1. PORAT
Broj 3
listopad 2012.
U ovom broju:
List za turizam Srednje škole Hvar
Hvarsko 3
kazalište
Dan kad su 4
tonuli biskupi
DVD 6
Sunčani Hvar 8
Športski 10
turizam
Nautički centar 11
Ekološki 17
podlistak
Posebne
“Kad u galebu preleti nas dubina plaveti neiskupljen muk svoju
zanimljivosti:
potkopava hrid.”
Nikša Petrić
Konobar...gost...osmijeh
„ U Hvaru je sve podređeno turizmu.
Kviz—Turizam je na selu
Gospodarstvo grada Hvara temelji se na turizmu, a u mnogo manjoj
mjeri na poljoprivredi (vinogradarstvu, maslinarstvu, proizvodnji
Znanstveni turizam
lavandinog ulja ) i ribarstvu.
Hvarska turistička kronika duga je sada već pozamašnih 140 godina.
Kako su pri živili naši
Zlatna razdoblja ponekad su tamnila uslijed širih društvenih stori
previranja, ali nikad ne gubeći svoj prodoran, sjajan optimizam,
snagu duha i iznimnu, priljepčivu životnu snagu “ Svečana dodjela
HVAR, izdavač : Turistička zajednica grada Hvara svjedodžbi
2. Poštovani i dragi čitatelji,
umjesto uobičajenog (a možda i očekivanog) uvoda, postavljamo vam pitanje koje nije
nagradno i nije obvezujuće: Što ste pomislili kad ste dobili ili kupili treći broj našeg
lista?
A) Zar još izlazi?
B) Aha, ni šoldi ...! A je hi ko tradi ? (Za prijevod ovog zadnjeg pitajte one koji još,
barem ponekad, komuniciraju dijalektom ili im to nije toliko daleka prošlost da
ne bi znali značenje istog)
Iz priloženog se dade zaključiti da nismo odustali. Ne vrijedi objašnjavati utjecaj
globalne, svjetske krize na sve i svašta, ali i na dušu i srca; ne vrijedi plakati nad sud-
binom i doživljavati sebe kao jednu od brojnih kolateralnih žrtava.......
Uvijek se isplatilo (barem na duge staze) nastojati, truditi se, kopati i tražiti i naj-
manje gorušičino zrno volje i dobrote. Ako je svjetska (pa i naša) kriza duga olujna
noć kad se davni izum-struja i u 21.st. ugasi, onda ćemo nastojati biti oni koji i pod
šterikom mogu pisati, onako lijepo, po starinsku čekajući našu letriku i laptope, inter-
net, bez čega je živjeti nešto teže , ali ne i nemoguće.
Zahvaljujemo na podršci:
Gradu Hvaru i gradonačelniku
Članovima Gradskog vijeća i Školskog odbora koji su prepoznali trud i nastojanja
Dobrim ljudima koji su „na neviđeno“ kupovali samo da daju potporu
Svima koji su nas pohvalili
I na kraju hvala Ministarstvu turizma RH na pruženoj ruci suradnje i potpori
*Slika na naslovnici—autorica: Rozalija Matković, bivša učenica
Isječak plakata koji je sudjelovao na natjecanju “Promocija regionalne turističke ponude” u travnju 2012. u Dubrovniku
Stranica 2
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
3. HVARSKO KAZALIŠTE
400 GODINA SA SVOJIM PUKOM
Iz zbornika – HVARSKO KAZALIŠTE, THE
HVAR THEATRE
( izdavač MATICA HRVATSKA HVAR,
KNJIŽEVNI KRUG SPLIT, 2005. )
„...........Pokazuje se tako da je možda najvaž-
nija značajka toga fenomena njegova čvrsta
prepletenost sa životom grada. Hvarsko ka-
zalište nikad nije bilo klasična kulturna insti-
tucija, mjesto na koje se odlazi ako se baš
mora, samo u određenim prilikama i u odab-
ranom društvu. Upravo obratno: ono je od
svoga osnutka najneposrednije sudjelovalo u životu zajednice, a zajednica je za
njim osjećala potrebu, pa u tome zacijelo leži i tajna dugovječnosti teatarskog
života u Hvaru, a i specifičnost kulturne atmosfere koja se u tome gradu i da-
nas osjeća ....“
Pavao Pavličić ; str. 10
Stranica 3
Broj 3
4. SVETAC
Između toliko otoka
moraš postati otok
Nikad nitko neće zagrliti čovjeka
kao što je more zagrlilo otok
riječi su pjesnika prijatelja
NIKŠA PETRIĆ ( „Pjesme s putovanja“; izdavač MATICA HRVATSKA HVAR, 2006.G. )
DAN KAD SU TONULI BISKUPI
TAJNA BISKUPA GORNJE DALMACIJE
Započinjemo s objavljivanjem zanimljivog članka autora našeg poznatog Hvaranina
Marka Vučetića, dipl.ing. ( „Plodovi zemlje“ na TV - sjećate se ?) koji nikad ne
propušta priliku pomoći i odazvati se na bilo koji način pozivu i molbi za
suradnjom. Od srca zahvaljujemo!
Jadransko se more često, osobito ljeti, pričinja mirnim i pitomim pa tko ne bi samo,
ako ima brod i vremena, zaplovio makar do susjedne vale, ali iza te neviđene ljepote
skriva ono svoj drugi, mračan i uskovitlan lik, kada uz pomoć nebeskih pojava u dubinu
povlači lakovjerne. Ta brza preobrazba od “mare nostrum” do “mare monstrum”
skrivila je mnoge brodolome. Ostaci brodova razasuti po dnu Jadrana u mukloj tišini
svjedoče o nesretnim sudbinama i prekinutim životima. Nekoga iz znatiželje, nekoga
iz pohlepe, ljude kopka što su brodovi u svojim utrobama prevozili, amfore ili nešto
dragocjenije? Dobar je i brodski inventar: posuđe, brodska sidra, brončani topovi,
brodsko zvono, bilo što, a pravi zgoditak bi bilo naći zlato, srebro i drago kamenje.
Sudbina posade uglavnom ostaje prepuštena zaboravu.
Tomin kasni očevid
U potrazi za iznimnim vremenskim (meteorološkim) događajima koji su ostavili ožiljak
na rodnom mi otoku Hvaru, igrom slučaja otkriven je brodolom koji širi maštu dalje od
obzorja. Sred vrućeg ljeta u hvarskome kafiću Santa Barbara, hladeći grlo pivom
Nikša me upitao: “A oni brodolom ca ga opisuje Toma Arhiđakon, to znoš, je li?”
Dakako, nisam znao! I tako je uz svesrdnu pomoć i savjete arheologa prof. Nikše
Stranica 4
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
5. Petrića pokrenuta potraga za uzrokom brodoloma koji je imao nemale posljedice u
duhovnom i svjetovnom životu Hrvata. Značenje stradalih kao i njihovo moguće
bogatstvo, ako su štogod imali sa sobom na brodu, golica i maštu hidroarheologa.
U ovome trenu i oni i meteorolozi kreću od Tome Arhiđakona i njegovog naknad-
nog očevida zabilježenog u Kronici.
“Dogodilo se, pak," piše Toma "da su onih dana bili sazvani svi sufraganti Dalmacije
na provincijski sinod, koji je trebao da se održi u splitskoj crkvi. A biskupima Gor-
nje Dalmacije činilo se da će moći bolje prijeći svoj put, ako budu svi odvezeni je-
dnim brodom. Tada, pripremivši brod, po dogovoru stignu u luku te natovarivši sve
ono, što je onima, koji su plovili, bilo potrebno, gotovo se svi biskupi ukrcaju u isti
brod, i to kotorski, barski, ulcinjski i svački.
Dok su, pak, okolo otoka bili tjerani ne mnogo suprotnim vjetrovima, evo se izne-
nada olujna vijavica baci sa svom tutnjavom sred valova te smjesta zapanjeni mor-
nari ispremiješanom vikom potrče, da stave ruke na opreme oko jedara nastojeći
iz petnih žila da spuste jedra, bace sidra, da ne bi brod nagazio na vrlo pogibeljna
mjesta, koja su bila već blizu. Ali prije nego što su mogli išta smišljeno učiniti, isti
se je čas brod, nasrnuvši na suho, sav slupao, i pošto je oluja rasla, komad po ko-
mad razbijao i lomio.
I tako su božjim sudom jadni biskupi i svi oni, koji su sa njima bili, poginuli.”
(Toma Arhiđakon, 1977: Kronika, Uredio i preveo V. Rismondo, Splitski književni
krug, Split, 45)*
Preneseno iz magazina More
*nastavak u idućem broju
DVD
Ljeto nije samo opuštanje i odmor u raju na zemlji . Plameni jezivi često puta znaju
u trenutak djelić raja pretvoriti u veliki prostor pakla.
Odlučili smo mali prostor u ovom broju ostaviti za podsjećanja na važnu ulogu
DVD-a.
Stranica 5
Broj 3
6. DVD
„E, hej, vatrogasci smo mi koji sadrži teoretski i praktični dio. U organizira obuku i vodi sve intervencije.
takve klape još na svijetu ni teoretskom se dijelu uče osnove gore- Članovi DVD-a se dijele u više kategori-
Mi pjevamo,i cijeli svijet spašavamo!” nja i gašenja, vatrogasna preventiva, ja: djeca, mladež, operativni članovi,
Kaže mi mentorica da se prisjeća ovog ustroj Vatrogasne organizacije i drugo, veterani. DVD je član Vatrogasne zaje-
stiha iz djetinjstva (možda nije baš sve dok se u praktičnom dijelu uči osnovna dnice županije Splitsko-dalmatinske, a
tako ....?), kao i nekih sličnih pjesama. vatrogasna vježba s pumpama i cijevi- time i Hrvatske vatrogasne zajednice.
Sjećate li se i Vi nekih stihova, pjesmi- ma. S godinama staža u vatrogastvu Sve kategorije članstva imaju svoje
ca, šaljivih, ozbiljnih na temu vatroga- stječe se osnova za polaganje viših programe rada, a posebice operativno
saca ? razina i dobivanje viših činova. članstvo.
Uz osnovnu obuku i osposobljavanje U Vatrogasnom domu postoji danonoćno
postoje obuke za specijalizirane poslo- dežurstvo u kojem dežura jedan od 6
MATE J.: Da vam iskreno kažem, najra- ve kao što su: rad s motornom pilom, profesionalnih vatrogasaca zajedno sa
dije i najveselije zapjevamo spontano, u rad sa hidrauličkim alatima, rad sa raz- jednim od dobrovoljaca. U ljetnim mje-
prijateljskim druženjima, ili po svršet- nim pumpama i strojevima. Pojedini secima broj dežurnih vatrogasaca se
ku neke od akcija u kojima uspješno članovi koji izraze želju za profesional- povećava sukladno povećanju rizika od
saniramo požar. nim usavršavanjem, mogu se uz potporu požara, pa zapošljavamo još dvanaesto-
Društva prekvalificirati i dobiti zvanje ricu sezonskih vatrogasaca i dežurstvo
profesionalnog vatrogasca ili vatrogas- sačinjava 4-6 vatrogasaca u smjeni.
Možda ste pomislili da je prilično neo-
nog tehničara. Kada dođe do potrebe za intervenci-
bičan način uvodnika u razgovor o DVD-
jom, dakle, nakon dojave, obavještava
u, ozbiljnoj udruzi s izuzetno ozbiljnim Ta vrsta obrazovanja vrši se u Splitu, u
se zapovjednik.
zadacima? Nije li potrebna doza smije- Vatrogasnoj školi hrvatske vatrogasne
ha u poslu u kojem su ponekad životi zajednice. To je ukratko sve što se tiče Istovremeno se vozilo ili vozila stavlja-
ugroženi, životi vatrogasaca i onih koje formalnog obrazovanja, a one vještine i ju u pripravnost, pozivaju se ostali vat-
oni spašavaju? Nije li to malo osvježe- sposobnosti koje uz to ima svaki vatro- rogasci po već pripremljenom popisu i
nje u crvenilu vatre koja se gasi ? gasac su: hrabrost, odlučnost, spret- kreće se u što kraćem vremenskom
nost, brzina i požrtvovnost. periodu (4-10 min) na mjesto interven-
Naravno, ne smijemo zaboraviti i snaž-
cije. Pri dolasku na mjesto, obavještava
no međusobno povjerenje, kolegijal-
se dežurni o stanju i potrebama na po-
nost… Zapravo, što sve resi dobrog
žarištu. Na osnovu tog izvješća, organi-
vatrogasca, uz profesionalne osobine o
ziraju se i šalju nove snage na opožare-
kojima će naknadno biti riječi?
no područje.
MATE J. : Svatko tko pristupi vatroga-
URED.: Oni malo stariji od nas prisjetili
scima mora prvenstveno biti svjestan
su se da se prije nekoliko godina oglaša-
činjenice da u danom momentu njegov
vala sirena kao znak objave požara, a
život može biti u opasnosti kao i toga
ujedno i kao poziv vatrogascima, zar
da je on taj o kojem ovisi život nekog
ne?
drugog. Stoga, među nama mora posto-
jati povjerenje i zajednički rad. Svaki MATE J.: U pravu ste. Nekad je vatro-
pojedinac je bitan, ali kao član cjeline, URED.: Kakav je sustav DVD-a Hvar, gasna sirena označavala požar i pozivala
bez čije harmonije i zajedništva ne ustroj, hijerarhija i organizacija rada? sve vatrogasce kao i ostale građane
možemo. A što se humora tiče, za njega Izgleda da mnogi to uzimaju zdravo za koji su bili organizirani kao civili. Šire-
uvijek ima prilike i mjesta prije i posli- gotovo, a mi mislimo da je dobro i važno njem grada Hvara kao i promjenom u
je ozbiljnog rada. To je odraz našeg znati kako to izgleda prije uzbune, kad sustavu uzbunjivanja taj vid oglašavanja
duha, optimizma i prijateljstva. se oglasi uzbuna i u samoj akciji? Pribli- više se ne upotrebljava.
žite nam to.
E, sad o vještinama i sposobnostima MATE J.: DVD je udruga čiji svi puno- URED.: Je li prezahtjevno biti vatroga-
koje mora imati dobar vatrogasac? ljetni članovi sačinjavaju Skupštinu sac- ugostitelj? Je li Vam iskustvo vat-
DVD-a. Skupština bira Predsjedništvo rogasca pomoglo u ostvarivanja zadata-
koje vodi Društvo, također bira pred- ka obrane RH ?
MATE J.: Učlanjenje u Vatrogasno sjednika i zapovjednika. Predsjednik
društvo započinje se obukom koja ima predsjedava Predsjedništvom, a zapov-
svoje razine. Prva razina je ispit za jednik vodi operativni dio Društva tj.
vatrogasca koji podrazumijeva tečaj
Stranica 6
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
7. DVD
MATE J.: Kao ugostitelj i vatrogasac uspijevam pomiriti URED.: Za sada ćemo privesti kraju razgovor o DVD-u Hvar
oba zvanja neovisno o količini zahtjevnosti jednog i dru- sa sv.Florijanom, zaštitnikom vatrogasaca. Pouzdan stoji na
gog. No, obzirom da sve moje radno osoblje ujedno pripa- kiši, zimi, vrućini kip, djelo fra Joakima Jakija Gregova.
da i DVD-u, jednom smo se prilikom svi odazvali na inter- Obilježavate li posebno blagdan sv. Florijana? Ili to imate u
venciju, jer je situacija zahtijevala cjelokupan raspoloživi planu? I s odgovorom na ovo pitanje upućujemo vam zahvalu
potencijal, pa smo u brzini na zatvorenim vratima lokala s nadom da nećete biti puno zauzeti, ali ne daj Bože, bude li
jednostavno napisali: DANAS POŽAR trebalo, tu ste, Vi, ekipa DVD-a, dragovoljci, profesionalci,
Što se drugog dijela pitanja tiče mogu konstatirati da za svoje ljude, svoj kraj, Domovinu.
sam se kao član Stožera civilne zaštite zadužen za vatro-
gastvo priključio u obranu domovine, prešavši u Hrvatsku MATE J.: Svake godine na Dan sv. Florijana se sastaju vat-
vojsku, u Zapovjedništvo mješovitog odreda mornaričkog rogasci iz DVD-a sa
pješaštva Zvir i u Obalnu bateriju Pelegrin Hvar. Kroz sva otoka – Hvar, Stari
zaduženja i djelovanja tijekom Domovinskog rata itekako Grad, Jelsa i Vrboska i
mi je pomagalo iskustvo stečeno u vatrogascima, ne samo to svake godine u dru-
glede razine spremnosti, već onoga što smatram vrjedni- gom mjestu kao središ-
jim i nezamjenjivim, a to je funkcioniranje u zajedništvu, tu zbivanja. Nakon
nesebično suradništvo i iskreno prijateljstvo. mise posvećene svim
preminulim vatrogasci-
ma koja se održi u
URED:: Koliko je srednjoškolaca uključeno u DVD Hvar ?
mjestu domaćinu, prisu-
stvujemo programu u
MATE J.: Na žalost, moram konstatirati pad populacije kojem se vrši demon-
srednjoškolaca pri DVD-u Hvar, tako da ih trenutno broji- stracija vatrogasnih
mo tek desetak, dok smo prijašnjih godina imali puno veći vještina, organiziraju se
broj, a nekih godina čak i članice koje su uspješno svla- sportski susreti i na kraju zajedničko druženje.
dale tečaj vatrogastva. Nadam se da će nešto od ovih Fra Jakiju smo jako zahvalni što nam je ukrasio prilaz Domu
iznesenih činjenica i iskustava privući učenike Srednje velebnim kipom sv. Florijana koji nas zaštitnički čuva.
škole Hvar da se priključe našoj Udruzi i posvete ovom
humanom dobrovoljnom radu. A Vama zahvaljujem na pozivu za ovaj intervju i promociji
vatrogasaca kroz vaš list. I nadam se da Vam neće biti pot-
riba od nas, ali ako bude, tu smo, nema straha!
URED:.:Priprema za sezonu? Zvuči jednostavno, a nije,
zar ne? Kako teku pripreme za ovogodišnju sezonu?
UREDNIŠTVO : HVALA!!!!!
MATE J.: Kao i svake, tako i ove godine vršimo operativ-
nu pripremu kao što su:
-kontrola ispravnosti vozila i sve ostale vatrogasne opre-
me
-vrši se nabava opreme koja je istrošena ili nedostaje
-odlazi se na izviđanja po terenu te ucrtavanje novoprobi-
venih poljskih i šumskih putova
-obuka članstva
-izrađuje se popis dežurstava u ljetnim mjesecima
-sudjeluje se na seminarima Hrvatske vatrogasne zajed-
nice na kojima se utvrđuju planovi aktiviranja i rada svih
subjekata u gašenju velikih šumskih požara.
ČUVAJMO NAŠE ŠUME JER I ONE ČUVAJU NAS
Stranica 7
Broj 3
8. SURADNJA SA “SUNČANIM HVAROM” d.d.
INTERVJU S MR.SC BRANIMIROM BLAJIĆEM,
direktorom odjela za ljudske potencijale
Možete li nam reći vaše viđenje uloge Sunčanog Hvara na razvoj turizma u Hvaru?
Probudila se destinacija, agencije i hoteli bolje rade, povezuju se djelatnosti kao što su
vinarstvo, uzgoj lavande i ostalo. To je sada najveći gospodarski subjekt na otoku. Reno-
virali smo sve hotele i uložili u njih.
S obzirom na sadašnje društveno-ekonomske prilike (kriza), je li ista utjecala na pretho-
dnu sezonu?
Kriza je kod nas dobro prebrođena, bilo je više gostiju, očekuje se 5-10 % više ovog lje-
ta, radimo na aktivnostima preko zime, idemo na sajmove, ulažemo u hotele i povećanje
njihove kvalitete.
Možete li nam približiti kratkoročne
planove, nade i vizije koje pred sebe
stavlja nova Uprava?
Možemo. Ovo je stabilna kompanija.
Radi se na omogućivanju uvjeta za
uređivanje hotela. Ulažemo u ljudske
resurse, edukaciju, praktičnu nasta-
vu, suradnju s drugim hotelskim ku-
ćama, zapošljavanje novih mladih
članova, upotpunjavamo iskustvo
postojećeg osoblja.
Što se tiče suradnje SŠ Hvar, ista se odvija uglavnom na razini izvođenja praktične nas-
tave. Imate li novih prijedloga za neki novi vid suradnje uz postojeću, srednjoškolaca i
profesionalaca?
Uključit ćemo naše ljude u nastavu i sponzorski pripomoći školi inventaru, materijalu za
praksu.
Kako uključiti za početak srednjoškolce u stvarni poslovni život?
Srednjoškolci i roditelji trebaju odlučiti da se djeca bave ugostiteljstvom i da se zapos-
le kod nas u Sunčanom Hvaru. Uvijek će biti mogućnosti za naše učenike. Radi se o inter-
nacionalnoj kompaniji i to je bitno.
Hvala vam što ste našli vremena da nam odgovorite na ova pitanja.
Razgovor vodile : Lukrecija Dujmović i Elza Tudor ( IV.thk.)
Stranica 8
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
9. KONOBAR…...GOST…...OSMIJEH…...NEKAD……A SAD?
- Što si se zagledala? Što ti je toliko zanimljivo? Zgodni konobar ili gost?
- Gledam....čekam, zapravo.
- Što čekaš, reci da znam hoću li zoru dočekati ov-
dje?
- Čekam osmijeh....
- Čiji?
- Onoga tko poslužuje.
- Zar je osmijeh važan?
- Naravno! Rekao mi je to čovjek koji se dugi niz go-
dina profesionalno družio s gostima tj. posluživao ih
je. Bio je ne samo konobar, već i čovjek s osmije-
hom....
- To je iz daleke prošlosti ili...?
- Ma, nije baš....Pričao mi je da su se između kono-
bara i gosta stvarale i prijateljske veze, znaš? Gosti
su se vraćali svako iduće ljeto. Ako je gost bio zado-
voljan konobarom, tražio bi da ga taj isti poslužuje.
Gost je bio na prvom mjestu, pazilo se da gost bude
zadovoljan uslugom.
- Jesi li doznala kakav je bio način posluživanja? Taj
nam je zadatak dala mentorica.
Nacrtao: Tarik Rušidović-Ismaili, III THK
- Sve je ovo u sklopu zadatka. Da, prije je konobar svakoga
gosta posluživao pa je i bila veća povezanost između gosta i konobara. Pazilo se da svaki gost ima
uvijek svoje isto mjesto (pansionski sistem), pazilo se na godišnjice i rođendane. Zadovoljan
gost je bio putujuća reklama i svojim nas je znancima i prijateljima preporučivao...
- Tko ti je sve to ispričao ?
- Dragutin Dulčić svom sinu, a on meni..... Sve mi se čini da je u pravu. Apsolutno.
- Zanimljivo.... Možemo napisati zaključak da je profit kao svrha samom sebi gotovo uništio
ljudsku toplinu koja je nadilazila profesionalni odnos konobar-gost.....A možda još nade ima?
- Možda ima još osmijeha ? Hoćemo li tražiti ?
- Ne bi bilo loše...Usput ćemo vidjeti zgodne frajere...
- Ala, idemo!
Stranica 9
Broj 3
10. ŠPORTSKI TURIZAM
POGLED U BUDUĆNOST UZ OSVRT NA PROŠLOST
/Razgovor sa Stipom Jeličićem/
Počnimo od NK Hvar, to ti je, ipak, najbliže, zar ne? Kakvu ulogu može imati NK Hvar u budućem
razvitku sportskog turizma?
NK Hvar može biti od velike pomoći, u suradnji s Gradom u izgradnji infrastrukture (nogometne) koja bi
bila važna sastavnica športskog turizma.
Tome može doprinijeti i naša blaga klima, zar ne?
Da, svjedoci smo situacije u ovogodišnjoj veljači: svugdje oko nas snijeg i led, a u Hvaru – kiša odnosno
vrijeme bez oborina. Svakako treba težiti izgradnji športskih sadržaja općenito: nogometnih igrališta,
dvoranu sa pratećim sadržajima (teretana, sauna, trim staza itd.). Poznato je da europski klubovi tijekom
zimske stanke (siječanj, veljača) traže destinacije gdje mogu imati dobre vremenske uvjete kako bi mog-
li odraditi svoje pripreme za proljetni dio sezone i to u kontinuitetu. Dakle, vrlo su važni klimatski uvjeti,
rekao bih čak najvažniji, a uz njih već naprijed navedeni sadržaji.
Ali, to je skupo....
Dakako, infrastruktura je prilično skupa investicija, ali je važna
kako bi se produžila turistička sezona koja je, kao što je poznato,
prilično kratka. Trebao bi izgraditi najmanje 3 ili 4 nogometna
igrališta standardnih dimenzija sa različitom podlogom – šljunak,
umjetna trava, prirodna trava...
Igra li u svemu tome neku ulogu i prometna povezanost?
Da, bilo bi važno imati aerodrom na otoku kako bi ekipe bile dobro
povezane, tj. kako bi mogle brzo komunicirati i ne gubiti vrijeme
na duga putovanja . Znamo da je to sada posebnost Hvara ,
u negativnom smislu
Znači, NK Hvar mogao bi se uključiti u pravu „igru“?
NK Hvar bi morao imati barem osrednju kvalitetu kako bi, po potrebi, mogao biti sparing partner ekipama
koje dolaze.
Čuli smo da su nekada ekipe dolazile trenirati u Hvaru.
Da, bilo je više ekipa jer je Hvar u prošlosti imao, uz ne baš naročit nogometni teren, olimpijski bazen,
sportsku dvoranu u hotelu „Amfora“.
Koji su sve klubovi dolazili ?
Reprezentacija bivšeg SSSR-a, Hajduk 70-ih godina prošlog stoljeća, Solin, Crvenka, Partizan (juniori),
Hajduk 2001., 2002., klub iz Banja Luke. Zadnjih godina, otkako je postavljena umjetna trava, tu su još :
Marsonia (Slavonski Brod – drugoligaš), Croatia- Sesvete ( juniori-kadeti 1.liga); pomladak iz Chicaga;
mladi Hajduka, Šibenika, Neretva, Moslavina na proljetnim turnirima itd.
Možda će se neki snovi i planovi početi ostvarivati. Hvala ti na informacijama i na razgovoru.
Za „Porat“ razgovor vodio : Nikola Jeličić, II.thk
Stranica 10
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
11. Pjesme
Bili galeb
U zoru
Imo jedan galeb, bili galeb
Sriću mi nosi
A riborima na more ribu odnosi U ranu zoru,
Svako jutro pod ponistru mi skriče, Sunce na moru,
viče Ribari se vraćaju
Virujen da mi imo ništo za reč, Svojemu škoju.
Jedon galeb, bili galeb.
Uz vonj friške ribe
Ivona Kovačević, II.g. Bili galeb kliče
I novi lipji don sviče !
Marija Tomičić, II.g.
Nautički centar
NAŠ SUGOVORNIK – ANTE BUZOLIĆ, dipl.ing., direktor Nautičkog centra
Informacije se nalaze na Internet stranici, zar ne ?
U tijeku je uređivanje stranice.
Galešnik i „noć punog mjeseca“. Što mislite o tome ? Ili o nekim drugim aktivnostima koje bi se uklopile u
ambijent otočića ?
Što se tiče „Noći punog mjeseca“, to već postoji na „Stipanskoj“ pa smo mi mislili organizirati „Noći praz-
nog mjeseca“, što bi bilo u nešto opuštenijoj i mirnijoj atmosferi. Došli bi u obzir npr.solo gitare, nastupi
zborova, klapa, projekcije filmova. I prije smo probali organizirati prikazivanje starih filmova jer imamo
potrebnu opremu, ali ta ideja nažalost nije zaživila…Ove godine planiramo obilježiti „Marulove dane“ u
svibnju………
Što mislite o organiziranju nekih privatnih zabava na Galešniku kao što su rođendani, vjenčanja ili neki dom-
jenci ?
Vjenčanja i domjenke smo već ranije organizirali, a rođendane i slične tulume ne jer ljeti baš i nema takvih
narudžbi, a zimi je to teže organizirati. Teško je tamo biti zbog vremenskih (ne)prilika, a ni financijska si-
tuacija tada nije najbolja. Tome treba dodati dozvolu od Policije i Grada. Jer, Galešnik je jedini javni otok
na Jadranu pa mora zadržati neka pravila i neku ozbiljnost.
Stranica 11
Broj 3
12. Nastavak razgovora ugodnog i vrlo ugodnog s gospodinom Antom Buzolićem
Postoji li mogućnost za suradnju Srednje škole
Hvar i Nautičkog centra , npr:organiziranje nekih Zanima nas kome bismo se mogli obratiti za financij-
natjecanja, prezentacija, nastupa na sku pomoć, za savjet u svezi
Galešniku ? organiziranja nekih aktivnosti .
Mi smo uvijek za suradnju i potičemo mlade, Postoje gradske službe koje bi možda
naravno, uz poštivanje dogovora i nadzora prije prepoznale vaš trud i volju pa sam siguran da bi bilo
svega. Trebale bi biti osobe koje će voditi onih koji bi, ako su u mogućnosti, pomogli. Ali, sigurno
ima i „običnih“ ljudi koji bi pomogli.
organizaciju, držati sve pod kontrolom i sl. Kao što
vam je poznato – pušenje i alkoholna pića su
Zabranjeni, valja kontaktirati s Policijom radi doz- Što biste poručili učenicima?
vole, paziti na zabranu glasne glazbe iza
određenog sata….Kad bi učenici nešto preuzeli Htio bih vam reći da za sve treba dobra volja. Ne
„u svoje ruke“, mi bismo im pomogli u onim treba se ustručavati pitati za pomoć ili savjet. Uvi-
jek ima onih koji će pomoći, a ako ne, samo nastavite
stvarima u kojima možemo pomoći. dalje.
Jeste li razmišljali o zapošljavanju naših učenika, o Hvala Vam na ponuđenoj suradnji i što ste
realizaciji praktične nastave ?
odvojili vrijeme za nas . Želimo Vam uspjeh i sreću u
nadolazećoj sezoni.
Da, već par godina imamo zaposlenike srednjoškol- Razgovor vodile :
ce. Ove godine planiramo objaviti mali
Lukrecija Dujmović,
natječaj u Školi. Htjeli bismo zaposliti Jedan mali predah—anketa-ispitivanje
barem 4 učenika/ice u kuhinji, na šanku . mišljenja “Jeste li za gledanje filmova
Bisera Tomičić, Antonia Petrić
na Galešniku?”
Poželjno je da učenici znaju barem dva
i Elza Tudor
strana jezika. DA: natpolovična većina—bezuvjetno,
bilo kada
SAMO TIJEKOM TJEDNA: mali broj
Stranica 12
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
13. KVIZ
Pokušajte riješiti ovaj kviz i saznajte koliko (ne)
znate o pojmu seoskog turizma, a posebice onog
hvarskog. Provjerite točne odgovore na dnu i
ocijenite svoje znanje o seoskom turizmu!
1. Seoski turizam je isto što i:
a) incentive turizam 7. Fešta sv.Kuzme i Damjana održava se:
b) ruralni turizam a) 25. rujna u Velom Grablju
c) urbani turizam b) 26. listopada u Velom Grablju
c) 26. rujna u Velom Grablju
2. Manja gospodarska cjelina smještena u
turistički atraktivnom kraju koja daje 8. Najstarije hvarsko izletište s ljetnikov-
izvoran proizvod ili uslugu se zove: cem iz 17.st ladanjskog ugođaja je:
a) turističko gospodarstvo a) Brusje
b) agroturizam b) Milna
c) seosko gospodarstvo c) Velo Grablje
3. Posebni oblici turističke ponude seoskog 9. Autohtonu pašticadu od veprovine mo-
gospodarstva uključuju: žete kušati u :
a) iznajmljivanje brodica a) Malom Grablju
b) degustiranje jela i pića iz vlastite ku- b) Brusju
hinje c) Sv. Nedilji
c) uslugu wellnessa
10. Festival levande održava se u :
4. Selo udaljeno 6 km istočno od Hvara je: a)Malom Grablju
a) Zorače b) Velom Grablju
b) Malo Grablje c) Brusju
c) Brusje
8-10 točnih odgovora:
5. Jedna od najljepših seoskih crkava u hvar- Vaše znanje o seoskom turizmu je izvrsno.
skoj biskupiji sa zidnim slikama iz 1913.- Dobro poznajete mogućnosti seoskog turizma
1914. nalazi se u: na Hvaru.
a) Brusju
5-7 točnih odgovora:
b) Velom Grablju Vrlo dobro ste upoznati s osnovnim
c) Milni odrednicama pojma seoskog turizma.
Čuli ste za neke mogućnosti seoskog turizma
na Hvaru.
6. Eko-etno sela na otoku Hvaru obuhvaćena
projektom iz 2005. uključuju: 0-4 točnih odgovora:
a) Malo Grablje, Velo Grablje, Humac, Niste sigurni u pojmovno značenje seoskog
Zorače, Brusje i Mala Rudina turizma.
Hvarski seoski turizam za vas je još
b) Milna, Vela Rudina, Brusje, Selca,
nepoznanica.
Pitve, Poljica i Grudac
c) Gdinj, Velo Grablje, Zastražišće, Ja-
godna, Zavala i Gromin Dolac
Stranica 13
Broj 3
14. IMA NADE ZA HVARSKI ZNANSTVENI TURIZAM (?)
9. kolovoza u vrtu ljetnikovca Hanibala Pod visokim pokroviteljstvom Hr-
Lucića, u organizaciji Muzeja hvarske ba- vatske akademije znanosti i umjet-
štine održao je predavanje nosti u Hvaru je održan svjetski
prof.dr.sc.Nikola Godinović- član ekipe kongres antropologa od 12.-15. ruj-
hrvatskih znanstvenika koji sudjeluju na na 2012.- ANTHROPOLOGY OF
CERN-ovom projektu CMS- TRANSITION AND
„Kako smo i jesmo li otkrili TRADITION
Higgsov bozon“
ZNANSTVENI TURIZAM — ŠTO JE TO?
Znanstveni turizam je poseban Znanstveni turist je motiviran interesom za znanošću ili potrebom za
oblik turizma, u kojem sudjeluju znanstvenim studijama i znanstvenim istraživanjima.
ljudi istančanog znanja / zanima-
nje za određenu temu.
Programi znanstvenog turizma vidjeli neka stvarna mjesta koja
proučavaju u studiji. Znanstveni U razvijenim zemljama sve se više
uvijek uključuju domaće struč-
turisti su najčešće pojedinci ili ljudi počinje uključivati u znan-
njake, kako bi se osiguralo odgo-
male skupine kako se ne bi naruši- stveni turizam. Usmjereni znan-
varajuće znanje o temi vezanoj
o predmet proučavanja u prirod- stveni odmor nudi bolje razumije-
za destinaciju koja se posjećuje.
nom okruženju. vanje prirode sa znanstvenog sta-
Znanstveni turisti putuju da bi
jališta.
ZAČECI ZNANSTVENOG TURIZMA NA HVARU
Tijekom 18. i 19. st. raste interes pohađaju brojni znanstvenici i zaljub- inima: Petar Nisiteo iz Staroga Gra-
prema prirodoslovnim i kulturno- ljenici u prirodoslovlje. Ovdje prou- da, te Matij Botteri, Grgur Bučić,
znanstvenim istraživanjem i upozna- čavaju biljke, insekte, morske crve, Jakov Boglić i Ivan Krstitelj Novak
vanjem. Veoma omiljeno odredište minerale, pa možemo kazati da te iz Hvara.
tadašnjih europskih znatiželjnika bila godine označavaju period znanstve- Ulomak iz Hvar-
je Dalmacija, a u tome su prednjačili nog turizma na Hvaru. Kroz 19.st. skog turističkog
znanstvenici iz Austrije i Njemačke. na Hvaru nalazimo zoologe Oskara spomenara Ma-
Za njih je naime Dalmacija predstav- Schmidta i Richarda Hertwiga, bio- rinka Petrića
ljala onaj pitoreskni dio Austrijskog loge Franza Ungera i Ernesta Hae-
carstva, egzotični i neistraženi vrt ckela, meteorologa i klimatologa Ju-
južne Europe. U tom vrtu otok je liusa Hana, anatoma Oskara
Hvar bio posebni primamljiv cvijet, Hertwiga. Zajedno s njima, prirodos-
pa ga tako krajem 18. i tijekom 19.st. lovnim istraživanjima bave se među
Stranica 14
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
15. KAKO SU PRI ŽIVILI NAŠI STORI?
Kako su pri žvili naši stori ?
Ča se činilo kad je bi pir i karšćenje?
Nona mi je malo isprovjala za naše selo – Velo Grobje.
Otprilike godišće don pri pira, fameje bi dogovorile don za pitonje. Sa mladoženjom
bi u kuću neviste doša borba oli muž nojstarije sestre. Cila fameja se skupi za
stolon, a onda mladić, sa dozvolon svojih roditelji pito dozvolu od fameje za dimnju.
Posli pitonja, na stol se iznese svega i malo se profešto. Tek od tad, somo srida i
subota bili su doni kad bi mladić moga uvečer doć i bit sa dimnjom, ali tote bi bila i
cila njezina fameja. Pri pira se paričovala dota. Svaka dimnja soma je na jogle plela
suknene kalcete, a u dotu su se još nosile i košuje, fuštoni, šotoni, blazinje, sokonca,
komeši, dvo lancuna, dvi intimele, rebolta, a velika bi to žena bila koja bi u dotu
donila i tavaju. Dota bi se dvo dona pri pira odnila u uređenu kamaru. Šetemonu
don pri počeli su se peć koloči- cviti, paprenjoci i pirni koloči. Don pri pira tukalo je
poć na mule u For oženit se u matičara, a da će u subotu u naše selo bit pir, znalo se
po temu ča su u petak sa mirića pucole puške.
Za pir se vajalo lipo obuć. U vlose bi divojke stavile fjok ili cvit, a muški bi obukli
veštite. I neviste su znale bit u veštit, ma za moju nonu se bila ušila lipa bila vešta.
Ujutro bi bila misa u crikvu. Svača bi sa mladoženjon došla po nevisticu, a u cilemu
selu čulo se kako sviro armonika. U svaču bi parvo hodila nevista sa braton, a zodnji
mladoženja. Nevista koja ni bila noseća ( a to je bila velika sramota), nosila je vel i
krunu koju bi posli ostavila u crikvu. Na njihov banak u crikvu je bi slojki kruh za
remetu ča je uredi crikvu i bonke. Posli bi prid crikvu posuli mladence i onda bi se
zakantalo i toncolo do okolo tri ure. Svima koji su bili tote dili se slojki kruh. Posli
tri ure je bi obid, a navečer epeta tonci. Veru je pri nosila somo ženska i to somo od
nedije jer im je smetala kad su lavurali u poje.
Kad bi se rodilo dite, ubila bi se kokoša, a za karšćenje kozlić. Dite se karstilo okolo
misec don posli rođenja. Mat ni hodila u crikvu karstit dite, nego žena koja je
pobabila to dite. Karstilo bi se posli mise, na dno crikve, i od nedije i od rabotnika.
ANNA TOMIČIĆ
(napisala u III.r.gimnazije)
Možete li zamisliti ovo:
-jednu sobu „pretvoriti „ ( tj. urediti ) u starinsku sobu bu-
duće mladenke s početka 20.stoljeća
-malim scenskim igrokazom
dočarati vrijeme zaruka , a
potom i vjenčanja koristeći Pridružite nam se u
interijere i eksterijere istome. Pomozite nam
sašiti „dotu“, posudite nam
Možete ?
„rekvizite“. Spremni smo
Mi već jesmo tako zamislili. I namjeravamo, ako nas zdravlje
na svekoliku suradnju !
posluži, zamisao i ostvariti. I doprinijeti ponudi turizma.
Strani ca 15
Broj 3
16. KAKO SU PRI ŽIVILI NAŠI STORI?
U For već ni kako je bilo pri. Sve se prominilo. Minjo se nocin života, a sa tim i
običaji.
Uzmimo npr.sprovode. Danas svako malo većo misto vajo da imo mrtvačnicu,
a kad dobije mrtvačnicu, promini se sve ca se pri dogođalo kad bi covik umor.
Pri je martvac, od momenta smarti do sprovoda ,bi doma – „na dasku“. Doma
su se judi hodili žalovot njegovoj svojti, imali su vrimena tišit , a po noći, pri
ukopa, ostali bi muški cuvat martvaca. To je bila „velja“. I na tu velju znalo je
bit svega, od plakonja , do provjonja kakov je bi ko covik, ca je kroz život
ucini. Kako su noći ugavnom bile duge, vajalo hi je skrotit tako da se cagod
popije, a kad vino ucini svoje, bude i smiha i goncicih i svega. Som sprovod je
bi dostojanstven. Povorka bi hodila priko cilega mista, ovisno od tega di je ko
živi, ali uvik se pasovalo priko pjace, onda za žardin do cimiterija. Isprid
karsila nisu bili vijenci nego krune. Bile su veće od današnjih vijencih, a cinili
su se od polminih gronih i raznega cvića. Jednu krunu nosi je jedon covik. Uz
njega , sa svake bonde, po jedno dite. Ta dica su daržali traku koja je bila
zalipjena na krunu, nategnuto da se more proštit ca na traku piše. Pazilo se na
razmak od krune na krune, pazilo se na monture. Dica su bila obucena u
modre gaće ili fuštone ( ženske ) i bile košuje ili majice, a na noge co lipje
postole. Sve se to po potribi hodilo pozojmit ako se ni imalo, ali vajalo je u
sprovod doć „po propisu“. A kad je bi sprovod sa muzikom, sve skupa imo si
co gledot. A danas, par uri od smarti, sve se prihiti na cimiterij. Martvac u
mrtvačnicu, uru pri sprovoda žalovonje tako da se ožalošćenima mora smantat
u glov od svita. Vijence nosidu judi svakako obuceni, a nojveće mladost u
rebatinke i tenisice. Sve je isto jesi iša u sprovod ili na utakmicu. I sve bude
gotovo u malo i krotko.
NIKICA KARKOVIĆ (napisao u
III. r. gimnazije
Stranica 16
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
17. UVIJEK ZA HUMANE VRJEDNOTE
O Danu bolesnika
Svaki put kad se vraćam iz druge zemlje gdje živi moja baka, zamišljam cijelo vrijeme ka-
ko plače i moli se dragom Bogu za pomoć starim i bolesnim ljudima. U tom kraju ljudi su
siromašni, neki bez obitelji, a mnogi i prose
Nevolja i bolest svugdje su teški.
Moj djed i baka, s kojima sam živio, također su bili jako bolesni, iako ne i siromašni. Ot-
kako su preminuli, nastojim pomagati bolesnima i siromašnima. Kako mogu i koliko mogu.
Barem ne bacamo u smeće odjeću kao neki ljudi. Možda to nije puno, ali je nešto.
Znam da nikad neću okretati lice od bolesnih i da ću se rado odazvati pozivu u pomoć.
Učenik III.thk.
EKOLOŠKI PODLISTAK
Informacije (za one koji neće prekinuti Drugo načelo je načelo ekologije ,
čitanje) shvaćene kao suradnja s prirodnim
Ekologija ekosustavom te prihvaćanjem njego-
„ Svjetska krovna organizacija za promi-
• je li to samo riječ i ništa vi- canje ekološke poljoprivrede IFOAM vih ritmova i pravila. Treće je načelo
še ? njeguje „organski“ pristup čak i svjetona- poštenja., odnosno zdrave suradnje
zoru koji promiče. On se temelji na četiri među ljudima temeljene na ravnop-
• Ima li veze samo s poznava- ravnosti ( njegov praktičan izraz je
načela koja objedinjuje svijest da svi
njem činjenica ili i sa savjesti aspekti života na Zemlji ( tlo, čovjek, tzv. fair trade, pošteno plaćanje
ljudskom ? biljka, životinja ) čine jedinstven organi- prave cijene proizvoda proizvođači-
zam. Prvo od četiri načela jest načelo ma iz siromašnih zemalja), s ciljem
zdravlja. Poljoprivredi, naime, ne smije uspostave dugoročnog i zdravog pos-
biti cilj iskoristiti i uništiti određeni eko- lovanja. I četvrto, ali dakako ne naj-
sustav radi manje važno, jest načelo skrbi , koje
financijske zahtijeva odgovorno ponašanje ne
dobiti. samo prema današnjim, već i prema
Njoj mora budućim naraštajima.
biti cilj
održavanje
i očuvanje
ravnoteže
i zdravlja
tla, bilja-
ka, životi-
nja, ljudi i
planeta. Pri tom zdravlje ne doživljava
samo kao izostanak bolesti, već kao či- To znači strpljivo i odgovorno promi-
Odgovorite sami. lost, odnosno snaga imuniteta, otpornost i šljanje novih tehnologija, kako budu-
sposobnost regeneracije. će generacije ne bi plaćale današnje
proizvodne uspjehe...“
( EKOREVIJA , str. 28 )
Stranica 17
Broj 3
18. EKOLOŠKI PODLISTAK
Možemo li mi nešto velebno napraviti ? Jeste li vidjeli možda tijekom lipnja
Dovoljno je – nešto malo. kako djevojke ( zanimljivo, uvijek su
u akciji djevojke, što može značiti –
U nekom od idućih brojeva ( možda i
ili su ekološki osvještenije od kolega,
idućem ?) napisat ćemo nešto o ekopo-
ili su hrabrije ) nose plastične vreći-
ljoprivredi u našem kraju, gradu...........
ce, manje, veće, pune............i ponosno
A što smo mi iz Srednje škole napravi- ostavljaju na gomili koja se skuplja u
li ? sklopu akcije ZELENI KORAK-DM
GREEN CITY PROJECT.
Sudjelovali smo u međunarodnom natječaju :
„ACT CHANGE- Adapting to Climate Change in Time „
koji je raspisao „Forum Jadransko-jonskih gradova“ uz podršku Europske Unije
( program LIFE +)
na temu – KLIMATSKE PROMJENE : percepcija i poznavanje fenomena ; Svijest o
posljedicama i perspektive : Prijedlozi i strategije prilagodbe.
Iz dopisa : „Suočeni s fenomenima uzrokovanih klimatskim promjenama-često s ka-
tastrofalnim posljedicama vezanima uz promjene u režimu padalina, razdobljima
dugotrajnih suša, porastom temperatura, hidrogeološkim poremećajima itd.- proces
Prilagodbe sa strategijama Ublažavanja nastalih efekata, predstavlja dva tipa raz-
ličitih i komplementarnih radnji koje je nužno pokrenuti kako bi se suprotstavili
učincima nanesenim teritoriju i urbanom tkivu gradova…….“
Stranica 18
PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar
19. SVEČANA DODJELA SVJEDODŽBI
17. srpnja u vrtu Franjevačkog samostana upriličena je sveča-
na dodjela svjedodžbi o položenoj državnoj maturi, potvrda o
položenim ispitima državne mature, svjedodžbi o izradbi i
obrani završnog rada –za učenike –polaznike programa opće
gimnazije, turizam i ugostiteljstvo za zanimanja t h k i ku-
har.
Zaslužnim, vrijednim i darovitim učenicima uručene su nagra-
de ( za one koji su sve četiri godine prošli odličnim uspjehom),
priznanja za uspjeh na natjecanjima, pohvalnice i zahvalnice
članovima školskih grupa .
Uz brojne roditelje, svečanosti su nazočili i predsjednik
Gradskog vijeća gosp.
Zoran Domančić, biskup hvarsko-bračko-viški msgr.
Slobodan Štambuk te ravnateljica GD
Hrvatskoga Crvenog križa gđa Maja Budrović.
Priče djetinjstva davno su ispričane i pamtite ih više
ili manje ili uopće ne.
Zaželjeli smo našim učenicima da i ta bajkovita ve-
čer bude jedna sastavnica u što svjetlijim bojama
neispričanih priča života čiji smo mali dio bili i mi.
ZDRAVI I VESELI OSTALI!
Naši učenici prezentirali hvarsku kulturnu baštinu
U sklopu obilježavanja 400 godina postojanja Srednja škola Hvar sudjelovala je u smotri i preds-
Hvarskog kazališta, najstarijeg komunalnog ka- tavila važan dio hvarske kulturne baštine. Učenice
zališta u Europi, od 28. do 30. rujna 2012. u Hva- srednje turističke škole: Matea Čović, Valentina
ru je održana 5. smotra projekta „Turistička Briški, Lukrecija Dujmović, Zorana Jurić, Bisera
kultura“. Ovogodišnji projekt „Turističke kultu- Tomičić i Elza Tudor, u suradnji s mentoricom
re“, kojim Ured državne uprave u Splitsko- Natalijom Moškatelo istražile su zapise o životu i
dalmatinskoj županiji i udruga Prokultura – Split radu najvećega hvarskog glazbenika Josipa Raffa-
u suradnji s OŠ Hvar žele upozoriti na važnost ellija te njegovo najpoznatije djelo Erumbescant.
zaštite hrvatske kulturne baštine i jačanja turis- Natalija Moškatelo,prof.
tičkog potencijala Republike Hrvatske dodatnom
izobrazbom mladih na području kulture i turiz-
ma, u Hvaru je okupio učenike koji su svojim tru-
dom i zalaganjem izradili nabolje radove na temu
„Što je za mene baština”? Na adresu Ureda
državne uprave SDŽ stiglo je preko 80 radova.
Nakon selekcije, stručno povjerenstvo nagradilo
je najbolje projekte osnovnih i srednjih škola, pa
su tako u Hvar doputovale ekipe osnovnih škola iz
Dalja, Šibenika, Rijeke, Visa te iz Čabra.
Stranica 19
Broj 3
20. PORAT
List za turizam
učenika obrazovnog POMOĆNICA: Lukrecija Dujmović, IV.
thk
sektora-turizam i
ugostiteljstvo- UREDNIŠTVO: Sanda Stančić, Nikolin
a Ostojić,
Srednje š kole Hvar Margita Jurić, Ivana Vojković ,
u Hvaru
Vesna Barbarić, Božana Damjanić Maj
dak,
Lukrecija Dujmović, IV.thk.
Elza Tudor, IV.thk
ebu!
Im a nas i na w r GRAFIČKE i TEHNIČKE UREDNICE:
le.h
ss-hvar.sko Sanda Stančić, Ivana Vojković,
Anamarija Soldić, III THK
LEKTOR: Dujo Šantić (vanjski suradnik
)
TISAK: Grande dizajn d.o.o.
