na vrhu helicera, koje služe za hvatanje plena,
nalaze se otrovne žlezde. Ujed otrovnih vrsta je opasan,
retko smrtonosan. Sve vrste imaju paučinastu žlezdu u
trbuhu, čiji sekret na vazduhu stvrdne. U zavisnosti od
staništa, hrane se biljkama, sitnim životinjama i mikro
organizmima.
3
4. Insekti
Insekti predstavljaju
naveću grupu organizama,
broje oko milion vrsta.Kreću se
uz pomoć ekstremiteta, od
kojih su zadnji metamorfozirali
u žaoku (pčele). Različitih su
boja i veličina. Imaju dobro
razvijeno čulo vida u obliku
facetovanih očiju, što im je
omogućilo da im ovo čulo bude
bolje razvijeno nego kod ljudi.
4
5. Stonoge
Stonoge su suvozemni organizmi. Nastanjuju
tople predele. Noćne su životinje, tako da se danju ne
mogu videti. Biljojedi su spore I trome, dok su grabljivice
veoma brze. Veličina im se kreće od sitnih kućnih, do
džinovskih tropskih. Telo im je prekriveno kutikulom.
5
7. Ova grupa broji oko 40.000 vrsta. Žive
i na kopnu i u vodi, važno je da ima
vlage. Veličine su od 1,5cm do 1m
(jastog). Vodene vrste žive na
različitim dubinama i njih detaljnije
prikazujemo.
7
8. Ovako izgledaju
Telo im je izsegmentisano, a glava je srasla sa
grudnim regionom. Na njoj se uočavaju dva para
ekstremiteta, duži, antene sa čulnim ćelijama i
kraći, koji ulaze u sastav usnog aparata. Oči su
facetovane.Na grudnom delu su ekstremiteti za
hvatanje plena. Prekriveni su kutikulom. Ispod
nje su poprečno-prugasti mišici. Kompletni
crevni i krvni sistem. Dišu pomoću škrga. Nervni
sistem je lestvičast.
8
9. Ovako se hrane…
Ishrana je
raznolika. Biljnog,
životinjskog i plankto-
nskog porekla.
9
10. Ovako se razmnožavaju…
Rakovi su odvojenih polova.
Oplodnja se moze vršiti i u spoljašnjoj
sredini. Izbace se ćelije, nastaje larva –
neotenična.
10