2. • Paukoliki zglavkari (Chelicerata) su zglavkari koji su prvi naselili
kopno. Po broju vrsta to je veoma brojna grupa životinja. U
paukolike zglavkare spadaju paukovi, kosci, škorpije, krpelji i
grinje. Osnovna odlika paukolikih zglavkara je telo izdeljeno na
dva telesna regiona, glavenogrudni i trbušni. Nemaju antene. Na
glavenogrudnom regionu nalaze se telesni nastavci, prvi par -
helicere, koje služe za ubadanje plena. Drugi par su pedipalpi i
služe za ishranu. Ostala četiri para su noge za hodanje.
Mnoge paukolike životinje su grabljivice i imaju razvijene otrovne
žlezde i otrovne bodlje kojima ubijaju plen, dok se kod paukova
javljaju paučinaste žlezde koje luče paučinu.
4. PAUKOVI-ARANEA
• Najbrojnija grupa među paukolikim životinjama. Žive na
skrivenim mestima, u pećinama, ispod kamenja, mogu se sresti
i u kućama i stanovima. Telo paukova je građeno od
glavenogrudnog i trbušnog regiona, koji su spojeni suženjem u
vidu tanke drške. Prvi par nastavaka - helicere, zašiljene su na
vrhu i u vezi su sa otrovnim žlezdama koje izbacuju otrov u
telo žrtve. Drugi par nastavaka je duži, prekriven čulnim
dlačicama i kod mužjaka služe za unošenje spermatozoida u
telo ženke. Paukovi imaju 4 para nogu za hodanje. Pauk na
zadnjem kraju tela ima paučinaste bradavice koje iz
paučinastih žlezda luče lepljivu tečnost koja na vazduhu
očvrsne - paučina. Ona je čvršća i od čelika iste debljine i
pomoću nje pletu različite vrste mreža.
5. • Paukovi su grabljivice, uglavnom se hrane insektima, plen obično jure,
napadaju iz zasede ili ga love pomoću mreže. Posle uboda u telo žrtve
ubrizgavaju otrov sa sokovima za varenje hrane koji počinju da vare plen
van tela, a kasnije pauk usisa plen u želudac gde se nastavlja varenje.
Paukovi dišu pomoću traheja ili listolikih pluća. Izlučivanje se vrši
pomoću cevčica koje se izlivaju direktno u zadnje crevo ili pomoću žlezda
za izlučivanje.
Paukovi obično imaju osam prostih očiju koje koriste kako bi osetili
pokretanje plena. Pauci lovci i skakači mogu da vide i sliku, pošto većina
paukova slabo vidi. Telo paukova i noge su prekrivene čulnim dlačicama.
Razmnožavanje je polnim putem. Mužjaci prenose spermatozoide u telo
ženke. Ženke polažu na hiljade jaja u ispredenu čauru i iz nje se za dve
nedelje rađaju mladi paukovi koji prilikom rasta presvlače kutikulu
nekoliko puta.
Otrov koji pauci koriste je vrlo često štetan i za ljude.
6.
7. • Pauci mogu biti vrlo krupni, takve su tarantule. Nisu otrovni,
retko ubadaju, a ubod im je sličan ubodu pčele. Crna udovica
može svojim otrovom da usmrti čoveka, prepoznatljiv je po
crvenoj šari u obliku peščanika koja se nalazi na trbuhu. Živi
na Jadranu i u Makedoniji. U prirodi se često može sresti
pauk krstaš, koji ima šaru u vidu krsta na leđima. Osoliki
pauk je prepoznatljiv po horizontalnim šarama na telu poput
ose. Vodeni pauk živi u stajaćim i sporotekućim vodama,
pravi gnezdo od paučine u vodi i lepi ga za podvodne biljke.
Pauk kraba spoljašnjim izgledom podseća na rakove - krabe.
Može biti različitih boja. Vučji pauk, pauk skakač, pauk trkač
lovi iz zasede ili juri plen. Po telu ima gusto raspoređene
dlačice.
8. KOSCI-OPILIONES
• Kosci su paukoliki zglavkari nalik paucima. Prepoznaju se po dugim i
tankim nogama koje u slučaju opasnosti mogu da odbace. Kosci imaju
sitno i jajasto telo koje je građeno od glavenogrudnog i trbušnog
regiona koji su široko srasli za razliku od paukova. Kosci nisu otrovni i
ne nanose štetu ljudima.
9. ŠKORPIJE-SCORPIONES
• Škorpije su najkrupnije među paukolikim zglavkarima. One su
najstariji kopneni zglavkari. Žive u tropskim i suptropskim krajevima. U
našim predelima ima samo nekoliko vrsta koje su bezopasne za
čoveka. Škorpije se preko dana kriju, a noću izlaze kako bi se hranile.
Telo im je građeno od kratkog glavenogrudnog regiona i trbušnog
dela koji se sužava i završava otrovnom bodljom na poslednjem
članku, kojom škorpije ubadaju plen. Na telu im se razlikuju
pojedinačni članci i po tome se razlikuju od ostalih paukolikih
zglavkara. Hrane se insektima ili paucima koje hvataju kleštima
pedipalpa i komadaju helicerama. Škorpije imaju 4 para nogu za
hodanje. Vrste koje su opasne za čoveka žive u Meksiku i
Africi. Škorpije su odvojenih polova. Ženke rađaju od 1-100 mladih
koje nose na leđima do prvog presvlačenja. Nada je škorpija.
10.
11. KRPELJI I GRINJE-ACARINA
• Danas je poznato oko 40 000 vrsta mada se smatra da je taj broj
mnogo veći. Žive u svim delovima sveta, a mnoge vrste su paraziti
biljaka, životinja i gljiva. Grinje su veličine oko 1mm i sitnije dok su
krpelji veličine od nekoliko mm do 1 cm. Imaju potpuno spojene
telesne regione. Imaju 4 para nogu za hodanje. Većina vrsta su
slobodnoživeće. Grinje se mogu naći u kućnoj prašini, a izmet ovih
životinjica može izazvati alergiju na koži i disajnim putevima kod
čoveka. Vodene grinje živi u slatkoj vodi, paukolike grinje nanose štetu
mnogim biljnim vrstama, a jedna od najpoznatijih je šugarac koji
izaziva kožno oboljenje šugu. Šugarac parazitira u koži čoveka i drugih
sisara. Ženka pravi dugačke kanale u koži u kojima polaže veliki broj
jaja iz kojih se razvijaju larve što izaziva crvenilo i svrab kože, obično na
mestima gde je koža tanka (između prstiju, ispod pazuha, na
preponama. Šuga se prenosi kontaktom sa zaraženom osobom.
12. • Krpelji žive u travi, žbunju i drugim mestima gde vrebaju čoveka i
druge životinje, zakače se za njihovo telo i sišu im krv. Krpelji su
poznati kao prenosioci Lajmske bolesti, vrlo opasne upale zglobova,
koju izaziva bakterija Borrelia burdorferi koja živi u crevima krpelja.
Na taj način se čovek čijom se krvlju krpelj hrani može zaraziti. Krpelji
su posebno aktivni u proleće i jesen.
Zbog toga je vrlo važno da nakon boravka u prirodi dobro
pregledamo sve delove tela i kosu, budući da je ujed krpelja
neprimetan. Ako uočiš krpelja, treba se odmah obratiti lekaru i nikako
krpelja polivati uljem, benzinom i alkoholom.
13.
14. ZANIMLJIVOSTI
• Pauci svoja jajašca drže u ustima i tako ih štite od grabljivica
• Crna udovica nakon parenja ubija mužjaka
• Krpelji imaju pljuvačku poput cementa koja im pomaže da se
pričvrste za kožu
• Postoji mikroskopsko grinje koje stalno žive na našoj koži,a ima ih i
u kosi ali su potpuno bezopasne
• Svakodnevno pojedemo nekoliko stotina grinja,ali zbog uslova u
našem telu koji im ne odgovaraju one uginu