1. KULTURNI TURIZAM I
KULTURNE MANIFESTACIJE U
ISTRI
Kolegij: Jezična kultura
Profesor: Helena Pavletić
Studentice: Doris Aščić, Iskra Đaković

2. ZNAČENJE KULTURNOG TURIZMA
• Skupine turista koje pokreću motivi i potrebe da na
svojem putovanju temeljitije upoznaju ljude, njihovu
tradiciju i kulturu, spomeničku baštinu i druga
mjesta od interesa, sinonim su za pojam kulturnog
turizma.
• Primjeri kulturnog turizma Istre nalaze se u
monografijama, na Internet stranicama festivala i
manifestacija. Istarska enciklopedija daje pojmovna
objašnjenja i konkretne primjere, te je neiscrpan
izvor informacija.

3. KULTURNE MANIFESTACIJE
• Putovanja u gradove i područja koja obiluju kulturno-
povijesnim atrakcijama i manifestacijama poprimaju
gotovo svuda u svijetu sve veći intenzitet.
• Zahvaljujući kulturnom bogatstvu Istra je jedno od
najprivlačnijih kulturnih i turističkih središta.
• Domaćin je vrhunskih glazbenih, izloţbenih, filmskih i
kazališnih manifestacija koje odlikuje visoki standard i
kvaliteta primjerena ovom kulturnom središtu.

4. PARENZANA – PUT ZDRAVLJA I
PRIJATELJSTVA
• Parenzana (Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, TPC) je
uskotračna ţeljeznička pruga koja je povezivala Trst
preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim
kolodvorom.
• Trasa nekadašnje pruge Parenzane pretvorena je u pravu
atrakciju za pješake i bicikliste.
• Napravljen je i Muzej Parenzane
• Zabavna igra na temu Parenzane.

5. GIOSTRA – POVIJESNI POREČKI
FESTIVAL
• Porečki povijesni festival – Giostra okuplja preko
250 kostimiranih sudionika, koji kroz tri dana
festivala posjetiteljima dočaravaju ţivot u doba
baroka, što ovaj festival čini jedinstvenim
festivalom u Hrvatskoj.
• Festival je pokrenut 2007. godine s ciljem zaštite
nematerijalne kulturne baštine i oţivljavanja
bogate povijesti grada Poreča.

6. Giostra
Članovi Društva prijatelja Giostre oţivljavajući tradiciju njeguju običaje,
predodţbe, znanja, vještine, instrumente, predmete, rukotvorine i
kulturne prostore koje su utjecale na razvoj njihovog grada.

7. KONCERTI U EUFRAZIJANI
• Ljetna su glazbena manifestacija u Poreču.
Započela je 1961. odrţavanjem koncerata u
Eufrazijevoj bazilici i njezinu atriju u sklopu
Porečkih ljetnih priredaba.

8. Eufrazijeva bazilika
Kompleks uvršten na popis UNESCO-ve zaštićene svjetske baštine.

9. MOTOVUN FILM FESTIVAL
• Grad Motovun smješten je u utvrdi na 270
metara nadmorske visine, na brijegu koji
dominira prelijepom dolinom rijeke Mirne.
• MeĎunarodni festival posvećen je inovativnim,
svjeţim i snaţnim filmovima nastalim u malim
kinematografijama i nezavisnim produkcijama, a
odrţava se u Motovunu svake godine krajem
srpnja i početkom kolovoza.

10. MFM
Festival ima i selekciju kratkih filmova Motovun on Line, koja se
moţe vidjeti i preko Interneta.

11. PULSKO KULTURNO LJETO
• Pulsko kulturno ljeto nizom festivala, koncerata,
kazališnih predstava i izloţbama obogaćuje
segment turističke ponude najvećeg istarskog
grada.
• U pulskoj Areni nastupaju poznate operne i pop
zvijezde u organizaciji Histria festivala.

12. Pulska noć
Posljednja velika manifestacija krajem kolovoza, Pulska
noć, svojevrsni je pozdrav ljetu.

13. KULTFEST
• Projekt kojim se Rovinj moţe posebno
ponositi je Kultfest - festival kultura.
• Osnovna ideja i smisao Kultfesta je, da se na
jednom mjestu susretnu različite kulture, koje
kroz kvalitetne umjetničke izričaje mogu
pokazati univerzalnost u različitosti.

14. Kultfest
Program promovira otvorenost, suţivot i multikulturalizam kako
Istre tako i Rovinja kao dvojezičnog grada.

15. LEGENDFEST
• Srednjovjekovne ulice gradića Pićana odišu
atmosferom koja kao da nije s ovoga
svijeta, atmosferom koja podsjeća na bajke i
priče kojima nije poznat ni autor ni vrijeme
nastanka.
• Za vrijeme odrţavanja Festivala cijeli se
gradić posebno ukrašava starinskim istarskim
tkaninama, a ulicama prolaze
divovi, štrige, gusari, vile i drugi bajkoviti
junaci.

16. Legendfest
Festival narodnih priča, legendi i mitova Istre

17. TRKA NA PRSTENAC
• Trka na prstenac je viteška igra koja se odrţava
trećeg vikenda u kolovozu u Barbanu, koja je
zadnjih godina postala zaštitnim znakom tog
mjesta, te jedna od najpoznatijih ljetnih priredbi
u Istri.
• Igra je slična sinjskoj alci, te je njen cilj unutar
12 sekundu u punom galopu preći stazu
dugačku 150 metara te kopljem pogoditi
prstenac.

18. Trka na prstenac
Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga meĎusobno spojena
tako da izmeĎu čine četiri polja.

19. SABOR ČAKAVSKOG PJESNIŠTVA
• Sabor čakavskog pjesništva osnovan je 1969.
godine u Ţminju, prvotno zamišljen kao
kulturno-znanstvena manifestacija koja će se
baviti uglavnom pitanjima čakavskog pjesništva.
• Upozorava na potrebu vrjednovanja prinosa Istre
hrvatskoj i europskoj kulturi te visoku kulturu,
civilizacijsku i humanističku konstantu istarskog
elementa.

20. Sabor čakavskog pjesništva
Susretište je i čakavaca s kolegama kajkavcima (Zlatar) i
štokavcima (Cernik) iz drugih domovinskih krajeva.

21. SUSRETI NA DRAGOM KAMENU
• Susreti na dragom kamenu, jedna je od
najstarijih manifestacija kulture na hrvatskom tlu
koja kontinuirano, s manjim prekidima, djeluje
od 1968. godine do danas.

22. Nagrada Mate Balota
Godišnja je nagrada koju je utemeljila Udruga Susreti na dragom
kamenu 2007. godine, a dodjeljuje se svake godine proznom ili
pjesničkom tekstu na čakavštini, na istriotskom dijalektu, rukopisu
na našem knjiţevnom ili drugom stranom jeziku.

23. DANI ANTIKE
• 'Pula Superiorum - Dani antike' manifestacija je
tijekom koje već desetu godinu zaredom središte
3000 godina starog grada i rimski amfiteatar
Arena odišu leţernom antičkom atmosferom te
uprizorenjima scena iz svakodnevnog ţivota
Starih Rimljana.

24. Dani antike
Manifestacija se tijekom postojanja uglavnom odrţava na istim
lokacijama, pulskom Forumu, Trgu Portarata te Amfiteatru.

25. MELODIJE ISTRE I KVARNERA
• Melodije Istre i Kvarnera (MIK) ljetni je
glazbeni festival koji svake godine gostuje po
gradovima Istre i Kvarnera, područja koje
pokrivaju tri ţupanije na zapadnom dijelu
Hrvatske.
• Odrţava se svake godine u lipnju, i to kao
putujući festival u desetak mjesta Istre i
Kvarnera.

26. MIK
Na festivalu se dodjeljuje šest nagrada, tradicionalne su zlatne,
srebrne, odnosno brončane nagrade, u obliku osminke koja se
pretvara u jedro.

27. Z ARMONIKU V ROČ
• Z armoniku v Roč, meĎunarodni je susret
svirača dijatonskih harmonika, specijaliziran
istarski festival tradicijske glazbe, posvećen
njegovanju i oţivljavanju svirke na
dijatonskoj harmonici
• Cilj Susreta je okupiti i predstaviti što veći
broj svirača dijatonske harmonike te izabrati
predstavnike Hrvatske koji će nastupiti na
natjecateljskom dijelu MeĎunarodnog
festivala dijatonske harmonike u Italiji.

28. Z armoniku v Roč
Repertoar je preteţno plesni (valceri, polke, mazurke, koračnice i
dr. oblici). Od 1990. godine na susretima se odabiru hrvatski
predstavnici za svjetsko prvenstvo.

29. GRISIA
• Grisia je jednodnevna natjecateljska likovna
manifestacija, izloţbena značaja, u organizaciji
Zavičajnoga muzeja u Rovinju, zasigurno je
najpoznatija izloţba na otvorenom u Hrvatskoj
kao i najprepoznatljivija rovinjska kulturna
manifestacija.
• Nazvana je po ulici u rovinjskoj gradskoj jezgri u
kojoj se odrţava, obično druge nedjelje u
kolovozu.

30. Grisia
Odrţava se od 1967. godine na poticaj članova Umjetničke kolonije
Rovinj s namjerom da druţenje umjetnika i izlaganje njihovih djela
na otvorenome pridonesu širenju likovne kulture i revitalizaciji
mjesta (istodobno članovi Kolonije osnivaju i Castrum Vallis u
Balama).

31. ISTARSKI ETNO MUZIOLOŠKI SUSRETI
• Istarski etnomuzikološki susreti su znanstveni i
stručni etnomuzikološki skup, koji se od 2000.
godine odrţava u Roču, u organizaciji Kulturno-
umjetničkoga društva Istarski ţeljezničar i sa
stručnom potporom Instituta za etnologiju i
folkloristiku iz Zagreba.
• Svrha im je povezivati i poticati etnomuzikološka
i etnoorganološka istraţivanja istarskih
multikulturalnosti.

32. Istarski etno muziološki susreti
Prilozi s prvih dvaju susreta objavljeni su u zborniku Istarski
etnomuzikološki susreti 2000–2001 (Roč 2002). ). Urednici su N.
Ceribašić i I. Greblo, izdanje je trojezično (na hrvatskom,
slovenskom i talijanskom jeziku) s engleskim saţetcima i podatcima
o autorima priloga; izdavač je Kulturno-umjetničko društvo Istarski
ţeljezničar.