1. Omiš i omiški gusari Srednja škola ˝Jure Kaštelan˝ Omiš Učenice: Nikolina Markovina i Gabriela Lučić Mentor: Milena Popović
2. Smještaj Omiša Stari gusarski gradić niknuo je na ušću rijeke Cetine, u okrilju kamenih obronaka Mosora i omiške Dinare Nalazi se 21 km jugoistočno od najvećeg dalmatinskog grada Splita.
3. Podrijetlo imena Omiš je iznikao na temeljima antičkog grada Oneuma (rijeka koja je u donjem toku nazivana Nestos- bučna rijeka) Srednjovjekovni naziv- Almiysium
4. Geološki položaj Prvenstveno govorimo o rijeci Cetini koja kroz Mosor i omišku Dinaru ulazi u Jadransko more Omiška kamena vrata- malo čudo prirode (250m), ujedno i prirodna zaštita (omogućuje razvoj mnogih kultura) Omiška kamena vrata
5. Omiš- turistički gradić Sazidan je od starih kamenih kućica povezanih malenim kalama Prirodno bogatstvo flore i faune Zaštićeni park “Radmanove mlinice”
6. Omiška rivijera Proteže se od Jesenica do Piska u dužini od 30 km Odlikuje se jedinstvenom prirodnom ljepotom, očuvanim okolišem, bistrinom mora i raznim plažama.
7. Omiš- antika U Gradskom muzeju, između ostalog, čuvaju se: kameni ulomci s rimskim natpisima (1.st.pr.Kr), natpis cara Tiberija i Klaudija, mramorni portret cara Tiberija i rimski nadgrobni spomenik.
8. Omiš- srednji vijek Okružen zidinama (s tri strane)- srušene u 19.st, no danas su ipak vidljivi njihovi ostaci Stup sramote- ostatak zapadnih gradskih vrata Stup sramote
9. Omiš- novi vijek U 18. i 19.st jako industrijsko središte- brojne tvornice (tvornica cementa, konopa i kože, tjestenine, rafinerije ulja) Nažalost ratna vremena su ostavila negativne posljedice na razvoj omiške općine.
10. Crkve u Omišu Omiš ima 8 crkava, a posebno se ističe crkvica sv.Petra na Priku. Župna crkva posvećena je svetom Mihovilu.
11. Sportske i rekreativne odlike Penjanje (free climbing) Rafting na Cetini Ronjenje Šetnje u prirodi u naselju Borak Šetnja do tvrđave Starigrad (245m, pruža prekrasan pogled, pristupačan put) Cetina je pogodna za rafting
12. Dugogodišnja tradicija klapskog pjevanja Festival dalmatinskih klapa (43. ove godine)- sudjelovati na njemu cilj je svake klape
13. Za ovaj gradić karakteristična su duga ljetna svitanja i duga ljetna predvečerja. Jutarnji povjetarac iz kanjona donosi miris cvijeća i mosorskih aromatičnih trava
14. Omiški gusari Omiš je bio idealan grad za gusarenje iskrivanje gusarskog plijena Pojam gusara općenito- gusari su bili pomorski ratnici koji su ovlašteno i u interesu svoje zemlje i vladara napadali i plijenili neprijateljske brodove i time slabili protivnika.
15. Važnost jantarskog puta Prolazio je istočnom obalom Jadrana i njim je tekla trgovina jantarom (“morsko blago”) Sam jantarski put pogodavao je i snažnijem razvoju gospodarstva Jantarski put
16. Utjecaj u razvoju hrvatskog pomorstva Najveći utjecaj na razvoj hrvatskog pomorstva Omiš je imao za vrijeme omiških gusara u razdoblju 11.-14.st za vrijeme knezova Kačića Povijesni izvori spominju Kačiće tek u drugoj polovici 12.st kao nasljedne knezove Omiša
17. Omiški gusari u 13.-14.st Vrše nadzor nad plovidbom u Jadranskom moru Napadali su papinske galije i trgovačke brodove Venecije, Dubrovnika, Kotora i Splita.
18. Ishodi gusarskih napada Završavali su sklapanjem sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danaka Omišanima za mirnu plovidbu. Međutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata.
19. Lađe omiških gusara Nisu gradili ratne brodove Gradili su tzv. omiške strijele- pokretane su na vesla i imale su plitki gaz koji je omogućavao brzu pokretljivost (tj. i brzo povlačenje u korito rijeke Cetine)
20. Borbena taktika Pribjegavali su taktici abordaža- pristajanje i prijelaz na protivnikov brod zbog borbe prsa u prsa, što je značilo pretvaranje pomorske bitke u kopnenu.
21. Ostaci slavne gusarske prošlosti Dvije teško osvojive tvrđave- Starigrad (Fortica) i Mirabella (Peovica) Mirabella je podignuta u 13.st Starigrad se nalazi na uzvisini od 245m i takav položaj omogućavao je gusarima potpun nadzor nad morem i kopnom Mirabella Starigrad
22. Podvodni zid- Mostina Sagrađen je na samom ušću Cetine, pod vodom i skriven od napadača Omiški gusari mamili su protivnike na Mostinu gdje je bio tajni prolaz Oni bi spretno prošli zapreku, a ostali brodovi bi se nasukali.
23. Kraj gusarske tradicije Gusarska tradicija se gasi u 15.st nakon prodaje Dalmacije (djelomično će se obnoviti u mletačko-turskim ratovima, ali će onda djelovati kao “pomorski hajduci”)
24. Naš je cilj promicati kulturnu baštinu i povijest omiških gusara. No, također svjesni smo one latinske uzrečice Res non verba, odnosno djela, ne riječi. Stari kampanel