Rad Iz Geografije

1. OTKRIJMO ZAJEDNO VREDNOTE HRVATSKE
Brendiranje Novog Zagreba
Mentor: Josip Jukić, profesor geografije
Projekt izradili:
Tea Matija Tolić
Margareta Vidiš
Blanka Barić
Ariana Knego
U Zagrebu, ožujak, 2009.

2. SADRŽAJ
1.0. UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2.0. POVIJEST NOVOG ZAGREBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
3.0. BUNDEK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
3.1. Bundek prije i nakon uređenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
3.2. Lokacija i dolazak do Bundeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
3.3. Događanja na Bundeku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
4.0. AVENUE MALL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
5.0. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
6.0. VELESAJAM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
7.0. NEDOSTATCI NOVOG ZAGREBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
8.0. ZAKLJUČCI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

3. 1.0. UVOD
Cilj rada je bilo brendirati Novi Zagreb, prikazati ga kao kulturnu i
turističku destinaciju grada Zagreba te prikazati sve njegove pozitivne, ali i
negativne strane. Kako bi se brendirala neka destinacija prvo treba uvidjeti koje
su njezine komparativne prednosti. To znači da te prednosti treba usporediti sa
trendovima i drugim dijelovima grada ili neke zemlje te uvidjeti postoji li
negativna percepcija o destinaciji koju treba brendirati. No, brendiranje je
zapravo i potraga za pričom o jednoj destinaciji. Potrebno je osmisliti priču koja
oslikava identitet nekog kraja, a prije nego je prihvate turisti, ona mora zaživjeti
u stanovništvu toga kraja. Što zapravo donosi brendiranje? Učinci uspješnog
brendiranja vidljivi su u boljoj posjećenosti neke destinacije, jačoj potražnji za
proizvodima i uslugama te općem zadovoljstvu stanovništva tog područja.
Pozitivne i negativne strane Novog Zagreba ispitali smo anketom.
U anketi je sudjelovalo 124 ispitanika, odnosno 51 muškarac, što čini
41.1%, te 73 žene, što je 58.9%. Najviše je bilo osoba srednje stručne spreme,
zatim visoke stručne spreme, više stručne spreme, a najmanji broj osoba bio je
sa samo osnovnom školom. Važno je da su svi ispitanici u anketi sudjelovali
dobrovoljno te je anketa provedena uz nadzor mentora.
Anketa je sadržavala devet pitanja. Prije svega, ispitanike smo upitali za
spol, dob i stručnu spremu. Zatim su nam odgovorili što bi posjetiteljima
najradije pokazali u Novom Zagrebu, a što ne. Nakon toga su nam naveli
nedostatke Novog Zagreba (što im smeta i što bi voljeli promijeniti), a potom

4. istaknuli specifičnosti po kojima se Novi Zagreb razlikuje od drugih mjesta (po
čemu je poseban). U zadnjem pitanju, ispitanici su trebali ocjenama od 1 do 5
ocijeniti promet, sigurnost, trgovine, školstvo (kvaliteta, kvantiteta), kulturu,
slobodno vrijeme i zabavu te zelene površine.
Svi podatci su statistički obrađeni. Prvo su upisani u tablicu programa
Microsoft Excel. Nakon toga podatci su testirani Student T-test-om programskog
paketa SPSS vr. 11.5 (http://studentsttest.com/) te programom GraphPad InStat
3, GraphPad QuickCalc (http://www.graphpad.com/quickcalcs/index.cfm), uz
razinu značajnosti p<0.05. Vrijednost p (probability), odnosno vrijednost
vjerojatnosti govori je li razlika između uzoraka značajna ili slučajna. (Gonick i
Smith, 2005.)
2.0. POVIJEST NOVOG ZAGREBA
Temelj Novom Zagrebu bio je Predgrad Sava, naselje nadomak Zagrebu
na kraju Savske ceste. Nastao je tijekom 18. i 19. stoljeća kao naselje i
pristanište splavara i trgovaca drvom. Povezan je tramvajskom prugom sa
središtem Zagreba već 1891. Da bi se uveo red u dotadašnju divlju gradnju,
prouzročenu nekontroliranim naseljavanjem u Zagreb, u Trnju i na Trešnjevci
grade se dva planska naselja s obiteljskim kućama (Cvjetno naselje i naselje
Prve hrvatske štedionice). Razvoj započinje nakon preuređenja starog
željezničkog mosta preko Save, 1939. godine. Zagrebački velesajam se 1956.
godine preselio iz Savske ceste u nove paviljone, u Novi Zagreb. Godine 1957.

5. počinje izgradnja prvih velikih stambenih četvrti na južnoj obali Save. Prva su
naselja bila Savski Gaj i Zapruđe. Na površini gdje je 1953. godine popisano
samo 2 000 stanovnika niknuo je grad u kojem danas živi više od stotinu tisuća
stanovnika. Novi most preko Save u istočnom dijelu grada je izgrađen 1973.
godine. Pet godina kasnije, otvoren je novi ranžirni kolodvor južno od Novog
Zagreba, čime je rasterećen teretni željeznički promet kroz uže gradsko
područje. Tramvaj prvi put prelazi rijeku Savu 1979. godine, a nova tramvajska
pruga izgrađena je preko Mosta mladosti do naselja Sopot. 1981. godine
izgrađen je Jadranski most nedaleko od starog Savskog mosta. Dovršena je i
velika južna cestovna zaobilaznica. Time se Novi Zagreb dodatno povezao s
centrom grada i tako prestao biti prigradsko naselje te postao dio Grada Zagreba.
3.0. BUNDEK
3.1. BUNDEK PRIJE I NAKON UREĐENJA
U provedenoj anketi Bundek se jako često spominjao kao specifičnost
Novog Zagreba pa smo odlučili pisati o njemu. Osobe u zrelijoj dobi bi ga
pokazivali svim posjetiteljima jer se tako prisjećaju mladih dana i vremena koje
su provodili na tom prekrasnom jezeru. Mladima Bundek danas služi kao mjesto
za rekreaciju i opuštanje. Posebno je važan za roditelje jer su postavljena dva
velika igrališta s raznovrsnim penjalicama, ljuljačkama, toboganima i drugim
spravama. Manje igralište namijenjeno je uzrastu od 3-12 godina i na njemu su

6. jednostavnije sprave, dok je veće igralište, prilagođeno uzrastu od 12-18 godina,
sa zahtjevnijim spravama.
Bundek je osobito bio popularan 60-tih sve do sredine 70-tih godina.
Sredinom 80-tih godina kupanje je zabranjeno jer je voda bila zagađena, a
otvaranjem Jaruna potpuno je zapušten te se pretvara u močvaru.
Nalazi se južno od Save i centra te zapadno od Zapruđa. Podjelom iz
1999. godine pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb-istok.
Slika 1. Jezero Bundek prije uređenja

7. Slika 2. Most na Bundeku, prije uređenja
Slika 3. Dječje igralište na Bundeku, prije uređenja

8. Godine 2005. potpuno je preuređen u što je utrošeno više od sto milijuna
kuna. Prvi pomaci u uređenju počeli su akcijom Zrinjevca uz potporu stručnog
tima Šumarskog fakulteta i Udruge Bokci koji su tada iz jezera izvukli šezdeset
tisuća kubičnih metara glomaznog otpada. Uređivali su staze i ribnjake, orezivali
drveće, postavljali sanitarne čvorove i javnu rasvjetu. Na pedeset tisuća
četvornih metara livada posađeno je sto pedeset tisuća sadnica cvijeća.
Postavljeno je desetak drvetom obloženih sanitarnih čvorova, koji se u
potpunosti uklapaju u okoliš, a prilagođeni su i osobama s posebnim potrebama.
Za razliku od Jarunskog jezera, na Bundeku nema noćnih klubova. Od
ugostiteljskih objekata radi samo jedan, za nužnu okrjepu. Tu je također i
botanički vrt, koji je po prijedlogu PMF-a, zauzeo površinu tri hektara i na taj
način oplemenio posavsku floru. Kasnije je postavljen i svojevrstan amfiteatar
na kojem se održavaju zagrebački ljetni festivali.
Većinu radova na uređenju izvele su tvrtke u vlasništvu grada. Ostatak
sadržaja hrvatska Vlada je prepustila građanima da odluče preko internet-anketa.
Oni su izrazili želju za skate i bike parkovima, boćalištima, osvijetljenim
šetalištima, dječjim igralištima, terenima za odbojku, košarku, rukomet,
nogomet, baseball i prvom solarnom kućom („Sunčicom“) u kojoj će se nuditi
zagrebački specijaliteti. Većinu tih sadržaja Vlada je ostvarila te je tako Bundek
postao jedan od najposjećenijih objekata grada Zagreba.

9. Slika 4. Jezero Bundek nakon uređenja
Slika 5. Most na Bundeku, nakon uređenja

10. Slika 6. Dječje igralište na Bundeku, nakon uređenja
Slika 7. Staza za šetanje na Bundeku, nakon uređenja

11. 3.2. LOKACIJA I DOLAZAK DO BUNDEKA
Javnim prijevozom do Avenue mall-a i MSU
AUTOBOSNI KOLODVOR – AVENUE MALL, MSU
-tramvajem broj 7 (SAVSKI MOST) 9 stanica, silazak u Sigetu
-tramvajem broj 6 (SOPOT) 8 stanica, presjedanje na tramvaj broj 14
(MIHALJEVAC) ili broj 7 (SAVSKI MOST) 1 stanicu, silazak u Sigetu
-tramvajem broj 8 (ZAPRUĐE) 4 stanice do Mosta mladosti, presjedanje
na tramvaj 7 (SAVSKI MOST), silazak na 5. stanici
AUTOBISNI
KOLODVOR
Držićeva
Slavonska
Folnegovićevo
naslje
Most mladosti
ZAPRUĐE
SOPOT Središće Utrina
SIGET
TRG BANA J. JELAČIĆA – AVENUE MALL, MUZEJ SUVREMENE
UMJETNOSTI
-tramvajem broj 14 (ZAPRUĐE) , silazak na 15. stanici u Sigetu
-tramvajem broj 17 (PREČKO) 10 stanica, presjedanje na tramvaj broj 14
(ZAPRUĐE) ili 7 (DUBRAVA) na Savskom mostu, vožnja do Sigeta 5
stanica
-tramvajem broj 6 (SOPOT) 13 stanica do Sopota, presjedanje na tramvaj
Broj 7 (DUBRAVA) ili broj 14 (ZAPRUĐE), vožnja 1 stanicu do Sigeta

12. TRG BANA
JOSIPA JELAČIČA
Frankopanska
Trg m. Tita Zrinjevac
Branimirova
Vodnikova
Studenski GLAVNI Branimir
centar KOLODVOR tržnica
AUTOBUSNI
Zagrepčanka KOLODVOR
Učiteljski
fakultet Držićeva
Vjesnik
Slavonska
Prisavlje
Folnegovićevo
Veslačka naselje
Most mladosti
SAVSKI
MOST
Jadranska avenija SIGET Središće ZAPRUĐE
Savski Trnsko Velesajam SOPOT Utrina
Most
GLAVNI KOLODVOR – AVENUE MALL, MUZEJ SUVREMENE
UMJETNOSTI
-tramvajem broj 6 (SOPOT) vozit se 11 stanica pa presjesti na broj7
(SAVSKI MOST) ili 14 (MIHALJEVAC) i sići stanicu poslije u Sigetu
-tramvajem broj 13(ŽITNJAK) ili broj 6(ČRNOMEREC) vozit se 2
stanice do
Trga bana Josipa Jelačića pa uzeti broj 14(ZAPRUĐE) i sići nakon 15
stanica u Sigetu
-busom broj 108 (SAVSKI MOST), 166 (DONJI DRAGONOŽEC), 218
(SAVICA- BOROVJE), 219 (SLOBOŠTINA), 220 (DUGAVE), 221
(TRAVNO) ili 234(KAJZERICA-LANIŠTE) 3 stanice

13. TRG BANA
JOSIPA JELAČIČA
Frankopanska
Trg m. Tita Zrinjevac
Branimirova
Vodnikova
Studenski GLAVNI Branimir
centar KOLODVOR tržnica
AUTOBUSNI
Zagrepčanka KOLODVOR
Učiteljski
fakultet Držićeva
Vjesnik
Slavonska
Prisavlje
Folnegovićevo
Veslačka naselje
Most mladosti
SAVSKI
MOST
Jadranska avenija SIGET Središće ZAPRUĐE
Savski Trnsko Velesajam SOPOT Utrina
most
BROJ TERMINAL VRIJEME POLASKA
LINIJE RADNI DAN SUBOTA NEDJELJA
PRVI ZADNJ SLIJE PRVI ZADNJ SLIJE PRVI ZADNJ SLIJE
I D I D I D
6 Črnomerec 04:44 23:28 6-13 04:44 23:30 8-13 05:40 23:32 9-14
Sopot 04:42 23:27 min 04:36 23:35 min 05:40 23:33 min
7 Savski most 04:48 00:14 6-13 04:48 00:12 9-15 05:45 00:14 11-16
Dubrava 03:56 23:24 min 03:57 23:20 min 04:56 23:26 min
8 Mihaljevac 04:42 23:28 10-14 04:42 23:25 10-14 05:45 23:24 10-14
Zapruđe 04:48 23:35 min 04:48 23:32 min 05:51 23:31 min
14 Mihaljevac 04:40 23:31 7-13 04:40 23:27 8-13 05:40 23:25 9-13
Zapruđe 04:37 23:29 min 04:40 23:27 min 05:40 23:24 min
17 Prečko 04:46 23:25 6-10 04:45 23:25 8-15 05:42 23:25 9-15
Borongaj 04:44 23:33 min 04:53 23:18 min 05:50 23:19 min
http://www.zet.hr/tramvaj/dnevni.aspx

14. http://www.zet.hr/media/19550/ivr%20-%20dnevne%20tramvajske%20linije.jpg
JAVNI PRIJEVOZ DO BUNDEKA
GLAVNI KOLODVOR – BUNDEK
-tramvajem broj 6 (SOPOT) 11 stanica do Sopota, šetnja do Bundeka 5
minuta
-busom 108 (SAVSKI MOST), 166 (DONJI DRAGONOŽEC), 218
(SAVICA- BOROVJE), 219 (SLOBOŠTINA), 220 (DUGAVE), 221
(TRAVNO) ili 234 (KAJZERICA-LANIŠTE) 3 stanice, kratka šetnja do
Bundeka
AUTOBUSNI KOLODVOR – BUNDEK
- tramvajem 6 (SOPOT) 8 stanica do Sopota, šetnja do Bundeka 5 minuta
- tramvajem 7 ( SAVSKI MOST) 9 stanica, šetnja do Bundeka 5 minuta
TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA – BUNDEK
-tramvajem broj 14 (ZAPRUĐE) 15 stanica, silazak u Sigetu, šetnja do
Bundeka 5 minuta
3.3. DOGAĐANJA NA BUNDEKU
Otkada je od zapuštene močvare Bundek postao jedna od glavnih oaza
mira u Zagrebu, organizatori odabiru upravo Bundek kao lokaciju raznih
manifestacija.
Od uređenja, ondje se tradicionalnim piknikom obilježavaju ˝Dani Novog
Zagreba˝. Zahvaljujući improviziranom amfiteatru, u te dane na Bundeku se
mogu zateći razni glazbeni izvođači te nastupi raznih glumačkih grupa. Povod
ovim promjenama je nezaustavljiva ekspanzija Novog Zagreba, koji prestaje biti
˝zagrebačka spavaonica˝ i počinje se aktivno uključivati u kulturni život Grada
Zagreba.

15. Također je bio domaćin prvom zagrebačkom ˝Rujanfestu˝ koji je nastao po
uzoru na poznati münchenski ˝Oktoberfest˝. U sedam festivalskih dana, koliko
traje “Rujanfest”, Bundek postaje glavno odredište za zabavu i opuštanje
cijelom gradu Zagrebu. Za vrijeme trajanja ˝Rujanfesta˝ na Bundeku je bio
postavljen najveći zabavni park u cijeloj Hrvatskoj u kojem su uživali
posjetitelji svih uzrasta.
O novom ruhu Bundeka mogli su odlučivati i građani. Anketom su
izabrali da se oko jezera postavi staza za trčanje i rekreaciju. Upravo to
omogućuje Bundeku da bude lokacija za još jednu manifestaciju. Svake godine
se tradicionalno za sve mlade, učenike osnovnih i srednjih škola te studente iz
cijele Hrvatske, održava velika sportska manifestacija, ˝Kros Sportskih novosti˝.
Okupljeni mladi iz cijele Hrvatske uz zabavu i smijeh oživljavaju sportski duh
Novog Zagreba i bore se za nagrade.
Jedna od najvažnijih i najomiljenijih manifestacija održavanih na Bundeku je
Floraart. To je međunarodna hortikulturna izložba koja se tradicionalno, počevši
od preuređenja Bundeka, održava u sklopu obilježavanja dana Grada Zagreba.
Tradicija ove izložbe seže još od davne 1891. godine, a na Bundeku je dobila
jednu potpuno novu dimenziju. Na čak trideset hektara izložbenog prostora, s
cvijećem, drvećem i biljnim materijalom, ta se izložba po prvi puta našla na
otvorenom.

16. Bundek je nakon uređenja zasigurno pridonio posjećenosti i popularnosti
tog dijela grada. Raznim manifestacijama održavanim na Bundeku, Novom
Zagrebu udahnuo se novi život.
(http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=95009
http://naslov.hr/novosti_hrvatska/Dani.Novog.Zagreba.na.Bundeku.od.5..do.6..r
ujna/komentari/jefig
http://www.novi-zagreb.info/step.jsp?page=6456
http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=317373)
4.0. AVENUE MALL
Na temelju provedene ankete, uz Bundek, najviše ispitanika bi posjetitelju
pokazalo novoizgrađeni trgovačko-poslovni centar Avenue Mall. Otvoren je
krajem kolovoza 2007. u Sigetu. Nalazi se na raskrižju Avenije Dubrovnik i
Avenije Većeslava Holjevca. U sklopu centra, na 26 000 m2, nalazi se mnoštvo
trgovina, kafića, restorana te multiplex kino s devet kino dvorana. Centar se
prostire na tri kata i u sklopu njega nalaze se tri nivoa podzemne garaže.
Rezultati ankete pokazuju da građani Novog Zagreba zamjeraju svojoj četvrti
manjak mjesta za izlazak mladih te je zbog toga taj centar dobio na važnosti.
Zbog velikih mogućnosti unutar centra, Avenue Mall je stekao veliku
popularnost te postao glavno mjesto za izlazak u Novom Zagrebu. Kina su
zasigurno povećala posjećenost. U Avenue Mall-u sve generacije mogu pronaći

17. zabavu, obaviti kupovinu te ugodno provesti slobodno vrijeme u ugodnoj
atmosferi ugostiteljskih objekata.
5.0. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI
Nakon dugogodišnjeg nastojanja da se Muzej smjesti u prikladniji prostor,
godine 1998. donesena je odluka o izgradnji novog muzeja na novozagrebačkoj
lokaciji na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik.
U ljeto 1999. na nacionalnom arhitektonskom natječaju izabrano je rješenje
arhitekta Igora Franića.
Muzej zauzima ukupnu površinu od 14 500 m2, od čega je za izložbene
prostore predviđeno 4 800 m2. Njegova sjeverna strana, okrenuta prema
gradskom parku jezera Bundek, predviđena je za izložbe na otvorenom.
Prizemlje je u potpunosti namijenjeno raznovrsnim sadržajima za posjetitelje -
od muzejskog dućana, dječje radionice, knjižnice sa čitaonicom, do manjeg
izložbenog prostora, restorana i multimedijalne dvorane.
Na katovima Muzeja nalaze se izložbeni prostori koji pružaju raznolike
mogućnosti za izlaganje i prezentaciju i najzahtjevnijih izložbenih projekata. U
podzemnoj etaži su prostori za prihvat umjetnina, audiovizualni studio, pomoćni
prostori tehničkih službi i restauratorske radionice.

18. Prilikom otvorenja nove zgrade Muzeja, koje je najavljeno za 2009.
godinu, publici će prvi put biti predstavljen cjelovit fundus Muzeja suvremene
umjetnosti autorskom koncepcijom stalnog postava Nade Beroš i Tihomira
Milovca, viših kustosa MSU-a, pod nazivom "Zbirke u pokretu". Predstavljanje
«Zbirki u pokretu» temelji se na pretpostavci kako je moguće razvrstati
umjetnička djela sakupljena u Zbirkama MSU-a u proteklih pedesetak godina
(oko 9000 umjetničkih djela hrvatskih i inozemnih umjetnica i umjetnika) prema
bitnoj razlici koju ta djela uspostavljaju spram svijeta umjetnosti i svijeta života.
Uzimajući u obzir kriterij dominantnog iskaza u pojedinom umjetničkom djelu
izbor iz fundusa MSU predstavlja se kroz prizmu pet velikih cjelina.
Integralni dio Zbirki u pokretu predstavljaju mjesta proširivanja znanja koje
autori nazivaju edukacijske točke. Raspoređene su na sve tri etaže postava,
različitih su oblika, formata i sadržaja. One su statične i mobilne, opremljene
«niskim» i «visokim» tehnologijama, od knjiga i tekstova, zidnih legendi, preko
audio vodiča do računalnih interaktivnih ekrana, a obraćaju se različitim dobnim
skupinama i različitim tipovima posjetitelja, kao i posjetiteljima s posebnim
potrebama.
Osim stalnog postava inozemne i domaće kolekcije suvremene umjetnosti,
publika će moći uživati u raznovrsnim sadržajima Muzeja, od povremenih
velikih izložbi, filmskih projekcija, kazališnih predstava i koncerata do
predavanja, prezentacija i dječjih igraonica.
( www.msu.hr , 26.ožujka 2009. 22.30)

19. 6.0. VELESAJAM
Zagrebački Velesajam je povijesna institucija koja datira od daleke 1242.
godine, kada je Grad Zagreb dobio pravo održavanja sajmova. Danas je vodeći
sajam regije i jedan od 11 najvećih sajmova na svijetu, kojeg godišnje posjeti
oko milijun ljudi. Od 1925. godine Zagrebački je velesajam jedan od članova
Union of International Fairs, a 1956. godine preseljen je na drugu obalu Save.
Prostire se na 505.000 metara kvadratnih, od kojih zatvoreni izložbeni dio čini
180.000 metara kvadratnih, a suvremena infrastruktura omogućuje sajamske
aktivnosti i u zimskim mjesecima. U okviru sajamskog prostora su pošta, banka,
kurirske službe, špediteri, restorani, putničke agencije i drugi uslužni sadržaji
neophodni za sajamsko poslovanje. Osim sajamskih priredbi tu se održavaju i
međunarodni kongresi, savjetovanja i simpoziji. Svake godine održava se više
od dvadeset pet specijaliziranih priredbi, na kojima sudjeluje oko 7.000 ulagača
iz Hrvatske i ostatka svijeta. Najpoznatiji takav sajam je Jesenski međunarodni
zagrebački velesajam.
(http://www.zv.hr/onama/povijest_hr.html,
http://www.zv.hr/onama/brojke_hr.html,
http://www.zv.hr/sajmovi/index_hr.html)

20. 7.0. NEDOSTACI NOVOG ZAGREBA
Prema anketi, najveći nedostatak Novog Zagreba je ispalo „Smetlište
Jakuševac“. To je zapravo odlagalište otpada Prudinec u kvartu Jakuševcu.
Zadnjih godina se po medijima dosta pričalo o zatvorenju i mogućoj eksploziji
radi gomilanja plina metana. Prudinec namjeravaju zatvoriti 2010., no to ne
predstavlja rješenje samog problema već privremenu odgodu.
Drugi nedostatak je nesređenost pothodnika. Većina pothodnika nije
prilagođena za starije osobe, invalide, bicikliste i majke s kolicima. Pothodnici
su također nedovoljno osvijetljeni i bez ikakvog nadzora i kontrole policije. To
je još jedan od razloga zašto ga građani uglavnom izbjegavaju. Stanje bi se
moglo poboljšati ugradnjom rampi za invalide te ugradnjom nadzornih kamera
kako bi se građani sigurnije osjećali.
Veliko nezadovoljstvo građani su iskazali po pitanju zgrada. Vanjski
dijelovi zgrada svojim izgledom, što radi oštećenja, što radi dotrajalosti, lomova,
neispravnosti, različitih grafita itd., nagrđuju opći izgled ulice i same četvrti.
Ukoliko je to moguće, najdotrajalije bi trebalo preurediti, a ostatak barem
adekvatno održavati.

21. Slika 8. Problem parkiranja automobila u Novom Zagrebu
Slika 9. Zgrade u Sopotu

22. Slika 10. Zgrade u Sopotu
Slika 11. Ulaz u pothodnik u Sopotu

23. Slika 12. Pothodnik u Novom Zagrebu
Slika 13. Tramvajska stanica u Novom Zagrebu

24. Slika 14. Okoliš u Sopotu
8.0. ZAKLJUČCI
Općepoznato je da je Novi Zagreb manje razvijen, manje popularan i
manje posjećen od razvikanog centra i popularnijeg zapadnog dijela Zagreba.
Anketa zorno prikazuje da stanovnici Novog Zagreba nisu nezadovoljni
kvalitetom života u svojoj četvrti, dapače. Ističu više pozitivnih strana, nego li
negativnih. Negativne naravno postoje, ali stanovnicima nisu značajne niti
presudne da bi se odlučili preseliti u neki drugi dio grada. Ističu da je prometni
položaj vrlo povoljan, što dokazuje prosječna ocjena od 3.6. Iako je učestalo
mišljenje stanovnika iz ostatka dijelova grada da nema dovoljno zelenila i
parkova u Novom Zagrebu, njegovi stanovnici tvrde suprotno. Oni su zelenilo i
parkove u svojoj četvrti ocijenili prosječnom ocjenom 3.7 ( kod mlađe

25. populacije je ocjena nešto niža, a kod starije viša). Ono oko čega su se
stanovnici svih uzrasta složili jest da adekvatne zabave za mlađu populaciju u
Novom Zagrebu uistinu nema odnosno da je broj noćnih klubova i kafića za
mlade vrlo malen. Ugostiteljski objekti koji malo popravljaju prosjek jesu
upravo oni u sklopu Avenue Mall-a. Stanovnici također ističu da je kulturni
život u Novom Zagrebu veoma slab jer se svodi samo na manifestacije
održavane na Bundeku i Velesajmu. Zato smatraju da je izgradnja nove zgrade
Muzeja suvremene umjetnosti veliki plus u daljnjem kulturnom razvoju i
reklamiranju Novog Zagreba. Školstvu ne zamjeraju mnogo, smatraju da je
škola, što osnovnih što srednjih, dosta i da kvalitetom mogu konkurirati školama
iz ostalih dijelova grada. Još jedna dobra strana Avenue Mall-a, kojega svi ističu
kao jedan od najvećih pluseva Novog Zagreba, je ta što je odlazak u kupovinu
prestao biti usmjeren na uži centar grada i time osigurao bržu i jednostavniju
kupovinu stanovnicima Novog Zagreba i okolnih četvrti.
Svi navedeni faktori pridonose razvoju i oživljavanju Novog Zagreba i
drže ga ukorak s ostatkom grada.