Kostrenska Bisernica - word

1. IVANA PERUŠIĆMARTINA RUŽIĆ KOSTRENSKA BISERNICA Istraživanje mogućnosti turističkoga razvoja u kraju okruženom industrijom Esej za projekt «Turistička kultura» OŠ Kostrena Primorsko-goranska županija Kostrena 2009. Mentor: Ina Randić Đorđević, prof. SADRŽAJ TOC
1-3
1. UVOD PAGEREF _Toc226293662 3 2. KOSTRENA U ZAGRLJAJU POVIJESTI PAGEREF _Toc226293663 4 2.1 BISER POD VISOKIM DIMNJACIMA PAGEREF _Toc226293664 5 3. KOSTRENA KAO ŠKOLJKA TURISTIČKIH BISERA PAGEREF _Toc226293665 6 3.1RAZVIJENI KULTURNI TURIZAM PAGEREF _Toc226293666 6 3.2OMILJENO SPORTSKO-REKREACIJSKO ODREDIŠTE PAGEREF _Toc226293667 7 3.3 POVIJESNO VRELO I SUVREMENI ETNO-EKO UGOĐAJ PAGEREF _Toc226293668 7 4. ZAKLJUČAK PAGEREF _Toc226293669 9 LITERATURA PAGEREF _Toc226293670 10 1. UVOD Kostrenska bisernica naziv je istraživanja koje su provele Ivana Perušić i Martina Ružić, učenice i članice Novinarske skupine OŠ Kostrena tijekom 2009. godine. Istraživanje se temelji na tradiocionalnom poimanju maloga primorskoga mjesta Kostrene kao industrijski zagađenoga i za turizam nepovoljnoga područja. Istraživanjem se pokušalo osporiti to tradicionalno poimanje i utvrditi da je moguć, dapače, realan suživot industrije i turizma. Cilj je istraživanja dokazati da je Kostrena primamljiva turistička destinacija za različite vidove turizma: kulturni, sportsko-rekreacijski, ruralni, povijesni i eko-etno turizam. Metodologija istraživanja obuhvaća teorijski i terenski rad. Teorijsko se istraživanje temelji na proučavanju literature, prvenstveno zavičajne zbirke u Narodnoj knjižnici Kostrena, a zatim i recentnih multimedijskih promotivnih materijala Turističke zajednice Općine Kostrena. Terenski se rad temelji na obilasku područja obuhvaćenih istraživanjem, kontaktiranju, intervjuiranju i fotografiranju. Nakon istraživanja pristupa se izradi prezentacije i pripremanju njene obrane. Pokušavajući dokazati da je Kostrena doista izvor ljepote koja se tek otkriva, a čemu će, nadamo se, i ovaj esej doprinijeti, odlučeno je da se projekt nazove Kostrenska bisernica kao simbol mjesta u kojem se stoljećima stvaraju biseri kulturne, povijesne i društvene vrijednosti. 2. KOSTRENA U ZAGRLJAJU POVIJESTI Smještena između Rijeke i Bakra, Kostrena je staro primorsko mjesto, prvi puta spomenuto početkom 15. stoljeća. Odvajkada je podijeljena na dvije župe: Sv. Luciju i Sv. Barbaru, koje su prvo činile zasebna naselja, a budući da su se tijekom vremena ona širila, danas su gotovo spojena. Starosjedioci Kostrene svoje su kuće gradili visoko iznad mora, a naselja su nazivana prema imenima obitelji kao što su neka od najstarijih naselja Šoići, Randići, Perovići. Kostrena je uokvirena uvalom Martinšćica i Bakarskim zaljevom i blago se spušta prema obali koja je oduvijek bila popularno kupalište. Od Žurkova, Svežnja, Nove i Stare vode do Podkvarova, stare su plaže zadržale svoje nazive i status omiljenih kupališta. Obilježja kostrenskoga poluotoka su blaga klima, mediteransko raslinje i škrta zemlja kojom su nekada kraljevali maslinici, a danas prevladavaju kostrenske gromače. Osnovno obilježje oduvijek je bilo more, ono je upravljalo životom mještana koje je uglavnom o njemu i ovisilo. Pomorstvo i kostrenski kapetani poznati su diljem svijeta pa je tako kapetan Pavao Randić prvi preplovio Sueski kanal uoči njegova otvaranja, a Kuzma Franelić sudjelovao je u spašavanju brodolomaca s broda
Titanic
. Kostrenski brodograditelj Erazmo Bernard Tićac sudjelovao je kao glavni projektant u stvaranju prvog trgovačkog broda na atomski pogon «Savanah», a uz kapetane i brodograditelje, u drugoj polovici 19. st, Kostrena je bila i brodovlasnička meka. Naime, brodovlasnici iz Kostrene posjedovali su 33 broda, a u više od 70 imali su udjela. Drugu stranu te blistave povijesti čine i mnogi nestanci i smrti na moru, pa stoga nije čudno da su Kostrenjani poštivali i slavili ne samo svoje zaštitnice, sv. Barbaru i sv. Luciju, nego i sv. Nikolu, zaštitnika pomoraca. Utjecaj dobrih materijalnih prilika, ali i čestih smrti, učinio je Kostrenke jednostavnim, ali modno osvještenim. U njhovoj je odjeći prevladavala crna boja, što zbog vječnoga čekanja na povratak najmilijih, što zbog stvarnih gubitaka, ali s vrlo suvremenim detaljima koje su im njihovi najmiliji donosili sa dalekih putovanja. 2.1 BISER POD VISOKIM DIMNJACIMA Okosnicu gospodarstva današnje Općine Kostrena čine tri velike tvrtke: INA-Rafinarija nafte u Urinju, Termoelektrana Rijeka i Brodogradilište
Viktor Lenac
. Osim što su od presudnoga državnoga značenja i što zapošljavaju veliki broj i domaćeg i stranog stanovništva, one su ujedno i najveći kostrenski onečišćivači. Svi su Kostrenjani svjesni velike buke i žutih sumpornih mrljica, a pribojavaju se i zagađenja mora i priobalja. Novinarska skupina OŠ Kostrena napravila je istraživanje pod nazivom „Za ljepšu i zdraviju Kostrenu“ u kojem je problemu zagađivanja Kostrene prišla sa svih strana: imajući u vidu lokalne aktiviste za zaštitu okoliša, same zagađivače i nadležne u Općini Kostrena. Istraživanje je dokazalo da se zagađivači drže zakona koji propisuje zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, količinu čestica koje se ispuštaju kroz visoke dimnjake pa čak i dopuštenu visinu buke. Naravno, živeći u Kostreni svi ponekad osjetimo nemili „miris“ koji se širi iz Rafinerije, pogotovo kad je tzv. južina, ili zaglušujuću buku u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima. Zahvaljujući višegodišnjim nastojanjima da se ostvari što kvalitetniji suživot u zajednici, danas se na internetskim stranicama Općine Kostrena mogu pratiti određeni parametri zagađenja što ga rade Rafinerija i Termoelektrana kao i obavijesti i evenutalnim radovima koji će uzrokovati veću buku. Ipak možemo biti mirni jer propisi Europske unije drže zagađivače pod strogom kontrolom i svake su godine sve stroži i stroži s ciljem očuvanja okoline, a svima nam je u interesu da za svoj zavičaj učinimo najbolje što možemo. 3. KOSTRENA KAO ŠKOLJKA TURISTIČKIH BISERA 3.1RAZVIJENI KULTURNI TURIZAM Narodne čitaonice tradicionalna su kolijevka kulture i kostrenske čitaonice njeguju tradiciju, ali su se uspješno othrvale zaboravu i danas su, kao i nekada, izvorište kulturnih događanja. Narodna čitaonica u Kostreni Sv. Luciji i Narodna čitaonica u Kostreni Sv. Barbari ispunjen život bogateći kulturom stanovnike Kostrene i okolice. Kostrena već godinama vodi računa o svom kulturnom i društvenom životu pa organizira manifestacije koje su prepoznali stanovnici Rijeke, Bakra i tzv. Riječkoga prstena. Jedna od najpopularnijih je „Jesen u Kostreni“ tijekom koje se svake srijede i subote u četiri tjedna, uglavnom u Narodnoj čitaonici Sv. Lucije, održavaju različite kulturne poslastice: predstave, glazbene večeri, izložbe slika, prezentacije knjiga… Pritom je zahtjevna kostrenska publika postavila visoke standarde pa u Kostreni gostuju kazališta poput zagrebačkoga Teatra EXIT, Planet Arta, Teatra Gavran, lošinjskoga kazališta JAK ili riječkoga HNK „Ivan pl. Zajc“. Na kostrenskim su daskama burne aplauze zaslužili prvaci poput Galiana Pahora, Zijaha Sokolovića, Olivere Baljak, Ksenije Prohaska i Pere Kvrgića, a gostovanje Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO ili irske plesno-glazbene skupine “Rhythm of the Dance“ zauvijek će prepričavati brojna publika koja je ispunila veliku kostrensku polivalentnu dvoranu. „Proljeće u Kostreni“ namijenjeno je mlađem uzrastu, vrtićkoj i školskoj djeci, a sastoji se od niza predstava i radionica. Ljetna događanja, Dani Općine i poznate kostrenske maškare sa Karnevalskom grupom Špažićari koja svake godine predstavlja Kostrenu na Međunarodnoj karnevalskoj povorci u Rijeci, poznati su kostrenski brandovi. Nezaboravan je doček hodočasnika koji slave sv. Nikolu i u Kostrenu pristižu brodom uz uobičajenu, svježu i jaku, prosinačku buru. Tražite li, pak, osvježenje u sparnoj srpanjskoj noći, ima li boljega od onoga na Žurkovu, uz slani morski zrak i zvukove predivne klapske glazbe? Tijekom čitave godine, Kostrena nudi kulturnim sladokuscima svoje specijalitete. 3.2OMILJENO SPORTSKO-REKREACIJSKO ODREDIŠTE Budući da je Kostrena oduvijek vezana uz more, najstarija udruga na širem kostrenskom području je Športsko ribolovno društvo Kostrena koja danas jednakom snagom primamljuje mlade naraštaje. Danas Kostrena obiluje sportskim sadržajima, kako onima namijenjenima profesionalnom sportu, tako i laicima i zaljubljenicima u sport. Među najpoznatijim kostrenskim klubovima koji svoj zavičaj promiču i izvan granica Republike Hrvatske, jesu Jedriličarski klub „Galeb“ i Klub podvodnih aktivnosti „Kostrena“. Ima li ljepše slike od vedroga proljetnoga dana i pogleda na more u kojem su stotine bijelih jedrilica? Ima, rekli bi ronioci i svi koji više vole istraživati podmorje, jer je kostrensko podmorje jedno od najljepših i najbogatijih u našim krajevima u kojem je sačuvana prirodna ljepota flore i faune. Stoga ni ne čudi da je u uvali Svežanj, plaži koja je ovjenčana Plavom zastavom, postavljena zaštitna mreža te da se radi na stvaranju podmorskoga parka. Zahvaljujući novoj polivalentnoj dvorani, u Kostreni se odigravaju važni rukometni, košarkaški i odbojkaški susreti, ali sportaši ovdje mogu odabrati i pilates, fitnes, borilačke vještine ili se okušati u brzini na skvoš terenima, jedinstvenima u ovim krajevima. Tenis ili odbojka na pijesku? Vaterpolo ili stolni tenis? Ili možda dobar, stari dalmatinski picigin? Iznad morske šetnice Žurkovo, omiljenoga odredišta šetača, nalazi se Šetalište kostrenskih kapetana, odredište za joggere, rolere i bicikliste. A za one sklonije šumskome zraku, kostrenska trim-staza pravi je izbor. 3.3 POVIJESNO VRELO I SUVREMENI ETNO-EKO UGOĐAJ Najvišim dijelovima Kostrene dominiraju vrhovi Solin i Sopalj, važna arheološka nalazišta. Solin je utemeljen u vrijeme mlađeg kamenog doba s punim procvatom naselja u bakreno doba, a bedemi su obnavljani tijekom brončanoga doba, a Sopalj je utemeljen radi nadziranja Bakarskoga zaljeva tijekom brončanoga doba. Je li kojem zaljubljeniku u arheologiju potrebno još kazati da postoje tragovi manjih gomila na Glavici ili Humčini, s kojih se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev? Spuštajući se od Soplja prema Kuli nailazimo na ostatke srednjevjekovnoga naselja Stipići koje je bilo naseljeno sve do druge polovice 19. stoljeća. Uz arheološke tragove, lako su uočljive poznate kostrenske gromače, odnosno kamenjari kojima se se odvajale parcele. U predjelu Sopalj pronađene su endemične biljne vrste i pokrenuta je akcija za osnivanjem botaničkoga rezervata. Od 2004. godine Kostrena sustavno radi na stvaranju botaničkoga vrta koji je predviđen od lučice „Stara voda“ do Termoelektrane u Urinju. Na tom se području nalaze mnoge autohtone biljne vrste, ali i kostrenske znamenitosti poput bare Baćine iz koje vas pozdravlja kreket žaba ili špilje Predpeć u kojoj je pronađena dotada nepoznata vrsta stonoge. Kostrenske su bisere počeli prepoznavati povjesničari, arheolozi, botaničari i speleolozi. Danas je teško zamisliti život bez vode, a Kostrena je tom problemu doskočila s čak tri velika bunara sa sistemom dovoda kišnice iz kojih se voda koristila za napoj životinja i polijevanje vrtova i to sve do druge polovice 20.st. To su bunar Humina, Jamina i Brićevica koja je jedno vrijeme bila i ribnjak. Kuće su imale šterne odnosno crpke za vodu koje su oduvijek simbolizirale i mjesto za okupljanje, za ćakule, odnosno za druženje. Danas su sačuvane i obnovljene neke šterne i turistima-avanturistima svidjet će se šetnja kroz stara kostrenska naselja u potrazi za šternama i gromačama. A ukoliko pritom ogladne, u suvremenim će kostrenskim ugostiteljskim objektima nastaviti svoje istraživanje etno-Kostrene jer su tradicionalni kostrenski recepti prenašani s koljena na koljeno te objavljeni u kostrenskoj kuharici. Ručak će obavezno započeti juhom, osim ako je na jelovniku maneštra, a nakon glavnoga jela, zasladit će se štrudelom. Grašak posebna okusa, kostrenski luk te rumene trešnje uz riblji meni petkom, ono je što kostrenske kuharice i dan-danas njeguju i čime se ponose. 4. ZAKLJUČAK Istraživački projekt Kostrenska bisernica postavio je tezu da je u Kostreni moguće ostvariti uspješan suživot turizma i industrije. Tradicionalno poimana kao mjesto triju velikih zagađivača u kojoj ne postoji mogućnost turističke aktrakcije, ovim se istraživanjem pokušalo i uspjelo dokazati suprotno. Suživot turizma sa onečišćivačima je moguć jer se moraju poštovati visoki standardi zaštite okoliša i time je uklonjena prepreka doživljavanja Kostrene kao ekološki neatraktivnoga prostora. Zatim se pokušalo utvrditi kojim se vidovima turizma Kostrena može okrenuti i na temelju izloženoga lako je dokazati postavljene ciljeve: Kostrena ima već razvijeni kulturni turizam uz mnoštvo manifestacija, kulturnih događanja i udruga koje privlače svojom kvalitetom. Brojim sportsko-rekreacijskim sadržajima Kostrena je zanimljiva i profesionalnim sportašima i sportskim laicima. Na temelju bogate povijesti, geografskih i botaničkih nalazišta, Kostrena je odredište specijaliziranim turistima poput arheologa, speleologa i botaničara, ali i avanturistima željnim etno-istraživanja te zaljubljenicima u prirodne ljepote mora, priobalja i šuma. Ostvareni su svi postavljeni ciljevi i pred nama je da aktivno sudjelujemo u izgradnji Kostrene okrenute turističkoj promociji. LITERATURA Popis literature: Anić, Vladimir, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, 2003. Babić, Stjepan, Ham, Sandra, Moguš, Milan Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Bakašun, Vjekoslav, Narodna čitaonica u Kostreni Sv. Luciji: 130.g. 1876-2006, Fintrade&tours, Kostrena, 2007. KOSTRENA, monografija, Općina Kostrena, Graftrade, Kostrena, 2000. KOSTRENA, LJUDI I GODINE, Spomenica u povodu 100. obljetnice narodne čitaonice, Tipograf, Rijeka, 1976. Suzanić, Jure, Kostrena pod jedrima, Naklada benja, Rijeka, 1995. Šoić, Higin, Vidi se Kostrena, Libellus, Rijeka, 1996. Tićac, Ofeo, Da se ne pozabi, Fintrade&tours, Kostrena, 2008. Tićac, Orfeo, Kostrenske šale i dogodovštine s mora i kraja, vl. nakl., Kostrena, 2004. Tićac, Ofeo, Žurkovanska sjećanja, Katedra Čakavskoga sabora Kostrena, Vitograf, Rijeka, 2002. Vranić, Berislav, Pomoračka sreća, Tisak Mihanič, Kostrena, 1999. TRADICIONALNA KOSTRENSKA KUHINJA, uredile Ž. Egredžija i B.Longin, Turistička zajednica općine Kostrena, Kostrena, 2006. ZBORNIK Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene, Katedra Čakavskoga sabora Kostrena, Kostrena, 2005. ZBORNIK Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene, Katedra Čakavskoga sabora Kostrena, Kostrena, 2007. Internetske stranice: http://www.kostrena.hr/ http://www.tzo-kostrena.hr/default_hr.asp http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica http://www.os-kostrena.skole.hr/ PRILOG: ZA ZDRAVIJU I LJEPŠU KOSTRENUNovinarska skupinaOŠ Kostrena, 2008.