SlideShare a Scribd company logo
1 of 20
Download to read offline
SADRŽAJ
2 Sadržaj / Sudionici
3 Editorial
4 Palače Lesbosa
5 Okamenjena šuma Lesbosa
6 Bizantski samostan Taxiarchis,
Michaela Mantamadoua
7 Veliki Grčki filozofi i pjesnici
8 Akvadukt iz Morije
9 Lesbos danas-imigrantska
kriza
10 Theophilos - slikar s Lesbosa
11 Nobelova nagrada za
književnost
12 Muzej zastarjelih školskih
predmeta
13 Digitalizacija kulturne
baštine
14 Grčka kuhinja
15 Grčka kuhinja
16 Lezbos—otok Ouza
17 Amygdalota - grčki kolačići
od badema
18 Ženska narodna nošnja
Cipra i Lesbosa—usporedba
19 Odjeni lutku
SADRŽAJ / SUDIONICI 2
Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende, Portugal
Primary School of Skopelos,
Lesvos, Grčka
Osnovna Škola Jurja Šižgoića, Šibenik , Hrvatska
Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar
The T. Kościuszko Primary School No 1, Mierzęcice, Poljska
Nastavnici i učenici os-
novne škole Skopelos,
Lesbos, Grčka
Nastavnici: Paula Sofia Car-
valho, Silvina Carvalho and
Verónica Silva
Učenici: Adriano Lima, Eva
Simões, Inês Mouco and Marta
Lopes.
Nastavnici: Ivana Rupić
Anita Matić and Ivana Dujić
Učenici: 5.a, 6.b, 7.b i 7.a
razred
Nastavnici: Kakia Angelidou
and Florentia Konnari Parpa
Učenici: Neofytou Vasili
Constantinidou Andri Constantinou
Andreas Kallenou Liza and Lazari
Nastavnici: Maria Śliż and
Paulina Niegowska
Učenici: Karolina Sobczyk, Paulina
Bijak, Zuzanna Jablonska and Blazej
Zabinski
EDITORIAL 3
Primary School of Skopelos Lesvos, Greece
Zahvaljujući programu Erasmus +, naš je mali svijet postao veći.
Narasli smo veći. Shvatili smo što znači biti dio tima, razvijati se
osobno, profesionalno i akademski. Ponosni smo što smo mno-
gim učenicima ponudili ovu nevjerojatnu priliku za suradnju, pu-
tovanja, doživljavanje školskog života pod drugačijim svjetlom, od
naše škole instituciju koja mijenja život i aktivno sudjelovanje šire
zajednice.
Potpuno smo svjesni što znači biti „ujedinjen u različitosti“. Svi
smo razvili bolje kulturno razumijevanje, poštovanje prema drugi-
ma, mnoge nove vještine, mehanizme socijalne kohezije. Postali
smo aktivniji i odgovorniji građani i sada smo potpuno svjesni
značaja očuvanja zajedničke europske kulturne baštine.
Studenti i nastavnici istraživali su njegove različite aspekte: povije-
snu, političku, društvenu, industrijsku, digitalnu kulturnu baštinu
Europe pomoću konačnih opipljivih proizvoda, ali i nematerijalne
rezultate koje smo uspjeli otkriti i sačuvati. Sada imamo vještine,
znanje i alate da to nastavimo raditi jer smo shvatili koliko je to
važno. Stoga smatramo da smo definitivno postigli ciljeve našeg
projekta.
Ipak, najveći uspjeh našeg projekta bila je činjenica da smo aktiv-
no uključili cijelu školsku zajednicu svih partnerskih škola - čak i
one najskeptičnije -, roditelje, kulturne grupe, nevladine organiza-
cije, različite vrste institucija i motivirali druge ljude na promjenu
školskih politika i definitivnu promjenu stavova. Ovo posljednje
izdanje našeg Fanzina rezultat je internetskog istraživanja i iskoriš-
tavanja svih digitalnih sredstava za izlaganje grčko-europske kul-
turne baštine, uz digitalizaciju kao glavno sredstvo za njezino oču-
vanje. Iako nam trenutna situacija pandemije ne dopušta da ovaj
broj ispunimo sretnim licima i da proslavimo kraj našeg projekta u
Grčkoj onako kako smo planirali, učenici i učitelji slave svoj zajed-
nički rad tijekom svakog dana projektnih aktivnosti kroz protekle
dvije i pol godine. Naše čvrste veze potaknule su daljnju suradnju
i izvan razdoblja financiranja Erasmus + za postizanje održivosti.
Ravnatelj osnovne škole Skopelos Lesbosu, Grčka
Michael Dialynasb
Primary School of
Skopelos Lesvou,
81106, Lesbos,
Grčka
PLAČE LESBOSA 4
Escola Básica de Apúlia, Apúlia,
Esposende, Portugal
Pyrgelia, u prijevodu ''mala kula'', uobičajeni je naziv za vile u Lesbosu. U početku su bile građene
izvan grada, a njihova je funkcija uglavnom bila zaštita ljudi, životinja i robe.
Izgrađeni toranj služio je kao kontrolna točka bilo koje opasnosti koja bi ih mogla ugroziti. Zbog
porasta trgovine i drugih gospodarskih aktivnosti početkom 19. stoljeća, te vlasnika zemljišta i bur-
žoazije željne potrage za socijalnim statusom, započeli su s gradnjom palača unutar grada.
Te su palače bile poznate po imenima svojih vlasnika, na primjer, Alamanellis, Fotiadis, Karapiperis
i Niania.
Ljetnikovci su imali nekoliko katova: prizemlje - koje se koristilo kao spremište, prvi i drugi kat -
podijeljeni u dvije sobe ili u samo jedan kohezivan prostor koji se koristi za svakodnevne potrebe;
spavaće sobe za osoblje; četvrti i peti kat - recepcije koje su se pretvorile u spavaće sobe za vlasnike.
Danas su neke od ovih prekrasnih palača u ruševinama zbog nedostatka ulaganja u njihovu zaštitu.
Zabrinuti zbog ove situacije, budući da su dvorci važan doprinos ljepoti i karakteru otoka, Open
Lesvos tim turističkih vodiča, arhitekata i inženjera, razvija akcije osvješćivanja kako bi se javnost i
lokalne vlasti usmjerile na problem.
O njihovom radu možete saznati na: https://www.openlesvos.gr ili se priključiti virtualnom razgle-
davanju palače na: https://www.openlesvos.gr/buildings/stoa-koutsouridi
Crveni toranj, ljetnikovac Apostolosa Efstratiosa jedan je od
najljepših tornjeva na otoku .
Šećerna kula ili Kula Mytilena je ljetnikovac
Constantinosa Chatzichristophasa koji ga je izgradio s
dobiti koju je zaradio prodajom šećera, pa otuda i njegovo
ime.
http://www.greek-islands.us
https://www.news247.gr/
Palače Lesbosa, digitalizacija i gamifikacija
https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=11ee103ce32b
https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=111fb6588122
https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=2e77d8e5dc76
OKAMENJENA ŠUMA LESBOSA 5
Osnovna škola Jurja Šižgorića
Šibenik, Croatia
Priroda ima način da organski mate-
rijal pretvori u kamen, taj se proces
naziva okamenjenje. Zapravo je oka-
menjenje postupak kojim se drvo
pretvara u kamen, pa su okamenjena
stabla zapravo vrsta fosila. U tom su
procesu svi organski elementi stabla
zamijenjeni mineralima poput kvarca
ili silikata, ali stablo zadržava isti ob-
lik.
Otok Lesbos, smješten na sjeverois-
toku Egejskog mora, treći je najveći
otok u Grčkoj sa 1.630 kvadratnih
kilometara. Na njegovoj zapadnoj
strani može se naći Geopark okame-
njena šuma Lesbosa, prvi grčki geo-
park, koji se sastoji od velikih naku-
pina izloženih fosiliziranih debala
drveća.
Okamenjena šuma nastala je prije 20
milijuna godina kada je vulkan eks-
plodirao u ovom dijelu sjevernog
Lesbosa prekrivajući cijelo područje
pepelom i lavom. Neka su debla du-
gačka 20 metara i promjera 3 metra,
a moguće je vidjeti čak i sustav kori-
jenja. Šuma ide sve do mora, a ko-
madiće okamenjenog drveta možete
pronaći među šljunkom na plažama
Sigri.
Na tom su području četiri fosilna nalazišta pretvorena u
parkove: onaj u Sigriju, uz svjetski jedinstveni Prirodoslo-
vni muzej, Park na otočiću Nisopi, Park Plaka i Park oka-
menjene šume. Mreža staza i šetnica povezuje parkove i
zanimljiva mjesta (vulkanske koncentracije itd.) Pružajući
posjetiteljima zavidnu priliku da otkriju sva čudesa mjesta.
Digitalni edukativni programi koje nudi Prirodoslovni
muzej
BIZANTSKI SAMOSTAN TAXIARCHIS, MICHAELA MANTAMADOUA 6
Jedan od najvažnijih crkvenih spomenika na otoku Lesbos je bi-
zantski samostan Taxiarchis Michael na području Mantamadoua.
Smješten je na sjeveroistočnom dijelu otoka, 36 km od Mytilene.
Impozantna crkva s ostalim zgradama samostana okružena je vi-
sokom kamenom ogradom, koja izgleda poput tvrđave. Kamen s
ovog područja korišten je za izgradnju, što ga čini još impresivni-
jim.
U vrijeme osvajanja otoka od strane Osmanskih Turaka (1462.)
samostan je napušten. Prema crkvenim povijesnim zapisima, djelovao je kao muški samostan od
1661. U početku je crkva bila mala, ali je 1879. na njenom mjestu sagrađena impozantna crkva koja
i dan danas postoji.
Čudotvorna ikona Arhanđela
Unutar crkve nalazi se čudotvorna ikona Arkanđela Mihaela čija je povijest
usko povezana s poviješću otoka Lesbos.
Štiti ljude i daje im nadu, dok se i dalje smatra zaštitnikom ratnih pilota.
Slika Taxiarhija iz Lesbosa, kako je zovu, jedinstvena je svoje vrste, budući
da je reljefna, bez obzira što reljefne slike u pravoslavnoj crkvi nisu
dopuštene. Prema predaji, oko 10. stoljeća saracenski gusari napali su sa-
mostan i poklali sve redovnike, osim jednog koji je slijedio upute Taxi-
archisa, te je koristeći tlo i krv mrtvih redovnika napravio reljefnu sliku
koja postoji i danas. Unatoč stotinama godina koje su prošle, slika i dalje
ostaje nepromijenjena.
Digitalni foto-mozaik: https://www.easymoza.com/index.php?p=33&t=10&vi=496412613
Dimotiko scholeio Daliou 2 –Cipar
VELIKI GRČKI PJESNICI I FILOZOFI 7
The T. Kościuszko Primary School No 1
Mierzęcice, Poljska
Sapfo
U svijetu kojim dominiraju muškarci, Sappho je bila žena koja je
uspjela biti poznata pjesnikinja. Ona je jedna od "devet lirskih
pjesnika" ili zapravo deseta u toj skupini. Bila je s otoka
Lezbosa. Njena pjesma bila je pjesma za vjenčanja
Pjesmu možete poslušati ovdje:
https://www.youtube.com/watch?v=5sZMUReQqxs
Alcaeos
je bio Sapfin suvremenik, Eresijac.
Nije iznenađujuće što su Lesvos nazivali otokom pjesnika
Homer
Grčki pjesnik Homer rođen je između 12. i 8. stoljeća prije
Krista. Poznat je po epskim pjesmama Ilijada i Odiseja,
koje su imale ogroman učinak na zapadnu kulturu, ali se o
njemu zna vrlo malo.
Tri najpoznatija drevna grčka filozofa su:
Sokrat
Živio je u godinama 496 -399 pr.Kr.
Sokrat je bio grčki filozof i njegova je misao bila "Jedno
znam, da ne znam ništa". Vjerovao je da su dobro i pravda
najvažniji, a osveta i mržnja slabe vrijednosti. Bio je demo-
krat i tragač za dobrom
Platon Živio je 428. - 347. pr.Kr. Njegovo pravo
životno ime je Aristocles. Bio je obrazovan, mudar čovjek i
putnik. Platon je bio osnivač akademije znanosti. Vjerovao
je da su dobro, ljepota i istina najvažniji. Podijelio je svijet
na zemaljski i čulni.
Aristotel Živio je u godinama 384-322 pr. Živio je u
Ateni. Znanost je podijelio na teorijske, praktične i krea-
tivne studije. Zanimale su ga politika i svemir.
Grčka je književnost imala ogroman utjecaj na zapadnu književnost. Starogrčka književnost
utjecala je prvo na latinsku, a zatim I na europsku književnost
AKVADUKT IZ MORIE 8
Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Portugal
https://themigrationist.net
Akvadukt je po definiciji "građevina za prenošenje vode preko kopna, posebno poput visokog mosta s
mnogo lukova koji nose cijevi ili kanal preko doline." (https://dictionary.cambridge.org/pt)
To je bila i svrha rimskog vodovoda izgrađenog u selu Moria u Lesvosu u Grčkoj, na 6 km od grada
Mytilene, glavnog grada Otoka. Akvadukt je vodio vodu do Mytilene iz jezera Megani Limni, na planini
Olimp, na udaljenosti od 26 km, i penjao se na 600 metara visine. Opskrbljivao je grad sa oko 127000
kubika vode dnevno.
Izgrađen je velikim blokovima sivog mramora iz Lesvosa što ga čini vrlo otpornim. Tijekom vremena
prošao je kroz određene radove na održavanju, pod Direkcijom restauracije starina Ministarstva
kulture.
Danas je to očuvano područje dugo 170 metara i obuhvaća 17 lukova zvanih Kamares. Svaki otvor ima
3 luka podržana stupcem, a svaki stupac ima abakus.
Lukovi su najupečatljiviji prizor bilo kojeg akvadukta, iako
oni nisu sam akvedukt, nego se koriste samo kao potporanj
pravog akvadukta.
Kako bismo školsku zajednicu upoznali s Lesvosom, kreirali
smo digitalne turističke letke s informacijama o atrakcijama
otoka, uključujući akvadukt:
https://www.canva.com/design/DAER04UKt7A/
_iYonVzcPvD0x9bHcyaBBw/view?
https://www.angelfire.com
LESBOS DANAS – imigrantska kriza 9
Lesvos je otok na koji su došli izbjeglice iz
sirijskog građanskog rata.
Izbjeglički kamp Moria najveći je izbjeglički
kamp i prima dvostruko više ljudi nego što je
predviđen za smještaj, bez struje, oskudne vode i,
za mnoge, bez ikakvog skloništa. Migranti i
izbjeglice bježe od nasilja u svojoj zemlji, ali ovdje
u kampu pronalaze pakao, kako sami kažu. Nema
struje, nema dovoljno vode i rijeke blata i smeća
prolaze kroz šatore. Izbjeglički kamp Moria primjer je da se ovdje zanemaruju ljudska prava. Nitko ne
bi smio živjeti u takvim uvjetima. (O izbjegličkoj i migracijskoj krizi možete pročitati: https://
refugeeobservatory.aegean.gr/en/repository)
Neposredno nasuprot kampu nalazi se selo Moria, dom za oko 1.000 ljudi. Život je ovdje miran.
Postoje neke trgovine koje prodaju ono osnovno. Kafiće u glavnoj ulici posjećuju starci koji puše i piju
kavu; nekad čavrljaju, nekad samo mirno sjede. Ali sada se seljani ne osjećaju sigurno otkako je grčka
vlada počela slati sve više i više ljudi u Moriju. Otočani se boje nasilja izbjeglica. Ne osjećaju solidarnost
s izbjeglicama. Uvjereni su da nitko ne smije živjeti u nehumanim uvjetima, ali boje se očajnih ljudi. U
rujnu 2020. tisuće migranata pobjeglo je iz prenapučenih izbjegličkih kampova Moria, nakon što je u
kampu izbio požar.
Situacija utječe i na lokalno stanovništvo koje želi promjene. Ljudi se bune i govore „Želimo naš otok
natrag. Želimo natrag život kakav smo imali prije. "
Mytilini, glavni grad otoka, nekoć je bio samo mali, pospani gradić, ali danas je prepun izbjeglica i
migranata. Otočani prosvjeduju protiv migracijske politike. Žele da se njihovi glasovi čuju i učine nešto
u vezi sa situacijom na njihovom egejskom otoku. Mnogi od njih žive u strahu i razmišljaju o odlasku s
otoka, ali zašto su oni ti koji moraju ići?
The T. Kościuszko Primary School No 1 , Mierzęcice, Poljska
THEOPHILOS - SLIKAR S LESBOSA 10
Osnovna škola Jurja Šižgorića
Šibenik, Croatia
Theophilos
-
slikar
s
Lesbosa
J
ednom davno, kako kaže priča, pekar je naredio siromaš-
nom slikaru da ga slika dok peče kruh.
Slikar je počeo raditi, a kada je počeo prikazivati pećnicu,
umjesto da je napravi vodoravnom, prema perspektivi,
napravio ju je okomitom pokazujući cijelu njezinu širinu.
Zatim je na isti način u pećnici naslikao štrucu.
Prošao je čovjek i rekao mu: "Kruh će pasti onako kako si
ga ti stavio." Slikar je odgovorio, ne podižući glavu:
'' Padaju samo pravi kruhovi. Naslikani stoje. U slikarstvu
se sve mora vidjeti .. “
Slikar bajke je Theophilos G. Chatzimichael iz Mytilene.
Theophilos Chatzimichael rođen je 1873. u mjestu Vareia
u blizini grada Mytilini. Umro je 1934. godine od trovanja
hranom. Njegova su djela nadahnuta poviješću, mitologi-
jom, prirodom i životom. Odlikuje ih primitivnost, ali i
izražajnost i kombinacije boja.
Njegov je život bio vrlo težak, djelomično i zato što su ga
ljudi ismijavali jer je često u javnosti nosio tradicionalni
grčki kilt, fustanelu.
Uz slikanje, bio je uključen i u organiziranje popularnih
kazališnih predstava za nacionalne svečanosti, a u karne-
valskom razdoblju imao je glavnu ulogu, ponekad se odije-
vajući kao Aleksandar Veliki, s učenicima u formaciji ma-
kedonske falange, a ponekad kao heroj Grčke revolucije, s
opremom i kostimima koje je sam izradio.
Stratis Eletheriadis (Tériade) otkrio je Theophilosa i donio
mu veliko priznanje, ali i međunarodni publicitet, premda
posthuman.
Uz financiranje Tériadea 1964. godine u Vareii na Lesbosu
izgrađen je i Muzej Theophilos.
Online izložba učeničkih radova: Paint as Theophilos
Hatzimihail :
https://www.artsteps.com/view/5f9fb9793887e529ff46bd76?
currentUser
NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST
The T. Kościuszko Primary School No 1 , Mierzęcice, Poljska
Grčka književnost potječe iz antičkih vremena, kada su Sofokles, Homer, Ezop, Eurypides, Plutarch
i drugi stvorili mnoga djela. Među glavnim piscima tu su: Wlasis Rassias, Dmitrios Wikielas, Alki Zei,
Dionisios Solomos, Grigor Pyrliczew, Nikos Kazadzakis, Kalia Papadaki. Može se reći da je različi-
tost svojstvo grčke književnosti. Od antike do danas grčka remek-djela obogaćuju poeziju i prozu.
Lesvos je dom suvremenih književnih slavnih osoba kao što su Argiris Eftaliotis, Stratis Mirivillis,
Helias Venezis.
Jorgos Seferis
Nagrađen Nobelovom nagradom 1963.
za izvanredne dijelove literature koji
pokazuju poštovanje i obilježavanje
autohtone grčke civilizacije. Pisao je i
poeziju i prozu, ali uglavnom je poznat
po svojim pjesmama.
Odysseas Elytis
Dobitnik Nobelove nagrade 1979. godine
za pjesničko stvaralaštvo koje se odnosi na
grčku tradiciju i točno ilustrira ljudsku
borbu za slobodu i neovisnost. Poznat je i
po brojnim remek-djelima u poeziji i prozi,
umjetničkim knjigama i prijevodima.
Odrastao je u Lesbosu, a njegovu su
obiteljsku kuću često posjećivali u vođenim
razgledavanjima tijekom našeg eLTT-a.
Pogledajte videa i upoznajte njegove pjesme:
https://youtu.be/-LhFpwBUXyQ
https://youtu.be/_MkeA_CQ5YQ
12
MUZEJ ZASTARJELIH ŠKOLSKIH PREDMETA 12
Primary School of
SkopesLesvos, Greece
Primary School of
Skopelos Lesvos,
Grčka
Kako je glavni cilj našeg projekta bio spoznati važnost očuvanja kulturne baštine, a uz financiranje Erasmusa +
uspjeli smo postaviti mali „muzej“ u našoj školi, „Muzej zastarjelih školskih predmeta“. Otkrili smo mnoga ma-
la blaga u školskim spremištima, policama s knjigama, podrumu i vratili ih u život. Postavljanje muzeja i mjesto
na kojem je postavljen svaki komad namještaja pokazalo je ulogu učitelja u razredu. Imali smo posebne satove
na starim zelenim drvenim stolovima s drvenim geometrijskim tijelima, sat prirode s teškim mjedenim mikros-
kopom, učili su nas o životu nakon Drugog svjetskog rata, sa starim metalnim pločama i šalicama koje su koris-
tili poslijeratni studenti koji su patili od gladi. Nosili smo stare školske uniforme, vježbali pisati kredom na staroj
drvenoj ploči i škriljevcima, tipkali na pisaću mašinu, prethodnicu računala, za pauzu zvonili u metalno zvono i
slušali stare vinilne ploče koje su služile za marširanje i proslave. Otkrili smo stari, ali nama neki sasvim novi
svijet !!
U stvaranju digitalnog
muzeja sudjelovali su svi
partneri:
https://
online.fliphtml5.com/
fhpxc/yjrr/?
DIGITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE 13
Primary School
of Skopelos Lesvos,
Grčka
Danas više nego ikad prije, digitalin svijet postao je dio naše svakodnevice..
Digitalizacija je postupak pretvaranja informacija u digitalni (tj. računalno čitljiv) format. Rezultat se naziva
digitalni prikaz ili, točnije, digitalna slika za objekt. (izvor Wikipedia). Kulturna baština diše nekim novim
životom uz pomoć digitalnih tehnologija i interneta. Građani sada, bez presedana, imaju mogućnosti za pristup
kulturnom materijalu, dok institucije mogu dosegnuti širu publiku, angažirati nove korisnike i razviti kreativne i
dostupne sadržaje za razonodu i obrazovanje.
Platforma Europeana je najveći web portal koji je izradila Europska unija i uključuje zbirke iz više od 3000
institucija širom Europe. Sadrži zapise o preko 10 milijuna kulturnih i znanstvenih artefakata koji pričaju priču o
bogatoj europskoj baštini.
U regiji Sjevernog Egeja u Grčkoj također postoji mnoštvo digitalnih spremišta koja se mogu koristiti kao izvori
informacija i kao izvori za stvaranje novog ili iskorištavanje gotovog obrazovnog materijala, promicanje is-
kustvenog učenja ili uspostavljanje digitalne nastave
.
• Možete imati vizualni doživljaj umjetničkog djela uz pomoć The Georgios Jakobides Digital Museum
koji je prvi potpuno digitalni muzej umjetnosti u Grčkoj. Organiziran prema posebnoj muzeološkoj studiji
temeljenoj na novim tehnologijama, predstavlja život i rad renomiranog grčkog slikara kroz mnoštvo digital-
nih sredstava.
• Mnogo obrazovnih resursa o modernoj umjetnosti možete pronaći na Museum Teriade koja ugošćuje
djela renomiranih umjetnika i organizira obrazovne programe u suradnji s Muzeološkim laboratorijem
Odjela za kulturnu tehnologiju i komunikacije Egejskog sveučilišta.
• Knjižnica Egejskog sveučilišta digitalizirala je 170.000 stranica rijetkih i starih predmeta iz svoje zbirke, koji
su dostupni javnosti za traženje, pregled i preuzimanje putem Hellanicus repozitorij.
• Prirodoslovni muzej okamenjene šume Lesbosa je mjesto obrazovanja, znanja i nadahnuća. Dizajnira i
provodi digitalne obrazovne programe za učenike svih stupnjeva obrazovanja, djecu svih dobnih skupina.
• Digitalni repozitorij Posmatračnica izbjegličke i migracijske krize na Egejskom moru želi postati
ključni izvor referenci i pouzdanih informacija za nastavnike i istraživače.
Centralna javnja knižnica u Mytilene funkcionira kao spremnik memorije, koji digitalizacijom i svojim pro-
jektom Digital Herodotus teži postati moderna Digitalna knjižnica, lansirajući novi oblik javne knjižnice, s prior-
itetom spašavanja i očuvanja, opstanka, jačanja i isticanja lokalne kulture, povijesti i znanosti , korištenjem novih
tehnologija.
https://
online.fliphtml5.co
m/fhpxc/rsxv/
3D prikaz drevnih kamenoloma mramora la-
serskim skenerom na Sveučilišta u Egeju
Arhiva javne knjižnice skenirana radi
očuvanja i stvaranja predmeta suvenirnica
GRČKA KUHINJA 14
Grčka je dom nekih od najbogatijih sastojaka na svijetu, s impresivnim brojem biljaka i začina koji
se uzgajaju na njezinim otocima. Postali su neophodni u grčkoj kuhinji. Uz to, došlo je do
povećanja uvoz bilja, od kojih su neka postala popularna. Svježe su i osušene, u pahuljicama i cijele,
poput lišća i stabljika, kao sjemenke, u mahunama i kako god zamislite - svježe bilje je omiljeno u
grčkoj kuhinji.
Spanakopita - pita od špinata s feta sirom
Svi Grci vole pite, obično punjene svježim zelenilom poput špinata.
Spanakopita je jedna od omiljenih: bogata pita punjena špinatom,
lukom, sirevima i začinskim biljem.
Pohani cjetovi tikvica
Cvjetovi tikvica često su važan sastojak variva od povrća ili naribanih
pita od tikvica.
Kolokytholoukoumades su grčki pohani cvjetovi tikvica, punjeni
grčkom fetom i drugim sirevima, a zatim prženi, što ih čini hrskavima
izvana i mekima iznutra.
Grčka fasolada — juha od suhog graha u umaku od rajčice
Ova juha radi se s bijelim grahom, malo povrća i velikom količinom
maslinovog ulja. Budući da je bogato vegetarijansko jelo s grahom,
lećom ili slanutkom, lako može nahraniti cijelu obitelj. U prošlosti se
na njega gledalo kao na obrok za siromašne, ali danas je to važno jelo
zdrave mediteranske prehrane. Mnogi ga smatraju nacionalnim jelom
Feta & sirevi — grčka salata
Kada ste u Grčkoj, svježi sir je radost:
• Feta - kremasta i ukusna
• Graviera - tvrdi zlatno-bijeli sir
• Tyropita - pita od sira
• Mizithra - mekani, bijeli sir.
GREEK CUISINE 15
Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende,
Portugal
Med & baklava
Grci vole slatkiše u mnogim kombinacijama maslinovog ulja, meda i
filo tijesta.
Napravljeno od ljuskavog filo tijesta slojenog nadjevom od orašastih
plodova začinjenog cimetom i okupano slatkim sirupom, ovo je
hrskavi, slatki i vrlo dekadentni desert.
Musaka
Jelo pečeno u pećnici sa slojevima pirjanih patlidžana, mljevene
janjetine, pržene pasirane rajčice, luka, češnjaka i začina poput cimeta i
aleve paprike, malo krumpira, preliveno pahuljastim bešamel umakom
i sirom, pronađeno širom Mediterana i Balkana, nosi titulu ikonskog
jelo u Grčkoj.
A sada je vrijeme da provjerite svoje znanje o grčkoj kuhinji.
Slijedite linkove i zabavite se.
KVIZ
https://wordwall.net/pt/resource/9143182
KVIZ
https://matchthememory.com/greekcuisinegame
LESBOS, OTOK OUZA! 16
Gospođu Moutzouri upoznali smo online i ona nas je vodila kroz svijet ouza. Gđa Moutzouri
kustosica je muzeja Ouzo u destileriji Isidorou Arvaniti koji se nalazi u Plomari Lesbos. Upotri-
jebila je brojne digitalne alate za obilazak muzeja i vjerno nam predstavila kako
se izrađuje ouzo.
Učenici: Pozdrav gospođo Myrsini! Prvo bismo vam htjeli zahvaliti na
vremenu koje ste izdvojili kako bi nas uputili u proizvodnju ouza. Možete li
nam reći neke opće informacije o ouzu?
MM: Ouzo se proizvodi isključivo u cijeloj Grčkoj, a glavni sastojak je anis.
Međutim, prema statističkim podacima "Prvak u kvaliteti, količini i ugledu je
ouzo Lesbosa". Za naš otok ouzo nije samo alkoholno piće, već je povezan s
našom tradicijom.
U Lesvosu postoji tradicija proizvodnje ouza koja je započela sredinom 19. stoljeća na području
Plomarija. Danas Lesvos proizvodi 50% ukupne grčke proizvodnje ouza sa svojih 17 destilerija.
Svaka obitelj u Lesvosu koja proizvodi ouzo ima svoj tajni recept, što znači da se svaki recept
razlikuje po vrsti i količini aromatičnog bilja koje se koristi.
Na linku možete slušati samog Isidorosa kako govori o svojim tajnama
https://www.theworldofouzo.gr/el/ouzo-plomari/ouzo-museum.php
Učenici: Kako se proizvodi ouzo?
MM: Postupak proizvodnje, destilacija, tradicionalan je. Alkohol, anis, sjemenke i
aromatične sirovine (npr. Komorač, metvica, mastika, eukaliptus) kuhaju se satima
u bakrenim kotlovima. Konačni proizvod ouza je prozirni destilat atraktivnog
mirisa. S obzirom na to da svaki proizvođač ima svoj tajni recept, razumijemo da
postoji bogatstvo okusa i velika raznolikost između kojih možete izabrati.
Imajte na umu da se u selu Lisvori na Mitileni proizvodi anis najbolje kvalitete koji
se koristi za proizvodnju ouza.
Studenti: Kako možemo poslužiti ouzo?
MM: Uzo u boci je čist, kristalni, bistar i jako miriši na anis. Za posluživanje stavite
ouzo u visoku čašu oko 4 cm, zatim dodajte oko 2 cm vode i na kraju dodajte kockice leda. Pri-
premamo je prema žestini alkohola koju želimo. Nevjerojatna stvar je kad dodamo vodu, ouzo
pobijeli. Obično se poslužuje u kafićima i jednostavnim restoranima s ouzo predjelima poput fete,
sira, maslina, plodova mora, mesa.
Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar
Intervju S gospođom Myrsini Moutzouri
AMYGDALOTA - GRČKI KOLAČIĆ OD BADEMA 17
Osnovna skola Jurja Šižgorića, Šibenik, Hrvatska
Riječ amigdalota znači slatkiši od bade-
ma. U Grčkoj su dosta zastupljena stab-
la badema, zbog čega se bademi nalaze
u mnogim grčkim pecivima. Bademi
simboliziraju sreću, prosperitet i nove
početke, pa su kolačići amigdalote pri-
sutni na većini grčkih krštenja i vjenča-
nja, zajedno s ostalim poslasticama od
badema.
Amygdalota se obično pravi s mljeve-
nim bademima, bjelanjcima, šećerom i
esencijom naranče. Ovi kolačići ne sa-
drže gluten, jer u njima nema brašna.
Sastojci:
250 g granuliranog šećera koristite javo-
rov sirup za Paleo friendly
1 žlica narančine korice
1/4 žličice soli
3 velika bjelanjka lagano istučena
400 g mljevenih badema (bademovo
brašno)
1 šalica narezanih badema / listića ba-
dema
Upute:
Zagrijte pećnicu na 170 ° C s ventilatorom i
obložite pleh papirom za pečenje. Umutite
bjelanjke s prstohvatom soli. Dodajte preo-
stale sastojke, osim listića badema i sve po-
miješajte. Stavite narezane bademe na ta-
njur. Uzmite 1 žlicu smjese i zarolajte u
kuglu. Lagano utisnite na bademe na tanju-
ru da postignete gusti okrugli oblik kolačića.
Stavite na pleh. Ponovite za preostalu smje-
su. Pecite 13-15 min, dok lagano ne poru-
meni. Prije posluživanja pustite da se pot-
p u n o o h l a d i .
Evo kako smo mi to napravili:
h t t p s : / / a n i m o t o . c o m /
p l a y / 5 G A t T Q c 0 E S f G 8 i x 1 V e C H m Q ?
fbclid=IwAR0pJAB23QUzS1khgFvwI1r66GydZBT
Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar
Tradicionalna ženska naošnja na Cipru i na Lesvosu
- usporedba -
Cipar i Lesbos su otoci koji su relativno blizu, udaljeni oko 1100 km. Ipak, postoji nekoliko razlika
između to dvoje u pogledu tradicionalne ženske odjeće. Točnije, ciparske nošnje imaju konzervativni
karakter gdje su žene skrivale sve dijelove tijela. Tradicionalne kostime Lesbosa, iako skrivaju tijelo,
izgledaju inovativno s obzirom na to da dno kostima, "salvari", izgleda poput širokih hlača, za što se
može reći da su bile preteča hlača u moderno doba dok su žene Lesbosa bile uključene u branje
maslina s 10 000 000 stabala maslina koje rastu na otoku.
Tradicionalna ženska nošnja na Cipru
Ciparska tradicionalna nošnja bila je "sayia" - vanjski dio
nošnje s dugim rukavima. Ravnog je reza s velikim
bočnim otvorima za ugodnije hodanje. Ispod "sayia" nosi
se duga bluza, dugo donje rublje i remen s kopčom u
struku. Svi oni također nose duboko crvene ili svilene
vezene marame na glavi. Na kraju, vrijedi napomenuti da
su sve tkanine kostima izrađene na razboju, a vez su izra-
dile same žene.
Tradicionalna ženska nošnja Lesbosa
Posebnost tradicionalne nošnje Agiasosa koja datira iz
18. stoljeća je "salvari" koja je vrsta hlača koja uključuje
mnoge aspekte. Ova široka odjeća nosila se u mnogim
otočkim selima. "Salvari" se ističe svijetlim bojama poput
crvene, žute i živahnošću kariranih i prugastih dizajna.
Još jedna značajka hlača bila je povećana zapremina, tj.
Bila je jako ‘’napuhana’’. Ovaj je učinak stvoren jer su
žene ispod gornje odjeće nosile dva, tri ili više pari donjeg
rublja, iste ili manje veličine. Kostim je upotpunjen bije-
lom košuljom, prslukom i vezenim šalom na glavi. Imajte
na umu da su hlače i ostatak odjeće pleteni na tkalačkim
stanovima lokalnog područja.
Tradicionalna ciparska nošnja
The traditional costume of Lesvos
https://online.fliphtml5.com/fhpxc/igpq/ - our
ebook !
ODJENI LUTKU 19
Primary School of Skopelos, Lesvos, Grčka
Drag’n’drop dress the puppet game
https://jamboard.google.com/
d/1UWEC0u6_KlLQ6uNKA46z6y220HKz
9UQNhEUV9e31My0/edit?usp=sharing
Fanzine 6   greece - cro  version

More Related Content

Similar to Fanzine 6 greece - cro version

Fanzine 4 portugal - hrvatska verzija
Fanzine 4   portugal - hrvatska verzijaFanzine 4   portugal - hrvatska verzija
Fanzine 4 portugal - hrvatska verzijaAnitaMati1
 
Zavičajni muzej Drenove
Zavičajni muzej DrenoveZavičajni muzej Drenove
Zavičajni muzej DrenoveDamir Medved
 
Projekt: Znameniti Dubrovčani
Projekt: Znameniti DubrovčaniProjekt: Znameniti Dubrovčani
Projekt: Znameniti DubrovčaniIvana Vladilo
 
Zavičajni muzej Drenove_v1.3
Zavičajni muzej Drenove_v1.3Zavičajni muzej Drenove_v1.3
Zavičajni muzej Drenove_v1.3Damir Medved
 
Art and Environment_ Health and emotional Education.pptx
Art and Environment_ Health and emotional Education.pptxArt and Environment_ Health and emotional Education.pptx
Art and Environment_ Health and emotional Education.pptxErasmusTesla
 
Malme grad povratka
Malme grad povratkaMalme grad povratka
Malme grad povratkaJRadojcic
 
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakKreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakFaculty of Economics in Osijek
 
Zelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitosti
Zelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitostiZelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitosti
Zelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitostiKornelija Petr
 
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajevaPovijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajevaIvana Lončarić
 

Similar to Fanzine 6 greece - cro version (20)

Fanzine 4 portugal - hrvatska verzija
Fanzine 4   portugal - hrvatska verzijaFanzine 4   portugal - hrvatska verzija
Fanzine 4 portugal - hrvatska verzija
 
Zavičajni muzej Drenove
Zavičajni muzej DrenoveZavičajni muzej Drenove
Zavičajni muzej Drenove
 
Zavicajna zbirka Sarajeva
Zavicajna zbirka SarajevaZavicajna zbirka Sarajeva
Zavicajna zbirka Sarajeva
 
Projekt: Znameniti Dubrovčani
Projekt: Znameniti DubrovčaniProjekt: Znameniti Dubrovčani
Projekt: Znameniti Dubrovčani
 
Poziv iz davnine
Poziv iz davninePoziv iz davnine
Poziv iz davnine
 
Kostrenska Bisernica - word
Kostrenska Bisernica - wordKostrenska Bisernica - word
Kostrenska Bisernica - word
 
Zavičajni muzej Drenove_v1.3
Zavičajni muzej Drenove_v1.3Zavičajni muzej Drenove_v1.3
Zavičajni muzej Drenove_v1.3
 
Nima Splita Do Splita
Nima Splita Do SplitaNima Splita Do Splita
Nima Splita Do Splita
 
Esej Projekt Brac
Esej Projekt BracEsej Projekt Brac
Esej Projekt Brac
 
Art and Environment_ Health and emotional Education.pptx
Art and Environment_ Health and emotional Education.pptxArt and Environment_ Health and emotional Education.pptx
Art and Environment_ Health and emotional Education.pptx
 
Dalj doc
Dalj docDalj doc
Dalj doc
 
Malme grad povratka
Malme grad povratkaMalme grad povratka
Malme grad povratka
 
Dobrodosli U Grad Zvan Osijek
Dobrodosli U Grad Zvan OsijekDobrodosli U Grad Zvan Osijek
Dobrodosli U Grad Zvan Osijek
 
Stari Zanati Kamenickog Kraja
Stari Zanati Kamenickog KrajaStari Zanati Kamenickog Kraja
Stari Zanati Kamenickog Kraja
 
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakKreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
 
Feštinsko Kraljevstvo
Feštinsko KraljevstvoFeštinsko Kraljevstvo
Feštinsko Kraljevstvo
 
Otok Vis
Otok VisOtok Vis
Otok Vis
 
Zelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitosti
Zelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitostiZelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitosti
Zelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj učinkovitosti
 
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajevaPovijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
 
Esej
EsejEsej
Esej
 

More from AnitaMati1

Slastičarski recepti.pptx
Slastičarski recepti.pptxSlastičarski recepti.pptx
Slastičarski recepti.pptxAnitaMati1
 
Pipi klikolovka
Pipi   klikolovkaPipi   klikolovka
Pipi klikolovkaAnitaMati1
 
Cultural heritage kit greece
Cultural heritage kit greeceCultural heritage kit greece
Cultural heritage kit greeceAnitaMati1
 
Fanzine 5 france - cro version
Fanzine 5   france - cro version Fanzine 5   france - cro version
Fanzine 5 france - cro version AnitaMati1
 
Chirokitia cyprus
Chirokitia cyprusChirokitia cyprus
Chirokitia cyprusAnitaMati1
 
Strasbourg cultural heritage kit
Strasbourg cultural heritage kitStrasbourg cultural heritage kit
Strasbourg cultural heritage kitAnitaMati1
 
Hydro power-krka (1) (2) (1)
Hydro power-krka (1) (2) (1)Hydro power-krka (1) (2) (1)
Hydro power-krka (1) (2) (1)AnitaMati1
 
Croatian cultural heritage kit (1)
Croatian cultural heritage  kit (1)Croatian cultural heritage  kit (1)
Croatian cultural heritage kit (1)AnitaMati1
 
National park-kornati
National park-kornatiNational park-kornati
National park-kornatiAnitaMati1
 
Spot the-mistake-game (1)
Spot the-mistake-game (1)Spot the-mistake-game (1)
Spot the-mistake-game (1)AnitaMati1
 
Natural heritage-jobs-corals-croatia
Natural heritage-jobs-corals-croatiaNatural heritage-jobs-corals-croatia
Natural heritage-jobs-corals-croatiaAnitaMati1
 
Hydro power-krka (1) (1)
Hydro power-krka (1) (1)Hydro power-krka (1) (1)
Hydro power-krka (1) (1)AnitaMati1
 
Cultural heritage-kit-poland
Cultural heritage-kit-polandCultural heritage-kit-poland
Cultural heritage-kit-polandAnitaMati1
 
Croatian cultural heritage kit (1)
Croatian cultural heritage  kit (1)Croatian cultural heritage  kit (1)
Croatian cultural heritage kit (1)AnitaMati1
 

More from AnitaMati1 (15)

Slastičarski recepti.pptx
Slastičarski recepti.pptxSlastičarski recepti.pptx
Slastičarski recepti.pptx
 
Pipi klikolovka
Pipi   klikolovkaPipi   klikolovka
Pipi klikolovka
 
Cultural heritage kit greece
Cultural heritage kit greeceCultural heritage kit greece
Cultural heritage kit greece
 
Fanzine 5 france - cro version
Fanzine 5   france - cro version Fanzine 5   france - cro version
Fanzine 5 france - cro version
 
Chirokitia cyprus
Chirokitia cyprusChirokitia cyprus
Chirokitia cyprus
 
Strasbourg cultural heritage kit
Strasbourg cultural heritage kitStrasbourg cultural heritage kit
Strasbourg cultural heritage kit
 
Hydro power-krka (1) (2) (1)
Hydro power-krka (1) (2) (1)Hydro power-krka (1) (2) (1)
Hydro power-krka (1) (2) (1)
 
Croatian cultural heritage kit (1)
Croatian cultural heritage  kit (1)Croatian cultural heritage  kit (1)
Croatian cultural heritage kit (1)
 
Kravata cipar
Kravata   ciparKravata   cipar
Kravata cipar
 
National park-kornati
National park-kornatiNational park-kornati
National park-kornati
 
Spot the-mistake-game (1)
Spot the-mistake-game (1)Spot the-mistake-game (1)
Spot the-mistake-game (1)
 
Natural heritage-jobs-corals-croatia
Natural heritage-jobs-corals-croatiaNatural heritage-jobs-corals-croatia
Natural heritage-jobs-corals-croatia
 
Hydro power-krka (1) (1)
Hydro power-krka (1) (1)Hydro power-krka (1) (1)
Hydro power-krka (1) (1)
 
Cultural heritage-kit-poland
Cultural heritage-kit-polandCultural heritage-kit-poland
Cultural heritage-kit-poland
 
Croatian cultural heritage kit (1)
Croatian cultural heritage  kit (1)Croatian cultural heritage  kit (1)
Croatian cultural heritage kit (1)
 

Fanzine 6 greece - cro version

  • 1.
  • 2. SADRŽAJ 2 Sadržaj / Sudionici 3 Editorial 4 Palače Lesbosa 5 Okamenjena šuma Lesbosa 6 Bizantski samostan Taxiarchis, Michaela Mantamadoua 7 Veliki Grčki filozofi i pjesnici 8 Akvadukt iz Morije 9 Lesbos danas-imigrantska kriza 10 Theophilos - slikar s Lesbosa 11 Nobelova nagrada za književnost 12 Muzej zastarjelih školskih predmeta 13 Digitalizacija kulturne baštine 14 Grčka kuhinja 15 Grčka kuhinja 16 Lezbos—otok Ouza 17 Amygdalota - grčki kolačići od badema 18 Ženska narodna nošnja Cipra i Lesbosa—usporedba 19 Odjeni lutku SADRŽAJ / SUDIONICI 2 Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende, Portugal Primary School of Skopelos, Lesvos, Grčka Osnovna Škola Jurja Šižgoića, Šibenik , Hrvatska Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar The T. Kościuszko Primary School No 1, Mierzęcice, Poljska Nastavnici i učenici os- novne škole Skopelos, Lesbos, Grčka Nastavnici: Paula Sofia Car- valho, Silvina Carvalho and Verónica Silva Učenici: Adriano Lima, Eva Simões, Inês Mouco and Marta Lopes. Nastavnici: Ivana Rupić Anita Matić and Ivana Dujić Učenici: 5.a, 6.b, 7.b i 7.a razred Nastavnici: Kakia Angelidou and Florentia Konnari Parpa Učenici: Neofytou Vasili Constantinidou Andri Constantinou Andreas Kallenou Liza and Lazari Nastavnici: Maria Śliż and Paulina Niegowska Učenici: Karolina Sobczyk, Paulina Bijak, Zuzanna Jablonska and Blazej Zabinski
  • 3. EDITORIAL 3 Primary School of Skopelos Lesvos, Greece Zahvaljujući programu Erasmus +, naš je mali svijet postao veći. Narasli smo veći. Shvatili smo što znači biti dio tima, razvijati se osobno, profesionalno i akademski. Ponosni smo što smo mno- gim učenicima ponudili ovu nevjerojatnu priliku za suradnju, pu- tovanja, doživljavanje školskog života pod drugačijim svjetlom, od naše škole instituciju koja mijenja život i aktivno sudjelovanje šire zajednice. Potpuno smo svjesni što znači biti „ujedinjen u različitosti“. Svi smo razvili bolje kulturno razumijevanje, poštovanje prema drugi- ma, mnoge nove vještine, mehanizme socijalne kohezije. Postali smo aktivniji i odgovorniji građani i sada smo potpuno svjesni značaja očuvanja zajedničke europske kulturne baštine. Studenti i nastavnici istraživali su njegove različite aspekte: povije- snu, političku, društvenu, industrijsku, digitalnu kulturnu baštinu Europe pomoću konačnih opipljivih proizvoda, ali i nematerijalne rezultate koje smo uspjeli otkriti i sačuvati. Sada imamo vještine, znanje i alate da to nastavimo raditi jer smo shvatili koliko je to važno. Stoga smatramo da smo definitivno postigli ciljeve našeg projekta. Ipak, najveći uspjeh našeg projekta bila je činjenica da smo aktiv- no uključili cijelu školsku zajednicu svih partnerskih škola - čak i one najskeptičnije -, roditelje, kulturne grupe, nevladine organiza- cije, različite vrste institucija i motivirali druge ljude na promjenu školskih politika i definitivnu promjenu stavova. Ovo posljednje izdanje našeg Fanzina rezultat je internetskog istraživanja i iskoriš- tavanja svih digitalnih sredstava za izlaganje grčko-europske kul- turne baštine, uz digitalizaciju kao glavno sredstvo za njezino oču- vanje. Iako nam trenutna situacija pandemije ne dopušta da ovaj broj ispunimo sretnim licima i da proslavimo kraj našeg projekta u Grčkoj onako kako smo planirali, učenici i učitelji slave svoj zajed- nički rad tijekom svakog dana projektnih aktivnosti kroz protekle dvije i pol godine. Naše čvrste veze potaknule su daljnju suradnju i izvan razdoblja financiranja Erasmus + za postizanje održivosti. Ravnatelj osnovne škole Skopelos Lesbosu, Grčka Michael Dialynasb Primary School of Skopelos Lesvou, 81106, Lesbos, Grčka
  • 4. PLAČE LESBOSA 4 Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende, Portugal Pyrgelia, u prijevodu ''mala kula'', uobičajeni je naziv za vile u Lesbosu. U početku su bile građene izvan grada, a njihova je funkcija uglavnom bila zaštita ljudi, životinja i robe. Izgrađeni toranj služio je kao kontrolna točka bilo koje opasnosti koja bi ih mogla ugroziti. Zbog porasta trgovine i drugih gospodarskih aktivnosti početkom 19. stoljeća, te vlasnika zemljišta i bur- žoazije željne potrage za socijalnim statusom, započeli su s gradnjom palača unutar grada. Te su palače bile poznate po imenima svojih vlasnika, na primjer, Alamanellis, Fotiadis, Karapiperis i Niania. Ljetnikovci su imali nekoliko katova: prizemlje - koje se koristilo kao spremište, prvi i drugi kat - podijeljeni u dvije sobe ili u samo jedan kohezivan prostor koji se koristi za svakodnevne potrebe; spavaće sobe za osoblje; četvrti i peti kat - recepcije koje su se pretvorile u spavaće sobe za vlasnike. Danas su neke od ovih prekrasnih palača u ruševinama zbog nedostatka ulaganja u njihovu zaštitu. Zabrinuti zbog ove situacije, budući da su dvorci važan doprinos ljepoti i karakteru otoka, Open Lesvos tim turističkih vodiča, arhitekata i inženjera, razvija akcije osvješćivanja kako bi se javnost i lokalne vlasti usmjerile na problem. O njihovom radu možete saznati na: https://www.openlesvos.gr ili se priključiti virtualnom razgle- davanju palače na: https://www.openlesvos.gr/buildings/stoa-koutsouridi Crveni toranj, ljetnikovac Apostolosa Efstratiosa jedan je od najljepših tornjeva na otoku . Šećerna kula ili Kula Mytilena je ljetnikovac Constantinosa Chatzichristophasa koji ga je izgradio s dobiti koju je zaradio prodajom šećera, pa otuda i njegovo ime. http://www.greek-islands.us https://www.news247.gr/ Palače Lesbosa, digitalizacija i gamifikacija https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=11ee103ce32b https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=111fb6588122 https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=2e77d8e5dc76
  • 5. OKAMENJENA ŠUMA LESBOSA 5 Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik, Croatia Priroda ima način da organski mate- rijal pretvori u kamen, taj se proces naziva okamenjenje. Zapravo je oka- menjenje postupak kojim se drvo pretvara u kamen, pa su okamenjena stabla zapravo vrsta fosila. U tom su procesu svi organski elementi stabla zamijenjeni mineralima poput kvarca ili silikata, ali stablo zadržava isti ob- lik. Otok Lesbos, smješten na sjeverois- toku Egejskog mora, treći je najveći otok u Grčkoj sa 1.630 kvadratnih kilometara. Na njegovoj zapadnoj strani može se naći Geopark okame- njena šuma Lesbosa, prvi grčki geo- park, koji se sastoji od velikih naku- pina izloženih fosiliziranih debala drveća. Okamenjena šuma nastala je prije 20 milijuna godina kada je vulkan eks- plodirao u ovom dijelu sjevernog Lesbosa prekrivajući cijelo područje pepelom i lavom. Neka su debla du- gačka 20 metara i promjera 3 metra, a moguće je vidjeti čak i sustav kori- jenja. Šuma ide sve do mora, a ko- madiće okamenjenog drveta možete pronaći među šljunkom na plažama Sigri. Na tom su području četiri fosilna nalazišta pretvorena u parkove: onaj u Sigriju, uz svjetski jedinstveni Prirodoslo- vni muzej, Park na otočiću Nisopi, Park Plaka i Park oka- menjene šume. Mreža staza i šetnica povezuje parkove i zanimljiva mjesta (vulkanske koncentracije itd.) Pružajući posjetiteljima zavidnu priliku da otkriju sva čudesa mjesta. Digitalni edukativni programi koje nudi Prirodoslovni muzej
  • 6. BIZANTSKI SAMOSTAN TAXIARCHIS, MICHAELA MANTAMADOUA 6 Jedan od najvažnijih crkvenih spomenika na otoku Lesbos je bi- zantski samostan Taxiarchis Michael na području Mantamadoua. Smješten je na sjeveroistočnom dijelu otoka, 36 km od Mytilene. Impozantna crkva s ostalim zgradama samostana okružena je vi- sokom kamenom ogradom, koja izgleda poput tvrđave. Kamen s ovog područja korišten je za izgradnju, što ga čini još impresivni- jim. U vrijeme osvajanja otoka od strane Osmanskih Turaka (1462.) samostan je napušten. Prema crkvenim povijesnim zapisima, djelovao je kao muški samostan od 1661. U početku je crkva bila mala, ali je 1879. na njenom mjestu sagrađena impozantna crkva koja i dan danas postoji. Čudotvorna ikona Arhanđela Unutar crkve nalazi se čudotvorna ikona Arkanđela Mihaela čija je povijest usko povezana s poviješću otoka Lesbos. Štiti ljude i daje im nadu, dok se i dalje smatra zaštitnikom ratnih pilota. Slika Taxiarhija iz Lesbosa, kako je zovu, jedinstvena je svoje vrste, budući da je reljefna, bez obzira što reljefne slike u pravoslavnoj crkvi nisu dopuštene. Prema predaji, oko 10. stoljeća saracenski gusari napali su sa- mostan i poklali sve redovnike, osim jednog koji je slijedio upute Taxi- archisa, te je koristeći tlo i krv mrtvih redovnika napravio reljefnu sliku koja postoji i danas. Unatoč stotinama godina koje su prošle, slika i dalje ostaje nepromijenjena. Digitalni foto-mozaik: https://www.easymoza.com/index.php?p=33&t=10&vi=496412613 Dimotiko scholeio Daliou 2 –Cipar
  • 7. VELIKI GRČKI PJESNICI I FILOZOFI 7 The T. Kościuszko Primary School No 1 Mierzęcice, Poljska Sapfo U svijetu kojim dominiraju muškarci, Sappho je bila žena koja je uspjela biti poznata pjesnikinja. Ona je jedna od "devet lirskih pjesnika" ili zapravo deseta u toj skupini. Bila je s otoka Lezbosa. Njena pjesma bila je pjesma za vjenčanja Pjesmu možete poslušati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=5sZMUReQqxs Alcaeos je bio Sapfin suvremenik, Eresijac. Nije iznenađujuće što su Lesvos nazivali otokom pjesnika Homer Grčki pjesnik Homer rođen je između 12. i 8. stoljeća prije Krista. Poznat je po epskim pjesmama Ilijada i Odiseja, koje su imale ogroman učinak na zapadnu kulturu, ali se o njemu zna vrlo malo. Tri najpoznatija drevna grčka filozofa su: Sokrat Živio je u godinama 496 -399 pr.Kr. Sokrat je bio grčki filozof i njegova je misao bila "Jedno znam, da ne znam ništa". Vjerovao je da su dobro i pravda najvažniji, a osveta i mržnja slabe vrijednosti. Bio je demo- krat i tragač za dobrom Platon Živio je 428. - 347. pr.Kr. Njegovo pravo životno ime je Aristocles. Bio je obrazovan, mudar čovjek i putnik. Platon je bio osnivač akademije znanosti. Vjerovao je da su dobro, ljepota i istina najvažniji. Podijelio je svijet na zemaljski i čulni. Aristotel Živio je u godinama 384-322 pr. Živio je u Ateni. Znanost je podijelio na teorijske, praktične i krea- tivne studije. Zanimale su ga politika i svemir. Grčka je književnost imala ogroman utjecaj na zapadnu književnost. Starogrčka književnost utjecala je prvo na latinsku, a zatim I na europsku književnost
  • 8. AKVADUKT IZ MORIE 8 Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Portugal https://themigrationist.net Akvadukt je po definiciji "građevina za prenošenje vode preko kopna, posebno poput visokog mosta s mnogo lukova koji nose cijevi ili kanal preko doline." (https://dictionary.cambridge.org/pt) To je bila i svrha rimskog vodovoda izgrađenog u selu Moria u Lesvosu u Grčkoj, na 6 km od grada Mytilene, glavnog grada Otoka. Akvadukt je vodio vodu do Mytilene iz jezera Megani Limni, na planini Olimp, na udaljenosti od 26 km, i penjao se na 600 metara visine. Opskrbljivao je grad sa oko 127000 kubika vode dnevno. Izgrađen je velikim blokovima sivog mramora iz Lesvosa što ga čini vrlo otpornim. Tijekom vremena prošao je kroz određene radove na održavanju, pod Direkcijom restauracije starina Ministarstva kulture. Danas je to očuvano područje dugo 170 metara i obuhvaća 17 lukova zvanih Kamares. Svaki otvor ima 3 luka podržana stupcem, a svaki stupac ima abakus. Lukovi su najupečatljiviji prizor bilo kojeg akvadukta, iako oni nisu sam akvedukt, nego se koriste samo kao potporanj pravog akvadukta. Kako bismo školsku zajednicu upoznali s Lesvosom, kreirali smo digitalne turističke letke s informacijama o atrakcijama otoka, uključujući akvadukt: https://www.canva.com/design/DAER04UKt7A/ _iYonVzcPvD0x9bHcyaBBw/view? https://www.angelfire.com
  • 9. LESBOS DANAS – imigrantska kriza 9 Lesvos je otok na koji su došli izbjeglice iz sirijskog građanskog rata. Izbjeglički kamp Moria najveći je izbjeglički kamp i prima dvostruko više ljudi nego što je predviđen za smještaj, bez struje, oskudne vode i, za mnoge, bez ikakvog skloništa. Migranti i izbjeglice bježe od nasilja u svojoj zemlji, ali ovdje u kampu pronalaze pakao, kako sami kažu. Nema struje, nema dovoljno vode i rijeke blata i smeća prolaze kroz šatore. Izbjeglički kamp Moria primjer je da se ovdje zanemaruju ljudska prava. Nitko ne bi smio živjeti u takvim uvjetima. (O izbjegličkoj i migracijskoj krizi možete pročitati: https:// refugeeobservatory.aegean.gr/en/repository) Neposredno nasuprot kampu nalazi se selo Moria, dom za oko 1.000 ljudi. Život je ovdje miran. Postoje neke trgovine koje prodaju ono osnovno. Kafiće u glavnoj ulici posjećuju starci koji puše i piju kavu; nekad čavrljaju, nekad samo mirno sjede. Ali sada se seljani ne osjećaju sigurno otkako je grčka vlada počela slati sve više i više ljudi u Moriju. Otočani se boje nasilja izbjeglica. Ne osjećaju solidarnost s izbjeglicama. Uvjereni su da nitko ne smije živjeti u nehumanim uvjetima, ali boje se očajnih ljudi. U rujnu 2020. tisuće migranata pobjeglo je iz prenapučenih izbjegličkih kampova Moria, nakon što je u kampu izbio požar. Situacija utječe i na lokalno stanovništvo koje želi promjene. Ljudi se bune i govore „Želimo naš otok natrag. Želimo natrag život kakav smo imali prije. " Mytilini, glavni grad otoka, nekoć je bio samo mali, pospani gradić, ali danas je prepun izbjeglica i migranata. Otočani prosvjeduju protiv migracijske politike. Žele da se njihovi glasovi čuju i učine nešto u vezi sa situacijom na njihovom egejskom otoku. Mnogi od njih žive u strahu i razmišljaju o odlasku s otoka, ali zašto su oni ti koji moraju ići? The T. Kościuszko Primary School No 1 , Mierzęcice, Poljska
  • 10. THEOPHILOS - SLIKAR S LESBOSA 10 Osnovna škola Jurja Šižgorića Šibenik, Croatia Theophilos - slikar s Lesbosa J ednom davno, kako kaže priča, pekar je naredio siromaš- nom slikaru da ga slika dok peče kruh. Slikar je počeo raditi, a kada je počeo prikazivati pećnicu, umjesto da je napravi vodoravnom, prema perspektivi, napravio ju je okomitom pokazujući cijelu njezinu širinu. Zatim je na isti način u pećnici naslikao štrucu. Prošao je čovjek i rekao mu: "Kruh će pasti onako kako si ga ti stavio." Slikar je odgovorio, ne podižući glavu: '' Padaju samo pravi kruhovi. Naslikani stoje. U slikarstvu se sve mora vidjeti .. “ Slikar bajke je Theophilos G. Chatzimichael iz Mytilene. Theophilos Chatzimichael rođen je 1873. u mjestu Vareia u blizini grada Mytilini. Umro je 1934. godine od trovanja hranom. Njegova su djela nadahnuta poviješću, mitologi- jom, prirodom i životom. Odlikuje ih primitivnost, ali i izražajnost i kombinacije boja. Njegov je život bio vrlo težak, djelomično i zato što su ga ljudi ismijavali jer je često u javnosti nosio tradicionalni grčki kilt, fustanelu. Uz slikanje, bio je uključen i u organiziranje popularnih kazališnih predstava za nacionalne svečanosti, a u karne- valskom razdoblju imao je glavnu ulogu, ponekad se odije- vajući kao Aleksandar Veliki, s učenicima u formaciji ma- kedonske falange, a ponekad kao heroj Grčke revolucije, s opremom i kostimima koje je sam izradio. Stratis Eletheriadis (Tériade) otkrio je Theophilosa i donio mu veliko priznanje, ali i međunarodni publicitet, premda posthuman. Uz financiranje Tériadea 1964. godine u Vareii na Lesbosu izgrađen je i Muzej Theophilos. Online izložba učeničkih radova: Paint as Theophilos Hatzimihail : https://www.artsteps.com/view/5f9fb9793887e529ff46bd76? currentUser
  • 11. NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST The T. Kościuszko Primary School No 1 , Mierzęcice, Poljska Grčka književnost potječe iz antičkih vremena, kada su Sofokles, Homer, Ezop, Eurypides, Plutarch i drugi stvorili mnoga djela. Među glavnim piscima tu su: Wlasis Rassias, Dmitrios Wikielas, Alki Zei, Dionisios Solomos, Grigor Pyrliczew, Nikos Kazadzakis, Kalia Papadaki. Može se reći da je različi- tost svojstvo grčke književnosti. Od antike do danas grčka remek-djela obogaćuju poeziju i prozu. Lesvos je dom suvremenih književnih slavnih osoba kao što su Argiris Eftaliotis, Stratis Mirivillis, Helias Venezis. Jorgos Seferis Nagrađen Nobelovom nagradom 1963. za izvanredne dijelove literature koji pokazuju poštovanje i obilježavanje autohtone grčke civilizacije. Pisao je i poeziju i prozu, ali uglavnom je poznat po svojim pjesmama. Odysseas Elytis Dobitnik Nobelove nagrade 1979. godine za pjesničko stvaralaštvo koje se odnosi na grčku tradiciju i točno ilustrira ljudsku borbu za slobodu i neovisnost. Poznat je i po brojnim remek-djelima u poeziji i prozi, umjetničkim knjigama i prijevodima. Odrastao je u Lesbosu, a njegovu su obiteljsku kuću često posjećivali u vođenim razgledavanjima tijekom našeg eLTT-a. Pogledajte videa i upoznajte njegove pjesme: https://youtu.be/-LhFpwBUXyQ https://youtu.be/_MkeA_CQ5YQ
  • 12. 12 MUZEJ ZASTARJELIH ŠKOLSKIH PREDMETA 12 Primary School of SkopesLesvos, Greece Primary School of Skopelos Lesvos, Grčka Kako je glavni cilj našeg projekta bio spoznati važnost očuvanja kulturne baštine, a uz financiranje Erasmusa + uspjeli smo postaviti mali „muzej“ u našoj školi, „Muzej zastarjelih školskih predmeta“. Otkrili smo mnoga ma- la blaga u školskim spremištima, policama s knjigama, podrumu i vratili ih u život. Postavljanje muzeja i mjesto na kojem je postavljen svaki komad namještaja pokazalo je ulogu učitelja u razredu. Imali smo posebne satove na starim zelenim drvenim stolovima s drvenim geometrijskim tijelima, sat prirode s teškim mjedenim mikros- kopom, učili su nas o životu nakon Drugog svjetskog rata, sa starim metalnim pločama i šalicama koje su koris- tili poslijeratni studenti koji su patili od gladi. Nosili smo stare školske uniforme, vježbali pisati kredom na staroj drvenoj ploči i škriljevcima, tipkali na pisaću mašinu, prethodnicu računala, za pauzu zvonili u metalno zvono i slušali stare vinilne ploče koje su služile za marširanje i proslave. Otkrili smo stari, ali nama neki sasvim novi svijet !! U stvaranju digitalnog muzeja sudjelovali su svi partneri: https:// online.fliphtml5.com/ fhpxc/yjrr/?
  • 13. DIGITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE 13 Primary School of Skopelos Lesvos, Grčka Danas više nego ikad prije, digitalin svijet postao je dio naše svakodnevice.. Digitalizacija je postupak pretvaranja informacija u digitalni (tj. računalno čitljiv) format. Rezultat se naziva digitalni prikaz ili, točnije, digitalna slika za objekt. (izvor Wikipedia). Kulturna baština diše nekim novim životom uz pomoć digitalnih tehnologija i interneta. Građani sada, bez presedana, imaju mogućnosti za pristup kulturnom materijalu, dok institucije mogu dosegnuti širu publiku, angažirati nove korisnike i razviti kreativne i dostupne sadržaje za razonodu i obrazovanje. Platforma Europeana je najveći web portal koji je izradila Europska unija i uključuje zbirke iz više od 3000 institucija širom Europe. Sadrži zapise o preko 10 milijuna kulturnih i znanstvenih artefakata koji pričaju priču o bogatoj europskoj baštini. U regiji Sjevernog Egeja u Grčkoj također postoji mnoštvo digitalnih spremišta koja se mogu koristiti kao izvori informacija i kao izvori za stvaranje novog ili iskorištavanje gotovog obrazovnog materijala, promicanje is- kustvenog učenja ili uspostavljanje digitalne nastave . • Možete imati vizualni doživljaj umjetničkog djela uz pomoć The Georgios Jakobides Digital Museum koji je prvi potpuno digitalni muzej umjetnosti u Grčkoj. Organiziran prema posebnoj muzeološkoj studiji temeljenoj na novim tehnologijama, predstavlja život i rad renomiranog grčkog slikara kroz mnoštvo digital- nih sredstava. • Mnogo obrazovnih resursa o modernoj umjetnosti možete pronaći na Museum Teriade koja ugošćuje djela renomiranih umjetnika i organizira obrazovne programe u suradnji s Muzeološkim laboratorijem Odjela za kulturnu tehnologiju i komunikacije Egejskog sveučilišta. • Knjižnica Egejskog sveučilišta digitalizirala je 170.000 stranica rijetkih i starih predmeta iz svoje zbirke, koji su dostupni javnosti za traženje, pregled i preuzimanje putem Hellanicus repozitorij. • Prirodoslovni muzej okamenjene šume Lesbosa je mjesto obrazovanja, znanja i nadahnuća. Dizajnira i provodi digitalne obrazovne programe za učenike svih stupnjeva obrazovanja, djecu svih dobnih skupina. • Digitalni repozitorij Posmatračnica izbjegličke i migracijske krize na Egejskom moru želi postati ključni izvor referenci i pouzdanih informacija za nastavnike i istraživače. Centralna javnja knižnica u Mytilene funkcionira kao spremnik memorije, koji digitalizacijom i svojim pro- jektom Digital Herodotus teži postati moderna Digitalna knjižnica, lansirajući novi oblik javne knjižnice, s prior- itetom spašavanja i očuvanja, opstanka, jačanja i isticanja lokalne kulture, povijesti i znanosti , korištenjem novih tehnologija. https:// online.fliphtml5.co m/fhpxc/rsxv/ 3D prikaz drevnih kamenoloma mramora la- serskim skenerom na Sveučilišta u Egeju Arhiva javne knjižnice skenirana radi očuvanja i stvaranja predmeta suvenirnica
  • 14. GRČKA KUHINJA 14 Grčka je dom nekih od najbogatijih sastojaka na svijetu, s impresivnim brojem biljaka i začina koji se uzgajaju na njezinim otocima. Postali su neophodni u grčkoj kuhinji. Uz to, došlo je do povećanja uvoz bilja, od kojih su neka postala popularna. Svježe su i osušene, u pahuljicama i cijele, poput lišća i stabljika, kao sjemenke, u mahunama i kako god zamislite - svježe bilje je omiljeno u grčkoj kuhinji. Spanakopita - pita od špinata s feta sirom Svi Grci vole pite, obično punjene svježim zelenilom poput špinata. Spanakopita je jedna od omiljenih: bogata pita punjena špinatom, lukom, sirevima i začinskim biljem. Pohani cjetovi tikvica Cvjetovi tikvica često su važan sastojak variva od povrća ili naribanih pita od tikvica. Kolokytholoukoumades su grčki pohani cvjetovi tikvica, punjeni grčkom fetom i drugim sirevima, a zatim prženi, što ih čini hrskavima izvana i mekima iznutra. Grčka fasolada — juha od suhog graha u umaku od rajčice Ova juha radi se s bijelim grahom, malo povrća i velikom količinom maslinovog ulja. Budući da je bogato vegetarijansko jelo s grahom, lećom ili slanutkom, lako može nahraniti cijelu obitelj. U prošlosti se na njega gledalo kao na obrok za siromašne, ali danas je to važno jelo zdrave mediteranske prehrane. Mnogi ga smatraju nacionalnim jelom Feta & sirevi — grčka salata Kada ste u Grčkoj, svježi sir je radost: • Feta - kremasta i ukusna • Graviera - tvrdi zlatno-bijeli sir • Tyropita - pita od sira • Mizithra - mekani, bijeli sir.
  • 15. GREEK CUISINE 15 Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende, Portugal Med & baklava Grci vole slatkiše u mnogim kombinacijama maslinovog ulja, meda i filo tijesta. Napravljeno od ljuskavog filo tijesta slojenog nadjevom od orašastih plodova začinjenog cimetom i okupano slatkim sirupom, ovo je hrskavi, slatki i vrlo dekadentni desert. Musaka Jelo pečeno u pećnici sa slojevima pirjanih patlidžana, mljevene janjetine, pržene pasirane rajčice, luka, češnjaka i začina poput cimeta i aleve paprike, malo krumpira, preliveno pahuljastim bešamel umakom i sirom, pronađeno širom Mediterana i Balkana, nosi titulu ikonskog jelo u Grčkoj. A sada je vrijeme da provjerite svoje znanje o grčkoj kuhinji. Slijedite linkove i zabavite se. KVIZ https://wordwall.net/pt/resource/9143182 KVIZ https://matchthememory.com/greekcuisinegame
  • 16. LESBOS, OTOK OUZA! 16 Gospođu Moutzouri upoznali smo online i ona nas je vodila kroz svijet ouza. Gđa Moutzouri kustosica je muzeja Ouzo u destileriji Isidorou Arvaniti koji se nalazi u Plomari Lesbos. Upotri- jebila je brojne digitalne alate za obilazak muzeja i vjerno nam predstavila kako se izrađuje ouzo. Učenici: Pozdrav gospođo Myrsini! Prvo bismo vam htjeli zahvaliti na vremenu koje ste izdvojili kako bi nas uputili u proizvodnju ouza. Možete li nam reći neke opće informacije o ouzu? MM: Ouzo se proizvodi isključivo u cijeloj Grčkoj, a glavni sastojak je anis. Međutim, prema statističkim podacima "Prvak u kvaliteti, količini i ugledu je ouzo Lesbosa". Za naš otok ouzo nije samo alkoholno piće, već je povezan s našom tradicijom. U Lesvosu postoji tradicija proizvodnje ouza koja je započela sredinom 19. stoljeća na području Plomarija. Danas Lesvos proizvodi 50% ukupne grčke proizvodnje ouza sa svojih 17 destilerija. Svaka obitelj u Lesvosu koja proizvodi ouzo ima svoj tajni recept, što znači da se svaki recept razlikuje po vrsti i količini aromatičnog bilja koje se koristi. Na linku možete slušati samog Isidorosa kako govori o svojim tajnama https://www.theworldofouzo.gr/el/ouzo-plomari/ouzo-museum.php Učenici: Kako se proizvodi ouzo? MM: Postupak proizvodnje, destilacija, tradicionalan je. Alkohol, anis, sjemenke i aromatične sirovine (npr. Komorač, metvica, mastika, eukaliptus) kuhaju se satima u bakrenim kotlovima. Konačni proizvod ouza je prozirni destilat atraktivnog mirisa. S obzirom na to da svaki proizvođač ima svoj tajni recept, razumijemo da postoji bogatstvo okusa i velika raznolikost između kojih možete izabrati. Imajte na umu da se u selu Lisvori na Mitileni proizvodi anis najbolje kvalitete koji se koristi za proizvodnju ouza. Studenti: Kako možemo poslužiti ouzo? MM: Uzo u boci je čist, kristalni, bistar i jako miriši na anis. Za posluživanje stavite ouzo u visoku čašu oko 4 cm, zatim dodajte oko 2 cm vode i na kraju dodajte kockice leda. Pri- premamo je prema žestini alkohola koju želimo. Nevjerojatna stvar je kad dodamo vodu, ouzo pobijeli. Obično se poslužuje u kafićima i jednostavnim restoranima s ouzo predjelima poput fete, sira, maslina, plodova mora, mesa. Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar Intervju S gospođom Myrsini Moutzouri
  • 17. AMYGDALOTA - GRČKI KOLAČIĆ OD BADEMA 17 Osnovna skola Jurja Šižgorića, Šibenik, Hrvatska Riječ amigdalota znači slatkiši od bade- ma. U Grčkoj su dosta zastupljena stab- la badema, zbog čega se bademi nalaze u mnogim grčkim pecivima. Bademi simboliziraju sreću, prosperitet i nove početke, pa su kolačići amigdalote pri- sutni na većini grčkih krštenja i vjenča- nja, zajedno s ostalim poslasticama od badema. Amygdalota se obično pravi s mljeve- nim bademima, bjelanjcima, šećerom i esencijom naranče. Ovi kolačići ne sa- drže gluten, jer u njima nema brašna. Sastojci: 250 g granuliranog šećera koristite javo- rov sirup za Paleo friendly 1 žlica narančine korice 1/4 žličice soli 3 velika bjelanjka lagano istučena 400 g mljevenih badema (bademovo brašno) 1 šalica narezanih badema / listića ba- dema Upute: Zagrijte pećnicu na 170 ° C s ventilatorom i obložite pleh papirom za pečenje. Umutite bjelanjke s prstohvatom soli. Dodajte preo- stale sastojke, osim listića badema i sve po- miješajte. Stavite narezane bademe na ta- njur. Uzmite 1 žlicu smjese i zarolajte u kuglu. Lagano utisnite na bademe na tanju- ru da postignete gusti okrugli oblik kolačića. Stavite na pleh. Ponovite za preostalu smje- su. Pecite 13-15 min, dok lagano ne poru- meni. Prije posluživanja pustite da se pot- p u n o o h l a d i . Evo kako smo mi to napravili: h t t p s : / / a n i m o t o . c o m / p l a y / 5 G A t T Q c 0 E S f G 8 i x 1 V e C H m Q ? fbclid=IwAR0pJAB23QUzS1khgFvwI1r66GydZBT
  • 18. Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar Tradicionalna ženska naošnja na Cipru i na Lesvosu - usporedba - Cipar i Lesbos su otoci koji su relativno blizu, udaljeni oko 1100 km. Ipak, postoji nekoliko razlika između to dvoje u pogledu tradicionalne ženske odjeće. Točnije, ciparske nošnje imaju konzervativni karakter gdje su žene skrivale sve dijelove tijela. Tradicionalne kostime Lesbosa, iako skrivaju tijelo, izgledaju inovativno s obzirom na to da dno kostima, "salvari", izgleda poput širokih hlača, za što se može reći da su bile preteča hlača u moderno doba dok su žene Lesbosa bile uključene u branje maslina s 10 000 000 stabala maslina koje rastu na otoku. Tradicionalna ženska nošnja na Cipru Ciparska tradicionalna nošnja bila je "sayia" - vanjski dio nošnje s dugim rukavima. Ravnog je reza s velikim bočnim otvorima za ugodnije hodanje. Ispod "sayia" nosi se duga bluza, dugo donje rublje i remen s kopčom u struku. Svi oni također nose duboko crvene ili svilene vezene marame na glavi. Na kraju, vrijedi napomenuti da su sve tkanine kostima izrađene na razboju, a vez su izra- dile same žene. Tradicionalna ženska nošnja Lesbosa Posebnost tradicionalne nošnje Agiasosa koja datira iz 18. stoljeća je "salvari" koja je vrsta hlača koja uključuje mnoge aspekte. Ova široka odjeća nosila se u mnogim otočkim selima. "Salvari" se ističe svijetlim bojama poput crvene, žute i živahnošću kariranih i prugastih dizajna. Još jedna značajka hlača bila je povećana zapremina, tj. Bila je jako ‘’napuhana’’. Ovaj je učinak stvoren jer su žene ispod gornje odjeće nosile dva, tri ili više pari donjeg rublja, iste ili manje veličine. Kostim je upotpunjen bije- lom košuljom, prslukom i vezenim šalom na glavi. Imajte na umu da su hlače i ostatak odjeće pleteni na tkalačkim stanovima lokalnog područja. Tradicionalna ciparska nošnja The traditional costume of Lesvos https://online.fliphtml5.com/fhpxc/igpq/ - our ebook !
  • 19. ODJENI LUTKU 19 Primary School of Skopelos, Lesvos, Grčka Drag’n’drop dress the puppet game https://jamboard.google.com/ d/1UWEC0u6_KlLQ6uNKA46z6y220HKz 9UQNhEUV9e31My0/edit?usp=sharing