2. VINKOVCI – ISTOČNA VRATA HRVATSKE
na sjevernom rubu Bosutske nizine, gdje rijeka Bosut pravi svoju
najsjeverniju krivinu nalazi se najveće naselje jugoistočne Slavonije i
zapadnog Srijema, nekadašnje vaţno vojnokrajiško središte i šokačka
metropola, grad Vinkoci.
Gravitacijski prostor Vinkovaca obuhvaća površinu od oko 1100 km
četvornih, a u njemu se nalazi oko 40, od Vinkovaca mnogo manjih
ruralnih naselja.
3. PRIRODNO – GEOGRAFSKA OBILJEŽJA
Klimatske prilike vinkovačkog područja veoma su povoljne i
naročito pogoduju rastu ratarskih kultura i šuma.
Ljeta su vrlo topla, zime hladne, jeseni blage, a proljeća ugodno
svjeţa što također pogoduje uzgoju poljoprivrednih kultura i
biljaka.
Vinkovci su jedini grad koji se s još 14 naselja, od kojih je 10 u
Hrvatskoj, razvio izravno uz rijeku Bosut.
4. Nepregledna plodna polja, voćnjaci, vrtovi i šume
obiljeţavaju uţu i širu okolicu Vinkovaca.
6. RIJEKA BOSUT
Bosut se ne koristi za plovidbu i njegove vode nisu za
vodoopskrbu stanovništva.
To je rijeka koja nema pravi izvor, ali ni ušće. Rijeka je to s
velikim brojem zavoja, čak deset većih i s čestim promjenama
smjera toka
Bosut kroz Vinkovce protječe duljinom oko 3,5km
7. Zbog lijepih zelenih, najvećim dijelom uređenih
obala i šetališta, zbog mogućnosti bavljenja
športskim ribolovom i rekreacijom Bosut gradu
daje poseban ugođaj.
8. ARHEOLOŠKA „RIZNICA“
Najstarija kultura koja se pojavila na ovom području, a čije se
naselje nalazilo na tellu Trţnica neposredno uz Bosut bila je
starčevačka kultura (oko 5500 godina pr. Kr.)
Kasnije, sopotska kultura ime je dobila po utvrđenoj gradini
Sopot, koja se nalazila uz Bosut jugozapadno od grada.
9. Arheološku „riznicu“ Vinkovaca upotpunjavaju
ostaci različitih predmeta i posuđa iz perioda
badenske, lasinjske, kostolačke i posebno
vučedolske kulture.
10. Dolaskom u ove krajeve i Rimljani su izgradili svoje naselje i
utvrde. Oko središnjeg naselja na tellu Trţnica razvilo se novo
rimsko naselje Cibalae.
Naselje je bilo utvrđeno bedemima, u početku zemljanim s
drvenom palisadom, a kasnije zidanim između kojih se nalazio
kanal ispunjen vodom. Brojnim je zaštitnim iskopavanjima
utvrđeno da su Cibalae imale vodovod, kanalizaciju, terme,
hramove, trgovine, obrtničke radionice i stambene četvrti.
11. GOSPODARSKI RAZVOJ GRADA
Prirodni resursi su čimbenici koji u najvećoj mjeri određuju
strukturu i utvrđuju pravce gospodarskog razvitka grada
Vinkovaca i cijele Ţupanije.
Ukupne šumske površine pokrivaju 28,30 % površine Ţupanije i
uglavnom su zastupljene slavonskim hrastom luţnjakom i
poljskim jasenom koji su dobra osnova za drvoprerađivačku
industriju.
12. Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska omogućila
su razvitak industrije građevinskog materijala, osobito
ciglarstva, opekarstva i graditeljstva.
Industrija je građevinskog materijala bila zastupljena u okviru
tvornice Dilj koja je nastavila opekarsku tradiciju i kasnije
osnovanog Vibrobetona, a glavni proizvodi ove industrije bili
su šuplja, puna i blok opeka, falcovani crijep, blokovi za
zidove i pregrade, te drugi montaţni elementi.
13. U tekstilnoj industriji najznačajniji predstavnik je
tvornica Proleter koja je promijenila ime u Vinteks. Bila
je poznata po proizvodnji vunenih tkanina, trikotaţe i
naročito prekrivača – deka.
Prehrambena industrija koja je proizvodila brašna
bijelih ţitarica, kukuruzna brašna, kruh i pecivo, svjeţe
i sušeno meso, kobasičarske proizvode, stočarsku
hranu, te prerađivala voće i povrće odvijala se u sklopu
PIK-a Vinkovci.
14. Desetljećima je vinkovački ţeljeznički kolodvor imao najveći broj
prispjelih i otpremljenih vlakova u bivšoj drţavi.
Jačanje ţeljezničkog čvora odrazilo se na gospodarski, naročito
industrijski i sveopći ţivot grada i njegovoga gravitacijskog
prostora.
Zbog pogodnosti svog poloţaja i povoljnih topografskih uvjeta,
Vinkovci su postali vaţnim prometnim raskriţjem kopnenih putova,
prije svega ţeljezničkog prometa.
15. PROCES OBNOVE NAKON DOMOVINSKOG RATA
Ratne 1991. godine pokrenuto je pridruţivanje
Vinkovaca u mreţu Zdravih gradova, iako je to bilo
nezamislivo u to vrijeme.
Do danas je obnovljeno 90% razorenih područja u
sklopu politike zaštite okoliša grada Vinkovaca.
16. GRAD KULTURE
Duga je i bogata kulturna, umjetnička i znanstvena tradicija
Vinkovaca.
Vrijednu ulogu u kulturnom ţivotu imaju Gradski muzej i Galerija
umjetnosti, Gradsko amatersko kazalište, Centar za znanstveni rad
HAZU, Ogranak Matice hrvatske, Gradska knjiţnica i čitaonica,
Gradska organizacija Crvenog kriţa te mnogi drugi.
Iznjedrili su Vinkovci svijetu velik broj značajnih imena, a neki od
njih su: Josip i Ivan Kozarac, Vladimir Kovačić, skladatelj hrvatske
nacionalne himne Josip Runjanin, slikar Vanja Radauš, glumci
Rade Šerbedţija, Ivo Gregurević, Vesna Tominac i drugi.
17. VINKOVAČKE JESENI – EVENT
MENADŽMENT
Vinkovačke jeseni su tradicionalni hrvatski
folklorni festival koji se svake godine odrţava u
Vinkovcima.
18. Osnovane su 1966. godine, te su nedugo nakon osnutka
postale najveći i najpoznatiji kulturni događaj grada
Vinkovaca, cijele slavonije, pa čak i cijelog kontinentalnog
dijela Hrvatske.
Vinkovačke jeseni odrţavaju se upravo u jesen jer je to
vrijeme kada šume i polja nagrade Slavonca za sav rad
obiljem plodova.
To je vrijeme za slavljenje slavonije, starih običaja, narodnih
nošnji i plesova.
19. U proteklih četrdeset godina svoga trajanja Vinkovačke
su jeseni ostvarile puno više od svoga početnoga
nastojanja, obogatile su se i stalno se obogaćuju
novim manifestacijama pa zato moţemo tvrditi da je to
smotra izvornoga folklora, ali i gospodarska, kulturna,
turistička, sportska i zabavna manifestacija koju
moţemo svrstati u red najrazvijenijih i najznačajnijih
smotri u Hrvatskoj.
20. DUGA I BOGATA ŠPORTSKA TRADICIJA
Razvitak pojedinih športskih disciplina započeo je još
u 19. stoljeću, a puni zamah doţivio u drugoj polovici
20. stoljeća.
U nogometu, košarci, odbojci, stolnom tenisu, judou i
karateu vinkovačke športske ekipe natjecale su se u
najvišem rangu bivše i sadašnje drţave.
21. U nogometu je vinkovački Dinamo, danas Cibalia
godine 1982., ostvario prvoligaški status u nekada
jakoj prvoj saveznoj ligi bivše drţave.
Danas je Cibalia standardni hrvatski prvoligaš koji je
uspješno zakoračio i na međunarodnu nogometnu
scenu. Iz njezinih je redova poteklo nekoliko hrvatskih
reprezentativaca u mlađoj i seniorskoj vrsti.
22. Tenis se u Vinkovcima igra još od 19. stoljeća.
Njime su se bavili bolje siturirani građani, vojni
staleţ i njihove supruge, a prvo pravo igralište
sagrađeno je 1913. god. na šetalištu zvanom
Lenije gdje je i danas.
