Prelazni metali
Prelazni metali se nalaze između IIa i IIIa
grupe periodnog sistema elemenata.
Ovi metali popunjavaju 3d, 4d i 5d- orbitale dok
se na poslednjem energetskom nivou, skoro po
pravilu nalaze po dva s elektrona suprotnog spina.
Promena broja elektrona javlja se kod
elemenata iste periode
Ovi metali popunjavaju 3d, 4d i 5d- orbitale dok
se na poslednjem energetskom nivou, skoro po
pravilu nalaze po dva s elektrona suprotnog spina.
Bakar živa
kadmijum cink
tehnicijum mangan
molibden hrom
itrijum skandijum
platina iridijum
rodijum rutenijum
nikl kobalt
gvožđe volfram
tantal vanadijum
Metali ovih grupa su velike gustine i
tvrdoće, visokih temperatura topljenja i
ključanja.
Zašto? Kakvu kristalnu rešetku grade?
Ovi elementi su odlični provodnici toplote i
elektriciteta i imaju vrlo dobra mehanička
svojstva.
Većina jedinjenja prelaznih metala je
obojena kako onih u čvrstom stanju tako i
onih u rastvorima.
Kod prelaznih metala se javlja težnja za
građenjem legura i međusobno i sa drugim
metalima.
Karakteristična hemijska svojstva
prelaznih metala se ogledaju u:
 vrednostima koficijenata
elektronegativnosti koji se kreću
između 1,1 i 2,2
 građenju jedinjenja sa različitim
oksidacionim brojevima
 težnji da grade kompleksna
jedinjenja.
Građenje jedinjenja sa različitim
oksidacionim brojevima karakteristično
je za ove metale. U istoj grupi mogu se
naći stabilna jedinjenja i sa parnim i sa
neparnim brojem.
Jedinjenja prelaznih metala 5. i 6.
periode su stabilna, sa visokim
oksidacionim brojevima, a kiseli karakter
im je u porastu.
U jedinjenjima prelaznih metala sa nižim
oksidacionim brojevima veza je pretežno
jonskog karaktera, dok pri višim
oksidacionim brojevima preovlađuje
kovalentna veza.
Većina jedinjenja ovih elemenata je
obojena jer je potrebna mala energija
za prelaze elektrona (vidljivi deo
spektra)
PRELAZNI METALI
PRELAZNI METALI

PRELAZNI METALI

  • 1.
    Prelazni metali Prelazni metalise nalaze između IIa i IIIa grupe periodnog sistema elemenata. Ovi metali popunjavaju 3d, 4d i 5d- orbitale dok se na poslednjem energetskom nivou, skoro po pravilu nalaze po dva s elektrona suprotnog spina. Promena broja elektrona javlja se kod elemenata iste periode Ovi metali popunjavaju 3d, 4d i 5d- orbitale dok se na poslednjem energetskom nivou, skoro po pravilu nalaze po dva s elektrona suprotnog spina.
  • 2.
  • 3.
  • 4.
  • 5.
    Metali ovih grupasu velike gustine i tvrdoće, visokih temperatura topljenja i ključanja. Zašto? Kakvu kristalnu rešetku grade? Ovi elementi su odlični provodnici toplote i elektriciteta i imaju vrlo dobra mehanička svojstva. Većina jedinjenja prelaznih metala je obojena kako onih u čvrstom stanju tako i onih u rastvorima. Kod prelaznih metala se javlja težnja za građenjem legura i međusobno i sa drugim metalima.
  • 6.
    Karakteristična hemijska svojstva prelaznihmetala se ogledaju u:  vrednostima koficijenata elektronegativnosti koji se kreću između 1,1 i 2,2  građenju jedinjenja sa različitim oksidacionim brojevima  težnji da grade kompleksna jedinjenja.
  • 7.
    Građenje jedinjenja sarazličitim oksidacionim brojevima karakteristično je za ove metale. U istoj grupi mogu se naći stabilna jedinjenja i sa parnim i sa neparnim brojem. Jedinjenja prelaznih metala 5. i 6. periode su stabilna, sa visokim oksidacionim brojevima, a kiseli karakter im je u porastu. U jedinjenjima prelaznih metala sa nižim oksidacionim brojevima veza je pretežno jonskog karaktera, dok pri višim oksidacionim brojevima preovlađuje kovalentna veza.
  • 8.
    Većina jedinjenja ovihelemenata je obojena jer je potrebna mala energija za prelaze elektrona (vidljivi deo spektra)