Prelazni metali
Prelazni metalise nalaze između IIa i IIIa
grupe periodnog sistema elemenata.
Ovi metali popunjavaju 3d, 4d i 5d- orbitale dok
se na poslednjem energetskom nivou, skoro po
pravilu nalaze po dva s elektrona suprotnog spina.
Promena broja elektrona javlja se kod
elemenata iste periode
Ovi metali popunjavaju 3d, 4d i 5d- orbitale dok
se na poslednjem energetskom nivou, skoro po
pravilu nalaze po dva s elektrona suprotnog spina.
Metali ovih grupasu velike gustine i
tvrdoće, visokih temperatura topljenja i
ključanja.
Zašto? Kakvu kristalnu rešetku grade?
Ovi elementi su odlični provodnici toplote i
elektriciteta i imaju vrlo dobra mehanička
svojstva.
Većina jedinjenja prelaznih metala je
obojena kako onih u čvrstom stanju tako i
onih u rastvorima.
Kod prelaznih metala se javlja težnja za
građenjem legura i međusobno i sa drugim
metalima.
6.
Karakteristična hemijska svojstva
prelaznihmetala se ogledaju u:
vrednostima koficijenata
elektronegativnosti koji se kreću
između 1,1 i 2,2
građenju jedinjenja sa različitim
oksidacionim brojevima
težnji da grade kompleksna
jedinjenja.
7.
Građenje jedinjenja sarazličitim
oksidacionim brojevima karakteristično
je za ove metale. U istoj grupi mogu se
naći stabilna jedinjenja i sa parnim i sa
neparnim brojem.
Jedinjenja prelaznih metala 5. i 6.
periode su stabilna, sa visokim
oksidacionim brojevima, a kiseli karakter
im je u porastu.
U jedinjenjima prelaznih metala sa nižim
oksidacionim brojevima veza je pretežno
jonskog karaktera, dok pri višim
oksidacionim brojevima preovlađuje
kovalentna veza.
8.
Većina jedinjenja ovihelemenata je
obojena jer je potrebna mala energija
za prelaze elektrona (vidljivi deo
spektra)