Skripta: Slaveni. Opća srednjovjekovna arheologija, 2010.

1. 1
KOS – POVIJEST SLAVENA
RIMSKO DOBA
-181.pr.K. Rimljani su osnovalo koloniju AKVILEJU da bi spriječili prodiranje Ilira i Kelta u Italiju
-odatle postepeno tokom 1.st.pr.K. prodiru u Alpe i kraško zaleđe
-35.g.pr.K. – pobjeda Rimljana nad Panoncima, Dalmatima i Japodima
-15.g.pr.K. – pod rimsku vlast potpada alpsko i predalpsko područje sve do gornjeg Dunava
-provincija NORICUM (nekadašanje Noričko kraljevstvo) obuhvaćala ke Gornju i Donju Austriju
do Dunava, Korušku i zapadni dio Štajerske (istočni dio Štajerske pripadao je Panoniji, a Emona od
kraja 2.st Italiji)
-od keltskih plemena u Sloveniji su ţivjeli Taurisci (ist. Alpe do Gorenjske), Latobici (Doljenjska,
ist. dijelovi Kranjske), Karni (gornja Posavina – oko Kranja- castel CARNIUM)
.kršćanstvo se širi tokom 2. i 3.st. iz Akvileje
SEOBA NARODA
-poč.5.st. Alarih vodi Vizigote preko Slovenije u Italiju (usput ruše Emonu)
-sr.5.st. Huni Dunavom i kraškim putevima prodiru duboko u Italiju, Germaniju i Galiju – u
Sloveniji razaraju Poetovio, Celeliu i Emonu
-vođa german. plaćenika u rimskoj vojsci Odoakar – ruši plemenski savez Rugijaca , ali ne uspijeva
odrţati dunavski limes u Noriku, pa se spušta u Italiju gdje 476. ruši s vlasti posljednjeg zapadno-
rimskog cara
-ist. rim.carstvo poziva u pomoć protiv Odoakra Ostrogote s Teodorikom koji kreću iz Panopnije
prema SZ dijelovima Balkana
489. Teodorik pobjeđuje Odoakra na Soči, ulazi u Italiju i stvara svoju drţavu koja seţe od Srijema
preko gornje Podravine i Dalmacije do Italije
-iako su Ostrogoti bili u Sloveniji, nisu ostavili mnogo tragova (giotska posada u Kranju) – još
uvijek prevladava romansko ili romanizirano starosjedilačko stanovništvo
-nakon Teodorikove smrti 526. za Justinijana, dolazi do gotsko-biz. rata u kojem Goti postepeno
gube Srijem, Panoniju i Dalmaciju – situaciju iskorištavaju Franci koji zaposjedaju Norik i
Venetsku oblast, a Langobardi kao biz. saveznici Panoniju
-za vlade Alboina (oko 565.) Langobardi u savezzu s Avarima uništavaju gepidsku drţavu, no
uskoro nakon toga Langobardi 568. kreću u Italiju preko Slovenije
-put ih jr vodio starim rimskim pravcem Petovio-Celeia-Emona –Aquileia
-zaključak: razna germanska plemena koja prolazila slovenskim zemljama, samno su se
privremeno zadrţavala
OD SEOBE DO 9.ST
-ime za Slovence: u prvo vrijeme doseljenja zap. i juţ. susjedi ih zovu općim imenom za Slavene:
Sclavi, Sclaveni, Vinedi, Venedi
-kod Njemaca i danas postoji oblik WINDISCHE
-Slaveni sami sebe nazivaju Slovjene
-Slovenci su ovo opće ime uzeli kao svoje narodno u obliku Slovenac

2. 2
I. SIVEC - KARANTANSKO–KETLAŠKI KULTURNI KRUG
odnosi se na materijalnu kulturu alpskih Slavena od 7 – 11.st.
-zauzima prostor u koji ulazi gotovo cijela današnja Slovenija, austrijska Koruška i Štajerska,
djelomično Gornja i Donja Austrija i dio talijanske Furlanije
-pojedini elementi koji nose karakteristike ovog kruga mogu se naći i na mnogo širem prostoru
-prema P. Korošec, karantansko – ketlaška kultura se dijeli na:
1. GRUPA SA KERAMIKOM 7/8.st.
2. KARANTANSKA FAZA SR.8.st. – SR.9.st
3. KETLAŠKA FAZA SR.9.st – KRAJ 11.ST.
-ovu kulturu diferenciraju prvenstveno različizi nakit i dijelovi nošnje
-polaganje oruţja u grob (osim noţeva) vrlo je rijetko
-od naselja dosad su istraţivani: TIN kod Ţusma u Štajerskoj, BLED PRISTAVA, BLEDSKI OTOK
-politička i upravna jezgra nalazila se na Gosposvetskom polju u austrijskoj Koruškoj
-dio Slavena, predaka današnjih Slovenaca, krajem 6.st. , pod pritiskom, a i uz podršku Avara
naselio se u dva vala na zapadu sve do istočnog ruba Furlanske nizine, izvora rijeke Drave i Mure i
porječja Aniţe (Ennsa) i Traune, a na sjeveru do Dunava, na jugu do Kupe i Jadran. mora, na
istoku do Blatnog jezera
-na zapadu susjedi Langobardi, na SZ – Franci i Bajuvari, na sjeveru Moravljani, a na istoku Avari
-među tim narodima i na teritoriju kojeg su naseleili Slaveni, ţivjeli su ostaci romaniziranih
starosjedilaca od kojih Slaveni preuzimaju mnoge tekovine antičke kulture
-arheološki, ovo je razdoblje najslabije poznato
-u potpunosti nedostaju arh. nalazi neposredno nakon doseljenja, odnosno bilo kakvi elementi koje
su slaveno donijeli iz pradomovine
-međutim, u dr.pol.7.st. i poč.8.st. pojavljuje se grupa sa keramikom koja je bila rasprostranjena na
širem teritoriju od onog koji zauzimao karantanski krug
-o tome svjedoče nova groblja otkrivena u Slovačkoj, Ĉeškoj, Slavoniji, Dalmaciji i Istri
-na teritoriju Slovenije grupa s keramikom pojavljuje se na većim grobljima u skupini grobnih
cjelina (npr. pored šempeterske crkve u Ljubljani, uz ţupnu crkvu u Kranju, na Bled-Brdu, na
Ptujskom gradu), ili na odvojenom manjem groblju (Bled – vila Bled, Srednje Bitnje kod Kranja,
mnoga groblja u Donjoj Austriji)
u takvim su grobovima pored lonca polagani noţ i kresivo, a ponekad i šilo
-nakit je rijedak; mogu se naći sa mo KARIĈICE s petljom i kukicom, kao i naušnice u obliku
polumjeseca (lunulaste) ispletene od tanke brončane ţice
-nakit se vjerojatno nije očuvao u večoj mjeri baš zbog svoje krhkosti
-pitanje izvora i razvoja grupe s keramikom još nije znanstveno riješeno
-vjerojatno je u vezi s konačnim naseljenjem Slavena na ovom prostoru
KARANTANSKA FAZA
-do sredine 7.st. nastala je Karantanija sa središtem na KRNSKOM GRADU (civitas Karantana –
Karnburg), u blizini antičkog Virunuma na Gosposvetkom polju
-kao najstarija poznata slavenska drţava, Karantanija je ostala samostalna skoro cijelo stoljeće-
međutim, taj nagli razvoj ubrzao je društveno raslojavanje među Karantancima i jačao vlast kneza
koji se oslanjao na plemstvo – “koseze” (primores)
-kneţeva vlast ubrzo postaje nasljedna
-zbog avarske prijetnje, Karantanci su se povezali sa Bavarcima, ali su uskoro oboje došli pod
franačku vlast (Karantanci pali oko 745. – kao poluvazalna kneţevina koja je sama mogla
odlučivati o unutr. pitanjima)

3. 3
-uz podršku domaćih knezova i plemstva, počelo se širiti kršćanstvo koje je istovremeno značilo i
prodiranje tuđe vlasti, a time i feudalnog poretka, pa je zato često nailazilo na otpor
-širenje kršćanstva i pokrštavanje Slavena olakšavala je misionarska djelatnost salzburške biskupije
(preuzeta od Iraca) koja je pri tome vodila računa i o starim običajima i o narodnom jeziku
-krajem 8.st. Franci su uništili Avare, potčinili u potpunosti Slavene u Posavini, Panoniji i uz
Dunav
-reorganizirali su i kneţevinu Karantaniju i Gornju Panoniju
-u crkvenom pogledu – Drava je od 811. postala granica između salzburške i akvilejske biskupije
-poslije vojno-upravne reforme 828. kao represalija zbog sudjelovanja Karanatanaca u ustanku
donjopanonskih Slavena, slavenske kneţevine su reorganizirane u franačke grofovije pod vlašću
njemačkih grofova – to je vrmensski i historijski okvir u kojem se formirala karantanska faza
ketlaške kulture
-za nju su karakteristični nakit, izrađen od iskucanog brončanog lima:
 okrugle pločaste fibule
 lučne fibule jednakih krakova
 tanko kovane polumjesečaste naušnice
 raznovrsni oblici naušnica od brončane ţice
 razne brončane i srebrne karičice i prstenovi
-PLOĈASTE FIBULE u ovom razdoblju pojavljuju se na veoma širokom prostoru
-iz antičkog svijeta poznajemo fibule izrađene od razl. metala i ukrašene raznim tehnikama – one
su popularne i u razdoblju seobe naroda i u ranom sr. vijeku
-tako ih nalazimo oi u starosjedilačkim kulturama poput KALAJA DALMACES, KESZTHELY,
kao i u germanskom kulturnom krugu
-karantanske pločste fibule izrađene su od tankog brončanog lima – neke za podlogu imaju čvršću
ţeljeznu jezgru preko koje je prevučen bronč. lim
-po obliku su okrugle, samo je nekoliko priomjeraka četvrtastih
-ukrašene su ugl. tehnikom iskucavanja, s tim što je rub fibuleu vezi s centralnim motivom daje
utisak granulacije
-motivi su obično stilizirani, biljni, ponekad sa slikom kriţa, ja njeta (agnus Dei) ili orla, a
ponbekad imitiraju pleternu ornamentiku
-ornamentika tako nosi poruku antičkih duhovnih prikaza prilagođenih tadašnjem vremenu
(kentaur, ptice na drvetu ţivota), kršćanstva (janje, orao, kriţ) ili imitiranja ornamentike drvenih ili
kamenih arhitektonskih dijelova (pleter)
-FIBULE JEDNAKIH KRAKOVA – dosta su česte; njihovi okrugli krakovi ukrašeni su motivom
ljiljana koji ponekad počinje gubiti svoj prvobitni oblik
-tanki ukrašeni brončani lim ponekad ima ţeljeznu podlogu
-f. jednakih krakova koje su se razvile iz lučnih, nalazimo u starosjedilačkom horizontu 5 i 6.st. u
istarsko-venecijanskom i gornjoadiškom prostoru, apojedine primjerke i na mnogo širem arealu
kao npr. u merovinško-karolinškom i vikinškom kul. krugu sve do 12.st.
karantanski oblici ovih fibula mogli su dobiti idejne uzore iz starosjedilačkog kruga, iako
vremenski niti po obliku ne veţu se neposredno na njega
-tanko kovane, POLUMJESEĈASTE NAUŠNICE, obično brončane, aponekad i srebrne, ukrašene
su urezanim vegetabilnim ili geometrijskim ornamentima
-samo rijetki primjerci imaju neki drugi ornament (lik ţivotinje, urezane kruţiće, palmet)
-polumjes. naušnice nalazimo već u antičko doba
-izrađene su od zlata, a neke imaju na lunuli apliciran filigranski ornament
-u biz. kul. krugu 6 i 7.st. od osnovnog polumjesečastog oblika razvilo se više varijanti ovih
naušnica
-nalaze se i u starosjedilačkom arh. horizontu, obično su brončane, ukrašene punciranim
kruţićima, a masovnu upotrebu i popularnost su stekle upravo u karantansko- ketlaškom kul.
krugu

4. 4
-NAUŠNICE OD TANKE BRONĈANE ŢICE – razlikujemo najviše varijanti
-imaju različito oblikovan donji dio; najjednostavnije imaju samo jedan zavoj s donje strane, dok su
one nešto bogatije izrađene s tri ili više petlji iz kojih vise tanki lančići
-sljedeću varijantu predstavljaju naušnice s horizontalno ili vertikalno udjenutim jednom ili tri
jagode od stakla ili metala
-u istovremenim kulturama slične oblike ne poznajemo, dok u straosjedilačkim kulturama
moţemo pratiti idejne uzore za ovaj tip
-PRSTENJE – one izrađene od tankog brončanog lima i one ţljebasto kovane moţemo s koliko-
toliko sigurnosti pripsati karantanskoj grupi
-u karantansku grupu spadaju groblja BLED-BRDO, djelomično BLED-PRISTAVA, KRANJ-ţupna
crkva, PTUJSKI GRAD, groblja HOHENBERG i KRUNGL u Austriji, te pojedini grobovi sa manjih
grobalja
-na neke predmete iz ove grupe nailazimo i na mnogo širem prostoru
-karantanska kul. grupa traje od sredine 8 do sr.9.st i paralelna je sa kasnijim razdobljem avarske
dominacije i sa stilskim krugom Blatnice
KETLAŠKA FAZA
-poslije 828. sve se više učvršćuje njemački feudalni poredak
-nakon prodora Mađara u Donju Panoniju, slavenske kneţevine su ukinte i org. kao granične
grofovije pod njem. grofovima, pa su do poč.11.st. zdruţene u okviru vojvodine Karantanije koja
se postepeno dijelila na historijske zemlje
-njemački je feudalni sistem potpuno apsorbirao začetke domaćeg plemstva, ali je slovenski kmet
širenjem zemljišne reorganizacije postajao sve podloţniji
-stoljećima je vaţila 811. formirana crkvena podjela
-već u to doba konačno se formirao feudalni društveni poredak
-u okviru tih zbivanja formirala se ketlaška faza k-k kul. kruga
-najtipičniji vijesnik ovog razdoblja u oblikovanju i tehnologiji izrade nakitnih oblika je upotreba
emajla
-u karolinško-otonsko vrijeme pod utjecajem inzularnog kulturnog kruga (Irska, Britanija), posuđe,
relikvijari, dijelovi crkvene opreme, nakitni predmeti i inicijali u knjigama se ukrašavaju dragim ili
poludragim kamenjem i staklenom pastom, ali je primjenjivan zbog većeg efekta u boji, vrlo često
emajl, koji je uz to jeftiniji i dostupniji
-u to vrijeme vrlo su aktivne porajnske umjetničko-zanatske radionice koje izrađuju predmete u
tehnici JAMIČASTOG EMAJLA kakav se upotrebljava i na ketlaškim nakitnim predmetima, a
kao takav izlazi iz tipa bizantskog umjetničkog ukrašavanja predmeta
-brojčano se repertoar predmeta u ketlaškoj fazi ne povećava
-prije bismo mogli reći da se smanjuje
-neki nakitni oblici očuvali su se još iz karantanske grupe
-vodeći nakitni oblici – lijevane naušnice u obliku polumjeseca i okrugle pločaste fibule, imaju u
tehnici jamičastog emajla izvedene stilizirane biljne i geom. ornamente, kao i likove pantera, orla,
janjeta ili kriţa
-istovremeno su još uvijek prisutne i gravirane polumjesečaste naušnice, ali i veće karičice s
petljom u obliku slova S i kukicom, i karičice sa zadebljanim krajevima
-tu su također i prsteni okruglog ili kruţnog presjeka
-u pojedinim elementima vidi se i VELIKOMORAVSKI kulturni utjecaj koji se moţe povezati s
misijskom djelatnošću braće Konstantina i Metoda
-u periodu zamiranja ketlaške faze, krajem 11.st. pojavljuju se i BJELOBRDSKI utjecaju (grozdolike
naušnice, dvodjelne ogrlice)

5. 5
-veća froblja ketlaške faze su:
BOHINJSKA SREDNJA VAS
BLED-PRISTAVA
KRANJ – ŢUPNA CRKVA
MENGEŠ
BELJAK – JUDOVSKA VAS
VILLACH
JUDENDORF
-eponimno nalazište – KÖTTLACH u Donjoj Austriji
MARTINOVKA STIL, dr.pol.6.st. i 7.st.
-pripada vremenu I kaganata, odnosno ranoj fazi avarske dominacije
-središte tog stila (neki je smatraju i kulturom) je UKRAJINA, ali je zastupljen i u podunavskim
krajevima, pa ga neki vezuju uz seobu Juţnih Slavena
-uz nakit Martinovka stila često dolaze i lučne fibule s antropomorfnom noţicom tj.Werner-
Rybakov fibule ( ovaj tremin je zapravo besmislen) koje se smatraju SLAVENSKIM
-SARATA-MONTEORU (Rumunjska) i BALTA VERDE (Vlaška) imaju takve fibule , grobnim
cjelinama povezane sa ţarama srodnim PRAŠKOM tipu keramike
-Martinovka stil obiljeţavaju određeni tipovi nakita crnomorskog porijekla:
 pseudokopče
 pseudo-fibule
 lučne fibule s antropomorfnom noţicom tj. slavenske fibule
 zvjezdolike naušnice
 narukvice sa trubljastim završetkom
MARTINOVKA
-ostava blaga u Ukrajini, 6.st., inventar:
 srebrni okovi u obliku fantastičnih ţivotinja
 dijelovi konjske opreme od srebra
 okovi sa sedla od srebra
 slavenske fibule s antropomorfnom maskom
 kaleţ, ţlice, zdjele od srebra
 narukvice zadebljanih krajeva
 srebrni jezičci s graviranim biljnim motivom (kao bizantski)
-Martinovka stil karakteriziraju ostave blaga
-tehnika izrade: tiještenje, granulacija, tiještenje sa pseudo-granulacijom
-karakteristični oblici: zvjezdolike naušnice, gravirani jezičci (prikaz ţivotinja, biljni motivi),
aplikacije i kopče rađene na proboj sa fantastičnim ţivotinjama u obliku ljudskih likova
-rasprostranjenost stila: UKRAJINA, SLOVAĈKA, MORAVSKA, RUMUNJSKA, MAĐARSKA,
BALKAN
-mnogi su sve nalaze pripisivali Kutrigurima koji se u 6 i 7.st. ne mogu lučiti od Avara

6. 6
-nalazišta:
ZEMIANSKY VRBOVK (Slovačka)
PASTIRSKOJE GORODIŠTE (Ukrajina)
MALAJA PEREŠĈEPINA
MAROS GAMBAS (Erdelj)
SZENTENDRE
TOTIPUSZTA
ĈERKUT
COŢOFENI DE JOS
SARATA MONTEORU
KISKÖRÖS
ZALESJE
ĈAĐAVICA
MARTINOVKA
PASTIRSKOJE GORODIŠTE (Ukrajina)
-groblje i naselje 7 i 8.st.
-slavenske fibule, zoomorfne; zvjezdolike naušnice, narukvice s trubljastm završecima
MAROS-GAMBAS (Erdelj), zvjezdolike naušnice, slavenske fibule,7.st.
SZENT ENDRE (kod Budimpešte)
-jedan konjanički grob, dva ţenska groba –datirani novcem Foke
-naušnice tipa s okrenutom piramidom izrađene od zlata
-naušnice s kuglastim privjeskom, a pripadaju tipu Szent Endre
-narukvice s trubljasto proširenim krajevima
-koţni stremeni
TOTI PUZSTA
-grobni nalaz datiran solidom Konstantina IV Pogonata
-zlatni kriţ, bizantski jezičci, biz. kopče s U okovom
-okov torbice, rozete, naušnice sa štiftom i perlicama
-nalazi Martinovka stila: Cotofeni de Jos, Malaja Pereščepina, Pastirskoje Gorodište, Kiskörös
(jezičci)
-ishodište Martinovka stila traţi se kod Anta na području Ukrajine tj. u Podnjeprovlju
-ova kultura ili stil nastoji se povezati sa seobom Juţnih Slavena s pretpostavkom da je upravo ona
arheološka potvrda historijskih događaja
-područje ex-YU – ĈAĐAVICA (kneţevski grob)
NOVI BANOVCI (kopče) + slavenske fibule
CARIĈIN GRAD (jezičac)
-PONASZEPETK (Transdanubija) – avarski skeletni grobovi i slavenski sa ţarama praškog tipa
-OROSZLANY -skeletni grobovi , sa jakim ? utjecajem, slavenska keramika 6 i 7.st.
ĈAĐAVICA (Podravina), kasno 6 i rano7.st.
- srodnost sa: Martinovka, Zalesje, Zemiansky Vrbovk, Cotofeni de Jos, Pastirskoje Gorodište
-radionička srodnost sa dijelovima srebrne garniture kasnog 6.st. s kastela SADOVEC (s. Bugarska)
te sa jezičcima i pseudo-fibulama iz groba 9 KISKÖRÖS – VAROSALATT
-ostaje otvoreno pitanje da li je u blizini Ĉađavice ukopan avarsko-antski ili kutrigurski knez koji je
putovao kroz ovaj kraj
-nepoznanica je i odnos kasnohunskih Kutrigura prema ranijim historijskim Slavenima
-TÖRÖKBALINT – ĈAĐAVICA – MARTINOVKA
-ulomak jezičca koji je popraćen glatkim manjim jezičcima srebrne garniture sa groblja
Törökbalint, sa uočljivim Martinovka stilom

7. 7
-mač koji je 1929. nestao iz groba u Ĉađavici, prema opisu bio je tipološki najbliţi PONTSKOM
maču iz groba u Törökbalintu, gdje se navodno radi o avarskim grobovima s prilozima tiještenih
garnitura, pontske P-ušice i slično
-poč. 7.st. – kronološka istovremenost sa čađavičkim nalazom
NALAZI MARTINOVKA STILA:
1.ostave blaga
MARTINOVKA
ZALESJE
ZEMIANSKY VRBOVK
TEPE
2.kneţevski grobovi
MALAJA PEREŠĈEPINA
TOTIPUSZTA
ĈAĐAVICA
3.groblja
PASTIRSKOJE GORODIŠTE
SZENT ENDRE
MAROS GOMBAS
COTOFENI DE JOS
SARATA MONTEORU
KISKÖRÖS – VAGOHID
NOVI BANOVCI
DALMACIJA ( jezičac)
TÖRÖKBALINT
4.razno
KNIN – PLISKOVO – ostava matrica
-pripadnost: Anti (Rybakov), Kutriguri, Avari, Juţni Slaveni
-fibule s antropomorfnom nogom
NOVI BANOVCI
DUBOVAC – PALANKA
VELESNICA
KLADOVO
CARIĈIN GRAD
SRBIJA
SJEVERNA SRBIJA
STENJEVAC
TEPE
-neki ga smatraju i grobom, opljačkan je još prije
-sačuvane su zlatne pseudokopče, noţ, kaleţasta kupa, srebrna zdjela iz Justinijanovog doba
za zlatne kopče Fettich smatra da se radi o zlatarskoj radionici kagana
-noţ sa zlatnom drškom – ukrašen umetanjem bijelog kanena
-pojasi sa pseudokopčama datiraju se između 630 i 670.
-po Laszlu je u tom razdoblju avarska drţava jedinstvena, ali se sastoji od istočno i zapadnog
dijela
-središte zapadnog je Tepe, a istočnog Malaja Pereščepina (ovu teoriju je teško prihvatiti)

8. 8
BLATNICA STIL, kraj 8.st.
-karakteristična izrada motiva u negativu veţe se uz tauširane falere dr.pol.8.st.
-definirani prijelaz na biljni ornament tj. izostaje motiv karakterističan za II kaganat
-ornament koji teče i ne završava + odvajanje i ponavljanje (metopni ornament)– nestanak
karolinških tehničkih utjecaja
-LJILJAN + PUNCIRANA PODLOGA + BILJKE STEGNUTE U STRUĈAK
-definirani ornament, ponavljane scene, elementi karolinške umjetnosti
-niti jedan od od tri najbitnija nalaza nije apsolutno kronološki fiksiran
-Blatnica – jedina mogućnost sigurnije datacije zbog nalaza oruţja (karolinški mač)
-Poţeški Brestovac – karakterističan i zanimljiv zbog muškog i ţenskog nakita tog vremena
-Nagy Szent Miklos - zbog stilskih analogija s perzijskom ikonografijom
BLATNICA, kraj 8.st. i poč.9.st
-kneţevski grob u Slovačkoj
-inventar:
 luksuzna pozlaćena pojasna garnitura sa jezičcima i okovima Blatnica stila (lijevana)
 karolinški mač tipa D (prema Petersenu)
 jednostavne karolinške ostruge i koplja
-ukras: platiranje ţeljeza pokrivanje cijele površine, velika stilizacija vegetabilnog motiva
-stilizirani antropomorfni likovi – zrcalno postavljeni
-razvodnik za remenje – Andrijin kriţ
NAGY SZENT MIKLOS
-nalaz blaga (zlatno posuđe) II kaganata
-po ornamentu na rubu posude pripada Blatnica stilu
-na posuđu grčka slova koja se ne mogu pročitati jer su precrtana (dekoracija) i pročitana ne daju
nikakav tekst
-ukras: MOTIV GIRLANDE, buketi floralnih motiva , stisnuti stručak
-motiv je izveden direktno iskucavanjem ili punciranjem podloge
-po kontinuiranom motivu moţemo prepoznati tradiciju 8.st., a kad se promatra ukras, moţe se
vidjeti motiv Andrijinog kriţa, koji je dominantan, izveden u negativu iskucavanjem podloge, a
istovremeno se podloga moţe promatrati kao glavni i dominantni motiv
-centralni motivi na rozetama sa posuda
-motiv konja sa perjanicom i Perzijanac sa zarobljenikom (stilske analogije sa perz. ikonografijom)
-oprema konja sa prikaza na toj rozeti poznata iz konjaničkih grobova Karpatske kotline na kraju
8.st.
karakteristična kasnoavarska prejanica sa konjske oglavine koju u grobovima nalazimo vrlo često
sa falerama
-karakterisitičan perzijski šljem
-motiv grifona koji napada srnu – u tipičnoj perzijskog varijanti, (kraguj – grifon)
-otmica Ganimeda – glava orla (kraguj – Ĉelarevo) u istoj perz. varijanti
-raširenih kratkih krila, kratkog repa i sa prikazom nogu bizantski tip 6.st.
POŢEŠKI BRESTOVAC
-stilski blizak NagySzent Miklosu
-pojava karolinških elemenata vezuje ga uz nalaz iz Blatnice
 okov sa pseudogranulacijom
 jezičac tipa Hohenberg (3)
 granulirane grozdolike naušnice (biz. nakit)
 glatka dugmeta – karakteristična za slavensku ţensku nošnju 9.st
 romboidno raskucano prstenje ( moravski prostor 9.st sa ekskursom u Štajerskoj)
 karolinški jezičac s pupoljkom (garnitura Mogorjelo), okov s ljiljanima

9. 9
UVOD U SLAVENSKU ARHEOLOGIJU
PROBLEMI SLAVENSKE ETNOGENEZE
-slavenski jezici spadaju u grupu SATEM jezika
-postojbina: zakarpatsko područje (u vrijeme indoevropske seobe)
-historijski Slavene moţemo pratiti od Herodota (spominje neke narode i plemena – Neuri, Budimi
– danas se misli da je riječ o Slavenima u susjedstvu Skita)
-rimski izvori: Tacit – Slaveni prostorno bliski Germanima – arheološki ih se veţe uz ?
kulturu iz 1.st.
-uz Slavene su vezane razne prethistorijske kulture (Tripolje, Luţička)
-tzv. “slavenska pradomovina” –između Dnjepra i Dnjestra (prije dijaspore)
-od početka nove ere – manje migracije slavenskih plemena
-jedna od teza: etnički kontinuitet nosilaca Luţičke kulture
a) spaljivanje i pokapanje u urnama
b) prostor na kojem se javlja ta kultura (između Odre i Visle)
c) princip isključenja ostalih naroda (Germani, Iliri) – ostaju samo Slaveni
-argumenti protiv:
a) vremenski interval – od odumiranja Luţičke kulture do Slavena postoji razmak od 1000 godina
b) problem DIJAKOVSKE kulture – naročito naselja koja su utjecala na razvoj slavenskih gradišta
Slavene prije 6.st. je praktički nemoguće identificirati
-problem germanske seobe: sa sjevera ka jugoistoku – tokom 1.st. – utječe na slav. migracije (tako i
prije 6.st. postoji određeno pomicanje slavenskih plemena prema Ist. moru i preko Dnjepra ka
istoku)
-pojava Huna utječe na slavenski smjer – terminus post quem seobe naroda
-početkom 6.st. Langobardi prelaze Dunav i dolaze u Panoniju – ostavljaju prostor za jedan kraj
avaroslavenskog pomicanja dok drugi ide kroz Podunavlje
-pojava i kretanje Avara također je utjecala na pomicanje Slavena
-još prije pojave Avara – početkom 6.st. – imamo već tzv. ANTSKI SAVEZ – u donjem Podunavlju
(odatle jedan dio Slavena inkorporira se u vojsku istočno- rimskog carstva – nakon sredine 6.st.
PROKOPIJE IZ CEZAREJE – oficir u Justinijanovoj vojsci , “Gotski rat” – spominje Slavene u
Justinijanovoj vojsci
-Prokopijev opis opsade Gotije (Totila) – podatak o lukavstvu slavenskih vojnika (trske – dihalice)
-veliki val slavenske seobe vezan je uz avarsku provalu u Karpatsku kotlinu
-567/8. Langobardi uništavaju gepidsku drţavu i sele u Italiju prostor ove dvije drţave
zaposjedaju Avari i Slaveni
JUŢNI SLAVENI I NASELJAVANJE NA BALKANU
-dr.pol.6 i poč.7.st. vezano uz avarske provale na Balkan i u predalpski prostor
-povijesni podaci: korespondencija istarskih biskupa sa papom Grgurom (oko 600.g.) – veţe se uz
provale Avara i Slavena – spominje i da jedan dio njih ostaje u unutrašnjosti Istre, koje je antičko
stanovništvo napustilo
-Balkan (ušće Kupe u Savu – geografski kriterij)
-podaci za opsadu SOLUNA 6/7.st. – spominje se i naseljavanje Slavena
-problem SIRMIUMA – Bajanova opsada – migracije panonskog stanovništva u Dalmaciju
(ţivotopis sv.Dimitrija spominje Slavene koji spaljuju mrtve i naseljavaju se)

10. 10
-pojava Slavena na Jadranu : SALONA srušena 614/15., na temelju groba opatice Johane
opatica jednog samostana – pripadala benediktinskom redu (ţenski redovi –sv.Skolastika, muški
– sv.Benedikt)
-rana pojava benediktinaca u Sirmiumu
-614/15. natpis na sarkofagu opatice Johane POSLJEDNJI UKOP U MANASTIRINAMA - kao
djevojčica pobjegla iz Sirmiuma (582.) – natpis iz Sirmiuma (danas u Zg muzeju) iz doba opsade
-OSTAVA BAKRENOG NOVCA HERAKLIJA IZ SALONE – upozorava da je na području Salone
još u Heraklijevo vrijeme novac imao vrijednost
-2. teza o ukopu od strane ? - dosta nevjerojatno
-to je potaklo Marovića da predloţi dataciju prestanka antičkog ţivota 630. (za Heraklijeva
vladanja)
-Konstantin Porfirogenet (spominje Tomislavovu mornaricu) –10.st. DAI – spominje da je Heraklije
naselio Hrvate i pokrstio ih
-628. opsada Carigrada – sudjeluju i Slaveni
-nakona pada Sirmiuma počinju avarski prodori i slavensko naseljavanje Balkana (TO NE ZNAĈI
DA AVARI UVIJEK NASTUPAJU SA SLAVENIMA – ali su omogućili totalno povlačenje
romanskog stanovništva u gradove, na otoke i u nepristupačna područja)
-nakon neuspjeha pod Carigradom Avari se povlače isključivo u Karpatsku kotlinu , dok Slaveni
ostaju
-Slaveni se ponovo javljaju u pov. izvorima pred kraj 8.st. (slična situacija i sa Zapadnim
Slavenima)
ČERNJAHOV KULTURA
-problem nosilaca te kulture je još uvijek otvoren – neki smatraju da je to izrazito slavenska kultura
-u Erdelju se manifestira tek od dr.pol. 4.st.
-nema dokaza o kontinuitetu između Ĉernjahova i Martinovke (kraj Kijeva, 6.st.)
-Ĉernjahov: fibule sa podvijenom nogom i spiralom, keramika dobre kvalitete prema rimskim
uzorima (tamna sa rešetkastim ornamentom)
-tih nalaza ima u području Dnjepra, ali nakon 4.st. odumire i ta kultura (nakon germanske
migracije prema jugu)
-horizont Sintanna – Mures kontinuira u istočnogermanskom materijalu 5.st.
-keramika odriče slavensko autorstvo te kulture
-nagli pad tehnološke kvalitete: izrazita, prva slavenska keramika je vrlo gruba i rađena bez
lončarskog kola
-uvjerljivija je teza o utjecaju Dijakovske kulture (kraj Moskve) kao kulture koju vezuju uz Slavene
na prijelazu iz prethistorije u historijsko vrijeme
-jedino što se moţe identificirati kao slavensko od početka nove ere su gradišta – tip naselja s
drvenim palisadama
-to su naselja bez stratigrafije, vrlo su plitka
-kod nas u MRSUNJSKOM LUGU
-faze Ĉernjahovske kulture
1.faza – GERMANSKA
2.faza – SLAVENSKA
-vodeće forme: jednostavne fibule sa podvijenom nogom
-naranije: početak 3.st. - 2 faze: ĈERNJAHOV
SINTANNA – MURES
- područje Podnjeprovlja, Moldavije i donjeg Podunavlja

11. 11
ZARUBINJSKA KULTURA
-na pojedinim lokalitetima u Ukrajini ide s najstarijom fazom Ĉernjahov kulture (na to je upozorio
Hvojka, ukrajinski arheolog) donosi primjere slavenskih zemunica
-groblja sa BIRITUALNIM pokopom – tek u Ĉernjahovu su pojedini grobovi s incineracijom mogli
biti vezani uz Slavene, ali sa kvalitetnom crnopoliranom keramikom tankih stijenki dok je
slavenska keramika 6.st. rađena rukom
-Brenner: migracija GOTA u 1.st. dovodi do rađanja Ĉernjahov kulture
-usporedna naselja u Podnjeprovlju:
1. SLAVENSKA NASELJA ZATVORENOG TIPA – GRADIŠTA
2. ISTOĈNOGERMANSKA OTVORENOG TIPA
-keramika tipa Ĉernjahov nađena je i na gradištima (Slaveni su je vjerojatno koristili)
-SLAVENSKA KERAMIKA: prvenstveno forma lonca bez drške
-NAJRANIJA je tzv. PRAŠKOG TIPA – nema usta, bez drške
-kolo – tek u 8.st. (gradišna keramika)
VALOVNICA SE NA SLAVENSKOJ KERAMICI JAVLJA TEK KADA SLAVENI DOLAZE U
DOTICAJ SA RIMSKIM SVIJETOM
-tako se u provinciji Dalmaciji javlja probljem lučenja kasnoantičke keramike 6.st. od slavenske
-Ĉernjahov kultura: posude s ručkama (u slavenskoj keramici 9/10.st., pod utjecajem autohtonih
tradicija); bikonične zdjele – 13.st. (tek s pojavom gotičke keramike)
-najranija slavenska keramika – lokaliteti 6.st. (grobišna), ali i keramika Ĉernjahov kulture je
preteţno grobišna
-sovjetski arheolozi izvode slavenske fibule 6 i 7.st. od fibule s podvijenom nogom
-SLAVENSKA FIBULA JE DERIVAT ISTOĈNOGERMANSKE FIBULE
-fibula s podvijenom nogom – opće kulturno dobro u Evropi
-ekspanzija Ĉernjahov keramike prema jugu je vezana za dr.pol.4.st
nekropole (kompleksna nalazišta): ĈERNJAHOV keramika
DAĈKA
SARMATSKA
-sarmatska keramika je jako romanizirana
-fibule s podvijenom nogom – u rimskoj izvedbi sa karakteristično facetiranim gornjim dijelom
noge
-razlika između kasnoantičke (5 i 6.st.) i slavenske keramike:
1.rimska -krajevi unutra horizontalni (pridrţavanje posude)
1.slavenska - vertikalni ( zaglađivanje posude)
-nalazi kao iz nekropole TIRGSOR radije se pripisuju u Rumunjskoj nekoj grupi koja je imala veze
sa Zarubinjskom, a ne samim Slavenima
-Ĉernjahov kultura nestaje nakon 400.g.
-PRAŠKA KERAMIKA -datira se prema paljenim pokopima – sve urne na području Ĉeške,
Moravske, Rumunjske (vjer. od Dunava) pokazuju slične forme (7.st.)
-kod nas: urne iz KAŠIĆA – posve druga forma (isto 7.st.), češljasta valovnica
-MLAĐA FORMA – POJAVA DEKORACIJE : VALOVNICA javlja se tek u dodiru sa
kasnoantičkim tradicijama
-Kašić: nalazi koji se mogu vezati uz Koman kulturu enklave romaniziranog autohtonog ţivlja
(koje prenosi antičku tradiciju duboko u srednji vijek)
-8.st. – okolica Blatnog jezera (POKASZEPETK) – paljeni pokopi iznad skeletnih I.Bona: rezultat
migracije iz Donjeg Podunavlja (drugi krak – Erdelj)

12. 12
-u migraciji su Slaveni izgubili paljevinski pokop u oko 50.g. (rezultat simbioze s Avarima?)
groblja I kaganata nemaju paljevinske grobove
PROBLEM ODNOSA GROBNE I NASEOBINSKE KERAMIKE
 keramika SREDNJEG gradišnog perioda – KOLO (spororotirajuće, ručno); ukras: valovnica
češljasti instrument češće od urezivanja
 keramika MLAĐEG gradišnog perioda – razlika je profilacija ruba usta rezultat izmjene
tehnologije – upotreba brzog kola i bolja tehnika pečenja
BLUĈINSKI TIP (Poulik)
-odgovara Bjelobrdskoj kulturi – nešto niţi trbušasti lonac, naglašeno rame, dobro pečen (crvene
boje)
-veliki dio slavenske keramike 7 i 8.st. – posebno grobne – je sušen
-u bogatim grobovima keramička posuda se zamjenjuje DRVENOM VEDRICOM s okovima, te
staklom
-javlja se i rukom rađen lonac – kao dar rođaka pokojniku (posve ritualna podloga)
-8 i rano 9.st – podjednako se u grobovima javljaju lonci rađeni na sva tri načina (rukom, sporo i
brzo kolo)
-iz toga se vidi da se već u 8.st. javlja proizvodnja radioničkog karaktera
-OTOK KOD VINKOVACA – konjanički grob (datiran konjskom opremom), kraj 8.st.
-lonac visok 15cm – vrlo kvalitetno rađen, crveno pečen, ukrštene valovnice, brzo kolo
-isto groblje: ţenski grob iz dr.pol.8.st. – lonac PODUNAVSKOG TIPA (Eisner) – najveća širina u
gornjoj trećini posude, zaobljeni profil usta ( spororotirajuće kolo ), dok je ovaj ovdje rađen rukom
(ritualno)
-po Eisneru – podunavski tip uvijek rađen na kolu, dok POTISKI rukom
-drugi tipovi – plitke posude rađene rukom; karakteristično za zapadnoslavensko područje (uz
jugoistočno, nešto u Makedoniji jedan od makedon. nalaza datiran čankastim bizantskim
novcem ( poslije 10.st.) što dovodi u pitanje taj lokalitet kao rani nalaz)
-zdjele s uvučenim rubom usta – više karakteristične za Zapadne Slavene
-u Srbiji (Negotin) – javljaju se nešto kasnije (čak 12-13.st.)
-plitke zdjele – često se nalaze u šutu bizantskih naselja iz 4.st. – rađene od dobro pečene gline,
često se lome, ali se ne rasipaju (kao keramika 4.st. iz grobova)
-RADIONIĈKA PROIZVODNJA POJAVA ŢIGOVA NA POSUDAMA (plastičnih ili urezanih)
kraj 8.st.
-PEĆNJACI – također imaju ţigove (na dnu) – lošije rađeni izvana nego iznutra
-lonci i zdjele s profilacijom na ramenu VELATIĈKA keramika
-KAŠIĆ – MAKLINOVO BRDO – domaće romanizirano stanovništvo (prije 7.st.)
paljevinski grobovi: Slaveni u 7 i poč.8.st. nemaju više paljevinskih grobova
-ŢDRIJAC – sporni komad od roga(?) – slično u Tagybanji (SZ Mađarska) i SopronKöhida (tu se
naselio jedan dio pokrštenih Avara – nakon poslanstva Karla Velikog)
-“Pločica odmora ratnika” iz Sibira
-Ţdrijac: medaljon s likom Avara(?) i Franka (± 800. najranije)
-Biskupija: ostava matrica (iz 7.st. – dat. Fettich i Korošec)
-Bosna: nalazi karolinško karaktera – koplja s krilcima
-Golubić: garnitura nakita iz 7.st. – bizantski import

13. 13
MARTINOVKA nakitini stil
-nakit nastaje uglavnom u radionicama Crnog mora s jakom antičkom tradicijom
-filigran i granulacija – dominantne tehnike u tom području
-uvode polihromiju i rovašenje
-u 6.st. ponovo oţivljava u tim radionicama filigran i granulacija
-oni uvijek rade prema ukusu i potrebama naručilaca (Karpatska kotlina, Podunavlje, Balkan –
nalaze se produkti crnomorskih radionica)
-tu su rasprostranjeni nalazi Martinovka: duţ puta Baltik – Crno more, ali se vezuje i uz slavensku
migraciju u 6.st.; vrijedi i za nalaze iz Ukrajine
-slavenske fibule su široko rasprostranjene, vezane su uz tradicionalne komunikacije sjever – jug
-kod nas je to prostor oko limesa
-te se fibule u Martinovka stilu mogu sigurno vezati uz Slavene
-fubule su pronađene u urnama s pepelom (praškog tipa slavenske keramike); nisu nikada nošene
u paru
-u Martinovka horizontu česti su nalazi blaga (rijetki u germanskim nalazima) – Hacki, Zalesje,
Sjenkov, Malaja Pereščepina
-blaga na zapadu ima vrlo malo; na jugu je značajan grob iz Ĉađavice
-u Karpatskoj kotlini ima cijeli niz kneţevskih grobova istovremenih s Ĉađavicom
-Biskupija – zlatarska ostava, nalaz matrica od kojih se neke mogu vezati uz Martinovka stil
-privjesak za zvjezdoliku naušnicu koji imitira tiještenjem granulaciju – pr.pol.7.st.
-Slavene se moţe pratiti do Peloponeza (nalaz paljenih grobova u Sparti)
-u 6.st. na području Ukrajine se registrira kulturni horizont; heterogenost porijekla materijala
-prije 8.st. ne moţe se sigurno govoriti o slavenskim materijalima
-Martinovka stil – pr.pol.6.st. – do 70-tih 7.st.
-lokalitet Martinovka: dijelovi konjske opreme –okovi sa sedla, aplike; pozlaćena fibula
(slavenska), narukvice proširenih krajeva, jedan kaleţ, bizantske kopče
-karakteristične ljudske maske i figure u tom horizontu (posuda potječe iz radionica u samom
Carigradu)
-kaleţ nalik na onaj iz Martinovke – Zemianski Vrbovk
-ZALESJE – bizantske posude i biz. novac
-lik ptice skupljenih krila (karakteristika ranobizantske keramike)
-punca – pečat na plemenitoj kovini, dokaz da se radi o zlatu illi srebru
-na jednoj zdjeli pet bizantskih punci
-naušnice u obliku lunule, privjesci s granulacijom
-cijeli niz torkvesa sa ţigosanim ukrasom
-na raskovanom dijelu je apliciran filigranski ukras i granulacija
-Zalesje je po svoj prilici trgovačka ostava (iz tog doba su česte i ostave porodičnog nakita)
-vrlo često dodaci stakla ili staklene paste
ZEMIANSKI VRBOVK
-zlatni i srebrni ukras
-narukvica proširenih krajeva (završeci poput trube)
-naušnice sa zvjezdolikim privjeskom
-posuđe nešto malo grublje nego u Zalesju
-bizantski zlatnici od Justinijana (oko 550.) do Konstantina IV , iz perioda vladavine s bratom
Heraklijem (oko 668. 669)

14. 14
MALAJA PEREŠĈEPINA
-bizantsko posuđe, importi direktno iz Carigrada (na temelju punci)
-pseudokopče bizantske izrade, imitacija filigrana i granulacije
-mačevi s pontskom P-ušicom
ĈAĐAVICA
--na Dravi, kod Donjeg Miholjca
-torkves, dvije naušnice zvjezdolikog tipa, narukvice s filigranom
-jezičci sa stiliziranim ţivotinjskim parovima
-bizantska kopča
-mač sa pontskom P-ušicom (izgubljen)
-revizija radi se o muškom kneţevskom grobu
-ne moţe se tvrditi da je slavenski, ali je nakit slavenskog tipa
-tamga – jezičac koji ima ţivotinjske likove – stilizirani plemenski totem
BISKUPIJA
-stilizirani konj; nalik na konja iz Martinovke
-polukalotasti privjesak s imitacijom granulacije
-matrice od lijevane bronce, 24 komada, 7.st.
-matrica za izradu jedne strane naušnice u obliku okrenute piramide (Karpatska kotlina, I kaganat)
ĈERKUT (Mađarska)
-langobardske fibule lijevane s rovašenim ukrasom i meandrom
-u prvim desetljećima 6.st. Langobardi prelaze Dunav
-ţenski langobardski grob; naušnice i narukvice su slavenske, ali grob nije slavenski
(slavenska nošnja rijetko kada ima fibulu i to uvijek samo po jednu)
-grob iz sredine 6.st. neposredno pred odlazak u Italiju
PASTIRSKOJE
MAROS GAMBAS
SZENT ENDRE
TOTIPUSZTA
KISKÖRÖS
-iz doba I kaganata ima vrlo mnogo zlatarskih grobova
ZVJEZDOLIKE NAUŠNICE TIPA MARTINOVKA:
-starija literatura I kaganat se identificira sa Martinovka kulturom
-Martinovska kultura: danas – nije više sinonim za I kaganat, već specifična pojava u okviru
horizonta I kaganata
-Alföldi – Fettich vezao uz Kutrigure (kao i cijeli I kaganat)
-KESTELJSKA KULTURA – starija literatura II kaganat
-problem Keszthely-a i odnosa prema tipičnim nalazima II kaganata
-Fettich i Alföldi – iskopavanja s početka 20.st. –nekoliko bliskih lokaliteta – kasnoantičke kopče
tipa Keszthely – Dobogo
-Lipp: objava tih iskopavanja – bez grobnih cjelina
-ogroman fundus materijala naveo Fetticha i Alföldy-ja da kesteljsku kulturu označe kao supstrat
za genezu kulturne slike 8.st.

15. 15
-materijal (po Hampelu – preuzeto od Lippa):
 naušnice – konično ? završetak i dvostrani S (karakteristika perifernih nekropola)
 narukvice obrezanih krajeva sa ţiv. glavama, stilus – igle
 naušnice s raskovanom karikom s filigranom
 narukvice sa šarnirom (anitetična spirala – karakteristika 8.st.)
 prsten s romboidno raskovanom krunicom
 kopča tipa Keszthely Dobogo (merovinško – kasnoantičko)
 derivati bizantskih kopči 7.st.
 glatki okov s ćelijama – prijelazno razdoblje
 košaraste naušnice – oţivljavanje tipa u pr.pol.6.st. (Vranje kod Sevnice – pokazuje taj tip već
od 4.st.), kod nas – import ili utjecaj – Rifnik, Bled I, SZ Bosna
 nakit u obliku cjetne čaške – mediteranska kasna antika (Narona, Reggio Emilia)
-Vinski : 1. pr.pol.6.st. – lijevane poliedarske
2. dr.pol. (?) - košaraste
-na kesteljskom području (?) – razvoj – rombično raskivanje karike – bukli (lijevani)
8.st. – velike naušnice (promjer do 8cm) s raskovanom karikom (motiv bukla s filigranom) i
jednom masivnom bikoničnom košaricom - tipične kesteljske naušnice
(zrnasta ţica oko bukla – tiješeteni bukli)
-razvoj stilos – igli (Rifnik, Bled, Dravlje)
-igle 6.st. – skromnih dimenzija (Novi Banovci)
-tokom 7 i 8.st. – hipertrofiranje igala (slično i naušnice)
-pločaste fibule – fibule –“bule”
-6.st. – kao recipijent za relikviju – “kutijice” (Rignik) Vinski
ketlaška i karantanska kultura
-“brakteati” – drugi naziv
-katkada motivi kršćanske simbolike
-narukvice otvorenih krajeva s ţivotinjskim glavama (jako stilizirane)
-I. Kovrig (revizija) – ograničila pojam kesteljske kulture na jedno uţe područje, vezujući ga za
autohtono panonsko stanovništvo
-naša istraţivanja - Baranja te Pecs FÜNF KIRCHEN – starija literatura) – slični rezultati –
autohtono stanovništvo, Bledski otok itd.
-iskopavanja 1951/2. – utvrđivanje grobnih cjelina
-melonen–perle –“koštice lubenice” – tip karakterističan za avaro-slav. groblja od sredine 8.st. do
kraja 8.st. (razvijeni oblik – crne, pravilne)
-muški grobovi – skromniji
-glatka garnitura (ranoavarski) , a sa srcolikim okovom –kasnoavarski
-perle: Melonen, višestruke (8.st.), dvobojne – tzv. karolinške perle
-najraniji slavenski nalazi – SI ex-YU nalazi sa prostora pradomovine Slavena – grupa nalaza s
porijeklom s Ponta, ali napravljenih u ukrajinskim radionicama (Podnjeprovlje, Rybakov:
“Dnjeparske radionice” imitacije pontskih radionica)-nakit koji proizvode putujući zlatari
(Biskupija)

16. 16
SLAVENSKE FIBULE
-Ukrajina, Baltik, Krim, Tesalija, Balkan, Peloponez
-završavaju antropomorfnom ili zoomorfnom noţicom; 6 i 7.st.
-nalik su germanskim istog vremena, ali je noţica uvijek trokut ili trapez
-dekoracija: rovašenje, vitica s geometrijskim ornamentom
-kod nas - (mahom slučajni nalazi) – naselja: Burgenae (Petrovci u Rumi, Vojvodina), Velesnica
(kod Kladova), Grahovo, Dubovac, dvije fibule iz Caričinog Grada
tzv. “unutrašnji limes” Dalmacija – Istra (Tarsatica gorska krajina)
tzv. “Alpska klauzura” – nastavak limesa od Tarsatice do Ajdovščine
-nalazi slavenskih fibula raspoređeni u regijama u kojima se manifestira rani avarsko-slavenski val
-Zagreb – Stenjevac – najzapadniji primjerak (Budimpešta – Csepel)
-jedna grupa na Baltiku – trgovina jantarom?
-iz vremena druge seobe (Hrvati i Srbi) – nema arheo. nalaza
-vrijeme Heraklija – pr.pol.7.st. – vrijeme poslije opsade Carigrada 626.
-Hauptmann – prvi iznio tezu o izvještaju Konstantina Porfirogeneta
pr.pol.7.st. – vrijeme kad su Slaveni mogli proći kroz avarsku drţavu i naseliti svoj teritorij (oko
30-tih g. 7.st.), iz tzv. Bijele Hrvatske – Galicija – danas ist. Poljska i Ukrajina
-Marejetić – teza o doseljenju krajem 8.st.
-nova istraţivanja na području Raše (?) – ne donose nalaze prije 10.st.
-Matičani (?) – nalazi ne prije 10.st.
-HIJATUS 7 I 8.st.
-najbolje poznato područje S ex-Yu – svi nalazi duţ Save i Dunava – grupa koja se veţe uz
Martinovku
- migracije – 2 pravca – Podunavlje i Karpatska Ukrajina
oţivljavaju proizvodnju crnomorskih radionica
-6.st. – karakteristična pojava putujućih zlatara; matrice: Biskupija, Sisak, Pančevo
-Pančevo: tipični bizantski jezičak (matrica) – po koncepciji - rozeta u centru jezičca –
reminiscencija monograma
-zlatari avarskog kaganata – prvenstveno iz redova romaniziranog stanovništva
-avarsko zlatarstvo formirano tek na Crnom moru
SOPRON KÖHIDA -lubanje goveda – obično u vrhu ili dnu groba (ostaci sanduka)
-Török smatra da se radi o goveđim koţama s glavom kojima su sanduci pokrivani
(dokaz - igle za učvršićavnje koţe)
-tzv. “soljenka” – sa šamanističkim prikazom (dvije ţivotinje oko drva ţivota)
-slično: Tatabanja, Ţdrijac, Burnum
-kao kriţ – tip kriţa zapadne provenijencije (Ţdrijac)
-Rudići kod Glamoča (slučajni nalazi) – koplje s krilcima, jedno u o. vrbinog lista, jedan
damascirani mač (tip iz pr.pol.9.st, najkasniji)
-jedan romboidno raskovan prsten, posude (grobne)

17. 17
-sve slavenske fibule se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:
1.s antropomorfnim završetkom noge
2.s zoomorfnim
-nikada nisu nađene u paru
(Pastyrskoje – Ukrajina) (Suuk Su – germanska nekropola na Krimu)
1.ANTROPOMORFNA NOGA
-te se fibule poklapaku sa slavenskom migracijom prema jugu (vremenski)
-Huni kao i svi nomadi ne poznaju lučne fibule, također i Avari
-te su fibule djelomično rađene u pontskim radionicama, motivi su podunavski (njihov produkt su
i orlovske kopče)
-kasnije se proizvode u lokalnim radionicama, npr u Ukrajini i šire se prema zapadu i jugoistoku
-u Podunavlju ima svega nekoliko primjeraka
-Tesalija, Peloponez, Mala Azija
-nema ih nakon 7.st. (fibule općenito iščezavaju)
-u novoj domovini nema tragova proizvodnje (bio je to izgleda kratkotrajni germanski impuls)
-Fönlak – zlatarski grob, jedini primjerak
-na ovim fibulama nema ulaganja (inače karakteristika 6.st. germanskih fibula), ali postoje imitacije
ćelija
-pojava drugog ţivotinjskog stila, zupčasti ukras
-DNJEPARSKI TIP – s antropomorfnom nogom i konjskim protomama
-glatke i bez ukrasa, vezana isključivo za Ukrajinu
-Csakbereny – jedini primjer (neobjavljen) te fibule izvan Ukrajine
-iz Vrbasa kopča sa stiliziranim oblicima dnjeparskih fibula
2. ZOOMORFNA NOGA
-simplifikacija ornamenta ide sve dalje
-kod pojedinih primjeraka su plitko urezani koncentrični krugovi
-na kraju su potpuno izolirani i napokon prerasli u punktiranje
-posebna su varijanta su fibule s malo ţivotinjskog stila – cijela je noţica najčešće splet ţivotinjskih
protoma
-vezane su za dnjeparski prostor, Suuk Su, izvoz u Karpatski kotlinu
-nalazi u ex-Yu:
DUBOVAC
VELESNICA (kod Kladova)
CARIĈIN GRAD – 2 primjerka
NOVI BANOVCI
STENJEVAC – najzapadniji nalaz
DINIĈANI (Titov Veles)
-Ukrajina:
MARTINOVKA
PASTYRSKOJE
MALAJA PEREŠĈEPINA
HACKI
SJENKOV
-Krim:
SUUK SU

18. 18
-Karpatska kotlina:
SZEGED – CSENGELE
CSEPEL (otok)
KISKÖRÖS – VAGOHID
DOBOGO
BUDIMPEŠTA
-Grčka:
OLIMPIJA
NEA ANHIALOS
SPARTA
-MALA AZIJA
-zbirka Dierghart – Köln
-TISABURA (rumunjski Banat) – fibula, noţić, pređica, naušnice
-nađena je samo jedna fibula – nije germanski grob
-tek se indirektno moţe govoriti o Slavenima
-MAROS GAMBAS groblje – drugi nalaz, jedna fibula, dva para naušnica
-KOTOFENI de JOS – vrlo luksuzne naušnice s filigranom
-Maros Gambas je samo imitacija ovog nalaza i pojednostavljenje
-ovi svjedoče o lokalnoj proizvodnji (Maros Gambas)
-fibule dnjeparskog tipa su lokalni proizvodi, narukvice proširenih krajeva
-nalazi s područja Rumunjske:
-najraniji slavenski historijski nalazi, primjeri grobnog ritusa kod Slavena
-SARATA MONTEORU (Oltenija) , groblje, oko 1300 grobova – paljenih, u urni ili bez nje
-HLINCA I (Moldavija) – najranije slavensko naselje iz 4.st.
-BALTA VERDE (Moldavija) –dva paljena groba
-Transilvanija – grobljanski kompleksi
-lokalitet POPINA (Bugarska) – ima elemente slavenske naseobine
-HISTRIA – NA Crnom moru
-urne su većim dijelom rađene rukom i odgovaraju oblicima PRAŠKOG TIPA (7.st.)
-najveća širina u gornjem dijelu, često bez ukrasa
-urezane horizontalne linije, proizlazi iz praške keramike
-u Sarata Monteoru sve urne rađene su rukom bez kola
-izuzetak je nalaz u urni s rakom (četvrtastom ili oblom), okolo je zasuta s dosta pepela, ugljena i
slično
-unutra su kosti i ostaci opreme, obično na vrhu ili nešto iznad urne
-fibule s nogom u obliku LIRE – tip PASTYRSKOJE – razvile su se iz forme s ptičjim protomama
-sa Slavenima u Rumunjskoj se moţe računati do 9 ili 10.st., onda nastaju migracije
-ponovo se bude romanizirani utjecaji – to smatra rumunjska arheologija
-sve fibule iz Rumunjske (osim Cotofeni de Jos) su slučajni nalazi
-u jednom skeletnom grobu bile su dvije fibule praćene zvjezdolikim naušnicama
-ipak to nije germanski grob iz dr.pol.7.st., Avari i Slaveni nisu
-ostaju još Gepidi – kasno 7 i poč.8.st. – II kaganat
Csallany – teza o kulturnom kontinuitetu Gepida u 7 i 8.st.
-567. Gepidi prestaju politički postojati i inkorporirani su u avarski savez I kaganata

19. 19
SLAVENSKA KERAMIKA
J.Poulik i J.Eisner kronologija slavenske keramike
-4 STUPNJA PO EISNERU
-PREDGRADIŠNO DOBA – od pol. 6.st. do slavenske migracije (do kraja avarske vlasti)
-STARIJE GRADIŠNO - 650. – 800.
-SREDNJE - 800. – 950.
-MLAĐE - 950. – 1150 (?)
1. predgradišni : vrlo rana keramika u Ĉehoslovačkoj je skoro i nema; keramika PRAŠKOG tipa,
bez kola i naglašenog ruba usta
2.paralelno su lonci na sporom kolu, s valovitim linijama izvedenim instrumentom (od Avara do
850.)
3. srednje duboki urezi – doba Moravske drţave 850. – 950.
4.mlađe – do 12.st., lončarsko kolo BLUĈINSKI TIP, nizak lonac, profiliran, duboka horizontalna
linija i okomiti ubodi ispod vrata, rani feudalizam
-ova kronologoja vrijedi za Ĉešku i Slovačku
-POULIK, 4 STUPNJA:
I -do sred. 7.st. horizont praške keramike, groblja sa paljenim ukopom (kao u Rumunjskoj)
II -grobna keramika, ide do 800. (odvajanje Slavena od Avara, promjena izrade keramike)
PODUNAVSKI i POTISKI TIP; vrlo skromni naseobinski nalazi
III - razdoblje Moravske drţave , 800. do sred. 10.st.
IV - u ovom stupnju se poklapaju Poulikov i Eisnerov stupanj
-u cijelom nizu grobova 8.st. (kad već postoji kolo) imamo ručno rađenu keramiku – grobni ritus je
vrlo konzervativan
-slavenska nekropola u Kašiću: tu je nađeno paljevinskih grobova, od metala ništa, samo fragmenti
keramike
-rukom rađene posude – nisu praški tip, neukrašene s vrlo naglašenim rubom (po Eisneru i
Pouliku tek poslije sredine 9.st)
-češljaste ukrašene valovitom linijom
-vrlo gruba keramika s komadima kalcija, nepročišćena glina, loše pečeno
-osim Rumunjske, s.Bugarske i par komada iz Olimpije, jedini siguran primjer paljene nekropole
koja se mora pripisati Slavenima
-kod nas nije bilo praškog tipa keramike ni paljenog groblja
-u samom Kašiću postoji skeletno groblje 8.st., 10, 11, te 6.st. iz seobe naroda
-paljena nekropola bi se morala datirati u 7.st. (dolazak Slavena, poč.7.st.)
-biritualni slavenski ukop kod nas u 9.st nije poznat ni logičan
-pojasasta valovnica ostatak iz rimske kućne keramike (ima je u Istri) – ovi su ukrasi iz Kašića
nastali pod utjecajem lokalnog lončarstva (romanskog)
-Materiza (Nin)
-Stankovci (Benkovac) – zidane grobnice u rimskom stilu sa slavenskom keramikom i grubim
imitacijama kasnorimskih vrčeva i amfora
-u Bosni ima niz rimskih vila koje su adaptirane, s grubom keramikom kao slavenskom – no to sve
još nije sigurno
-iz Mađarske, sa Blatnog jezera: paljeni i skeletni grobovi, par stotina

20. 20
-A.Sós – POKASZPETK
skeletni 7.st. nomadski (dolje)
skeltni (muški) + urne (ţenski) 8.st. (gore)
-tumači to egzogamijom, s tim da ţene čuvaju svoj grobni ritus
-ništa se sigurno pomoću keramike u srednjem vijeku ne moţe datirati
AVARSKO-SLAVENSKI HORIZONT
-krajem 8.st. u Slovačkoj postoji horizont groblja na kojima odumire nomadski ritus (sve manje
konjaničkih grobova)
-u istočnoj Slovačkoj ima grobova tipa PRŠA-VERNOLAKOVO izrazito nomadskih
-počinju se formirati krajem 8.st. i traju do prvih decenija 9.st
-u zapadnoj Slovačkoj, Moravskoj i SZ Mađarskoj dolazi do zapadnih utjecaja
-polako se formira slavenski etnos, prvenstveno u ţenskim grobovima
NOVE ZAMKY
TUROVO
NOVA BISTRICA
NOVE ZAMKY
-počinje sredinom 8.st., sve su češća groblja bez ukopa konjanika s vrlo luksuznim kompletnim
garniturama
-sve češće su grobne konstrukcije od dasaka i baldahin, vrlo rijetka pojava lijesa
-najranije su garniture s grifonima i motivima borbe ţivotinja, nisu raniji od sredine 8.st.
-gornja vremenska granica: garniture tipa BLATNICA s motivima ljiljana, grubom pseudo-
granulacijom, degeneriranim biljnim motivima na kopčama
-pojava nekompletnih garnitura s jednim jezičcem, s Hoenberg tipovima; garniture s pojavom
ljudskog lika, naglo osiromašenje
-figura je još u funkciji ornamenta bez posebnog sadrţaja
-u ţenskom nakitu se polako diferencira slavenski etnikum
 karičice s dvostrukom S petljom iz koje se razvija slavenska S karika 9.st
 karičice s navojem
-pojava većeg broja naušnica u ţenskim grobovima najčešće upletenih u kosu pripisuje se
slavenskom etnosu (grob 373)
-kraj uha se nalazi mala karika, a iza nje sve druge naušnice, najkvalitetnije su posljednje – to je
karakteristika Slavena od Poljske i Ukrajine sve do Jadrana
 dugmeta-praporci, nalaze se i u kasnijim slavenskim grobljima
 keramika sa ţigosanjem
-avarski grobovi nemaju više pari naušnica
-gruba keramika u grobovima, vrlo konzervativna, rađena rukom izuzetno kasno
-ruko rađena keramika nalazi se i u izuzetno bogatim grobovima
-krajem 8.st. dobiva pečat na dnu posude; porijeklo pečata nije poznAto
-nalaze se na kvalitetnije rađenoj keramici
-vrlo rijetko na samom kraju 8.st. javljaju se niski trbušasti lonci i vrlo rijetko zdjele
-vrlo česta avarska ţuta keramika
-boce s izljevom
-postoje dva mišljenja o putu kojim je ova keramika stigla u Karpatsku kotlinu
-potječe iz Sedmorječja u Centralnoj Aziji i ovdje stigla u 8.st.
-nikad se ne javlja s glatkim okovima, već samo uz okove s grifonima
-novi priliv nomada koji se sa sjevera obišao Karpate
-drugi misle da je došlo sa hazarskim prodorom niz donje Podunavlje

21. 21
-smatraju da ove boce rade Slaveni
-ţuta keramika prati forme metalnog posuđa
-ţuta keramika se javlja s ljevanim garniturama u vrijeme kad avarska groblja postaju naseobinska
-forma je najvjerojatnije došla krajem 7.st. i trebalo je više od jedne generacije da se rezultati
preuzimanja pojave u grobovima
-u dr.pol.8.st. na ţutoj keramici se pojavljuje slikanje
-to bi trebalo biti vezano uz hazarski prodor, specijalno u JI Mađarskoj, Bačkoj..
-od nakita treba izdvojiti ZVJEZDOLIKE naušnice
-tip koji potječe iz kasnorimskog repertoara, koji je preko Bizanta i pontskih radionica došao na
područje Martinovka horizonta i u lijevanoj varijanti trajao sve do 10.st.
-u groblju HOLIARE nalaze se uz materijal 8.st. (početak)
-najčešće je lijevana, s lunulom, imitacijom granulacije
-praćene su torkvesom – ponovo se javlja na periferiji područja
-32 groba u BRODSKOM DRENOVCU (kod Slavonske Poţege) – povezuju se s prodorom nomada
u 9.st – hazarskim prodorom
-objavljeno je kao slavensko groblje prve pol.9.st
-4 konjanička groba
-stremen s pločicom, palaš – jednosječno oruţje
-vrlo mnogo oruţja: palaš , sablja (nema oštrice, palaš ima oštricu)
-ima veći broj karičica; višestruke perle
-čudne naušnice rombičnog presjeka, kasnoavarske naušnice
-Brodski Drenovac se vrlo često veţe s ketlaškim krugom zbog para naušnica, to nije dosta sigurno
-karičica s dvostrukim S , u muškom grobu
-“vrč” koji podsjeća na rimsku provincijalnu keramiku
-nalaz jezičca stila Blatnica
-cijelo groblje je nastalo u trajanju jedne i pol generacije; mora da su tamo stigli oko 800.g.
-groblje je refleks jednog naselja – refugija, nakon propasti avarske drţave
(zlatni nalaz iz Poţeškog Brestovca)
-u 9.st stremenje u grobu se ne moţe vezati za Slavene
-jaje je vrlo čest prilog, naročito u dječjim grobovima u 8.st.
-bombasti avarski lonac ţute keramike
PILISMAROT – BASAHARE
SOPRONKÖHIDA
ZWÖLFLAXING
-profil zdjele naglo odsječen
-slične zdjele u Moravskoj datirane u 9.st – POHARSKO, kneţevsko imanje
-slučajni nalazi kod nas, paralele na Ptujskom gradu
-dekoracija valovnicom i paralelnim linijama: ukras koji se sreće od 8 – 12.st. na svim mogućim
fakturama
-pečati se javljaju na keramici krajem 8.st. pa sve do 13.st.
-BILISICS – mađarska Baranja
-tip naušnice od bronce koji se javlja od početka 8 – poč.9.st
-kalupi – smatraju da su to gepidski majstori u avarskoj sluţbi – nema nekih osnova (Fettich i
Csallany)
-grob s kalupom – Fettich ga uvijek interpretira kao gepidski

22. 22
-groblja tipa SOPRONKÖHIDA i FÖNEKPUSZTA – pod jakim franačkim utjecajem
-Sopronköhida obuhvaća svega dvije generacije s koncentracijom muških, specijalno ratničkih
grobova
-dok u Slovačkoj prevladava nomadski ritus i nomadska oprema (veţu ih uz ekspanziju hazarskog
kaganata) – povezuju i Brodski Drenovac s različitim interpretacijama
-u drugim grobljima na području Transdanubije od Györa do Mosonya, te zapadno od Blatnog
jezera (Szalavar, veţe se uz Pribinu i njegov specijalni status u Franačkoj; Fönekpuszta te
Sopronköhida kraj Soprona) postoji problem avarskog kontinuiteta nakon sloma avarske drţave u
9.st
-specijalno u ţenskom nakitu ima čvrste veze s Moravskom i Karantanijom
-ima pokop u sanduku pod franačkim utjecajem
-karolinško oruţje: koplje s krilcima, ostruge …
-neobični grobni ritus: lubanje rogate stoke su nađene u rakama, 30-50cm izvan skeleta
-prekrivanje skeleta goveđom koţom na kojoj je preparirana glava
-pravih paralela za taj ritus nema
-ovo je groblje ušlo u literaturu kao slavensko groblje 9.st
-no kasnije se ustanovilo da se radi o nečem drugom – govori o ukapanju avarskog etnosa u
određene forme franačke drţave: pokrštavanje, vazalstvo, problem lena, odnosno vojne sluţbe
-u istom su poloţaju kao moravski knez Pribina
-blizak je grobljima kao što su DONI VESTONICE
-javljaju se posljednji ostaci kasnoavarskih garnitura – jezičak s motivom ljiljana, Blatnica stila
-višestruke perle koje se javljaju krajem 8.st.
-puhane moravske perle s početka 9.st
-noţevi s dugom koštanom drškom, ukrašenom koncentričnim krugovima:
Fischputzmesser – noţ za čišćenje ribe
-ima ih kraj Nina (Ţdrijac), u grobljima na području Kašića, Biskupije… te Moravskoj i Karantaniji
-naušnice
 neobične, s kuglastim šupljim privjeskom
 karike sa spiralnim koničnim dijelom
 karike sa jedva naglašenim koljenima (ostatak od avarskih naglašenih koljena)
 karike s granuliranim privjeskom ili imitacijom granulacije, vrlo jednostavne
-u Sopronköhidi je taj tip naušnica vrlo čest
-posebna karakteristika slavenske nošnje je veći broj karika na jednom uhu i taj se običaj moţe
pratiti sve do 11.st., najvjerojatnije su bile upletene u kosu
 tip naušnice s petljom
 konična naušnica, ali ne spiralnam već lijevana s petljom
 karike s petljom i kuglom koja je zatvara; odavde se razvija karantanski tip iz rane ketlaške
kulture s lančićima koji vise s karika
-kasnije se koljena pretvaraju u jagode
-ova se groblja veţu uz groblje HOHENBERG u Austriji
-tu i u groblju KRUNGL se nalaze takve naušnice (pojavu S karika trebati će sniziti bar stotinu
godina)
-lančići završavaju ili pločicom ili perlicom, ali je ta vrlo rijetko sačuvana
-na Sopronköhidi ima strelica oblika lastinog repa s tuljcem za nasad (raniji primjerci imaju trn,
kasniji tuljac)
-čekićaste sjekire
Klapmesser – noţevi na sklapanje; izrazito slavenski inventar u ranim slavenskim grobovima; u
9.st ima ih u svim grobovima

23. 23
-najvaţnija je karolinška oprema, prvenstveno ostruge: dosta jednostavne , ţeljezne s trnom
-što je trn duţi, ostruge su kasnije
-Ösenspörn – ostruge s ušicama
-Nietenspörn – ostruge sa zakovicama
-o starosti se ne moţe suditi sasvim točno: one s ušicama ne moraju nuţno biti mlađe
-karolinška koplja s krilcima: krilca se javljaju još na merovinškom oruţju (Karlo Veliki nekoliko
puta zabranjuje izvoz oruţja iz Franačke u barbarske zemlje)
-keramika je vrlo brojna u grobovima – slavenska keramika koja se javlja na vrlo širokom prostoru
-nešto je veća od one poznate iz drugih grobalja
-grob 48 u Sopronköhidi
-uz grob je nađena Salzbechalter (solnica) – načinjena je od roga u jednom komadu
-Ribakov – ne radi se o solnici, već da ga treba okrenuti naopako i nositi na palici kao “bunčuk”
-ali tako dekoracija gubi smisao, osim toga, ovi su nalazi uvijek nađeni uz pojas mrtvaca
-ima i rupicu kojom se pričvršćava za pojas, ovaj način dekoriranja poznat je samo s nekoliko
primjeraka: SOPRONKÖHIDA, TATABANYA, ŢDRIJAC te jedan primjerak nepoznatog porijekla
-nakon sredine 9.st oruţja u grobovima više nema
-Stare Mesto – avaroslavensko groblje koje odumire nakon propasti avarske drţave
-naušnice sa spiralnim završetkom su češće na periferiji Karpatske kotline i starije su nego što ih je
Hruby stavio
-no vaţno je vidjeti da se nose u Velikoj Moravskoj još u 9.st; vaţne su zato jer se pretpostavlja da
se od njih razvila prava slavenska S karika
-u Velikoj Moravskoj – O karika
-inače se pretpostavlja da se S karike javljaju tek polovinom 10.st. s Bjelobrdskom kulturom
(datirana je bizantskim novcem)
-neki smatraju da Bjelobrdsku kulturu treba nešto spustiti, ovdje su O karike prekasno datirane
-pojava bizantskog nakita je prekasna: kraj 9.st –poč.10.st., to ne odgovara povijesnim činjenicama
-drugi spuštaju cvat velikomoravske proizvodnje u dr.pol.9.st
-postoji vrlo luksuzna nakitna proizvodnja u tehnici filigrana i granulacije
-oko 60-tih 9.st Velika Moravska cvate , dolaze bizant. misionari, a skulturom i proizvodnja nakita
-vrlo mnogo sličnosti sa starohrvatskim nakitom
-četverojagodne naušnice s granulacijom koja je grublja od one iz biz. radionica
-pojava granulirane dugmadi na odjeći
-višebojne karolinške perle: crne s ţutim, potom višestruke i puhane perle
-puhane perle se javljaju još krajem 8.st. i poč.9.st
-puhane su perle proizvod karolinške staklarske industrije; ne datira ih se preko pol.9.st
-u Moravskoj su česte lunulaste naušnice na kojima visi puno lančića
-mačevi: kasni imaju vrlo veliku nakrsnicu i sasvim zaobljenu jabučicu (ranija je trokutasta)
-u Hrvatskoj je vrlo česta narebrena jabučica
-velikomoravska groblja – imaju vrlo veliku gustoću ukopa i za razliku od dalmatinsko- hrvatskih,
vezana su za crkvenu arhitekturu

24. 24
L. Niederle - Slavenske Starine
Slaveni u neolitiku i u njemu najbliţe doba
-evropska kolijevka Slavena do seobe poslije naše ere je iza Karpata, u prostoru između rijeke
Odre, Baltičkog mora, Dona i Karpata
-Niederle pretpostavlja da su Slaveni već od kraja 2. tisućljeća p.n.e. bili naseljeno u srednjoj Evropi
-V.Hojka smatra da su protoslavenski volinski i kijevski zemljoradnici nosioci tripoljske kulture
(malđi neolitik), ali nema direktnih dokaza za to
Slaveni i luţička kultura
-poljski arheolozi uglavnom pripisuju luţičku kulturu Slavenima koji su već u to doba bili tamo
naseljeni, a uspjeli su se tamo zadrţati sve do migracije Germana
-Nijemci pripisuju luţičku kulturu jednom narodu koji su zvali sjevernim Ilirima
-čvrstih dokaza nema ni za jednu teoriju, nema dokaza o kontinuitetu luţičke kulture do dolaska
historijskih Slavena u 6.st.
-sigurno je da su Slaveni početkom nove ere i prije naseljeni uz Vislu, gdje ih spominju Tacit i
Ptolomej, ali što od tamošnjih kultura prije nove ere pripada Slavenima, ne moţe se sa sigurnošću
odrediti
Slaveni i Skiti – ţeljezno doba
-Herodot spominje pored pravih nomadskih Skita još i neke zemljoradničke Skite na Dnjepru –
moţda su to Slaveni ? (zašto bi Skiti kao nomadi odjednom postali zemljoradnici ?)
Seoba Slavena
-u dr.pol.2.st. nastaju velika komešanja i pokreti među Slavenima iza Karpata (izvještaj iz tog
vremena daje Julije Kapitol)
-ta kretanja jačaju i nastavljaju se sljedećih stoljeća sve do 7.st.
-uzroci:
1unutrašnji: velik porast stanovništva, potreba za novim obradivim površinama, ţelja za boljim
ţivotom
2. vanjski: nastajanje stranih etničkih grupacija – Bastarni, Skiri, Heruli , Goti, Bugari, Avari
-rasprostranjenost Slavena u 7.st.
SJEVER – do obale Baltika
JUG - veći dio balkanskog poluotoka, dio Grčke i njenog arhipelaga
ZAPAD – preko Labe i Sale do područja gornje Majne duboko u Alpe, sve do mletačkog prostora
ISTOK – do ušća Dnjepra i Dona, cijela srednja Rusija sve do gornjeg Dona i Dnjepra
-448. Prisk spominje Slavene na srednjem Dunavu
-595. spominju se na izvorima Drave i Mure, na Balkan prelaze od početka 6.st.
-iako točno znamo gdje su Slavenio naseljeni, arheološko materijal od 5 – 8.st. još uvijek nije
sigurno utvrđen
-Niederle to objašnjava siromaštvom tadašnje slavenske kulture i selidbom
-paljevinski grobovi pod niskim mogilama
-nešto više arh. materijala koji se moţe pripisati Slavenima 6 i 7.st. ima u srednjem Podunavlju
(Panonija , Alpe) gdje dolazi s hunskim i avarskim materijalom (Keszthely)
-na sjeveru uz Dnjepar u šumovitom Volinskom i Kijevskom kraju, nalazi se velik broj kurgana
koji su proglašeni skitskima, no materijal iz njih pokazuje znatna odstupanja u odnosu na čisto
skitske kurgane donjodnjeparske i kubanske stepe
-razliku pokazuje i ritus sahranjivanja: u pravim skit. kurganima dolazi samo skeletni ukop, dok u
ovim sjevernim od 4.st. susrećemo i spaljivanje

25. 25
-zaključak: u skitsko doba u juţnoj Rusiji postoje dva razna skitska elementa: pravi iranski
nomadski narod u stepama i starosjedilačko domaće stanovništvo u krajevima iznad stepa
-to stanovništvo su Skiti pokorili i izmiješali se s njima, ali ono nije skitsko, ne ţivi na konjima, već
na zemlji koju obrađuje, grade zemunice i velike gradine za obranu, ima drugu keramiku i
karakterističan materijal, uz proizvode skitskog i grčkog karaktera – no ni tu se ne moţe sa
sigurnošću reći da su to Slaveni, tek bi daljnja istraţivanja mogla to potvrditi
Slaveni u rimsko i gotsko doba
-u vremenu 1 – 4.st. Slaveni su sigurno naseljeni u području iza Visle, Karpata i oko srednjeg
Dnjepra, ali još uvijek ne moţemo sa sigurnošću odrediti koje im skupine spomenika pripadaju
-Ĉernjahovska kultura – nekropole s paljevinskim i skeletnim grobovima 3 / 4.st.
-Hvojka je smatra slavenskom, no većina drugih je pripisuje onim Gotima što su na prijelazu
2/3.st. doselili u to područje
-od tada se među Slavene širi iz crnomorskih emporija i rimski utjecaj, a zatim i snaţni gotski
utjecaj koji je ostavio tragove i u jeziku Slavena
-mogile: u ranije doba su niske, a kasnije sve više (20-30m)
-posebno velike su u Rusiji krajem poganskog doba, pa se taj period i naziva doba kurgana
-takvi visoki kurgani su vjerojatno utjecaj nordijskih pogrebnih običaja
-kod ostalih Slavena susreću se velike mogile kod značajnijih ličnosti – tzv. kneţevske mogile, npr.
kod nas Pribidrugova gomila na Braču, mogile u Zeti i kod Prizrena
-prazne mogile: kenotafi ili straţarske mogile Sutton Hoo
-prilozi u većini mogila do 10.st. su vrlo siromašni – uglavnom predgradišna keramika, a u Ĉeškoj
i Podunavlju i gradiška
-u Rusiji se spaljivanje zadrţalo do 12.st. pa se u tamošnjim mogilama nalazi i bogatiji materijal koji
pokazuje utjecaj skandinavskoh Rusa koji su od kraja 8.st. krstarili Rusijom sve do Crnog mora i
Kaspijskog jezera (mnogo importiranih nordijskih, ali i orijentalnih proizvoda – skand. Rusi su
drţali u svojim rukama i trgovinu sa Hazarima)
-takve su mogile kod Gnjezdova blizu Smolenska i kod Ĉernjigova
-s pokrštavanjem nestaje postepeno i spaljivanje, ai podizanje velikih mogila – no taj proces ne teče
usporedno kod svih Slavena
-negdje, npr. u Podunavlju, počinje već i ranije (7 i 8.st.) pod utjecajem Rimljana, Huna, Avara, a
drugdje se zadrţava još dosta dugo – unutrašnjost Rusije 12 – 14.st.
-po nastanku mogila groblja niču oko pretkršćanskih crkvi ili podalje od njih – ravni grobovi na
redove
-krajem prvog tisućljeća Slaveni su naseljeni na vrlo velikom prostoru te više nisu jedinstveni, već
je do izraţaja došla diferencijacija započeta još u pradomovini
-zapadni Slaveni: češka plemena u Ĉeškoj i Moravskoj
-slovačka plemena oko malih Karpata
-srpska plemena oko gornje Majne i u Sudetima
-plemena oko Labe i Odre
-poljska plemena između donje Visle, Buga, Karpata i Krkonoţa
-juţni Slaveni: Slovenci u alpskim predjelima sve do Salzburga
-Hrvati u primorsko-dalamtinskom području
-Srbi oko Bosne, Drine i Morave
-Bugari iznad grčkog pojasa od Soluna do bugarskog zaljeva
-istočni Slaveni: niz plemena koja su jednostrana sve do 12.st. , a zauzimaju prostor od zapadanog
Buga na istok

26. 26
-prvobitni ritus sahranjivanja kod Slavena je spaljivanje
-pepeo se sam ili u maloj posudi zakapao u niskoj mogili, spaljivanje traje sve do 10. , a negdje i u
12.st.
-skeletni ukop se najprije pojavljuje na Dnjepru (u grobovima černjahovske kulture 4 i 5.st.),
Podunavlju (7.st., npr. Velika Gorica) i Baltiku i to najprije pod rimskim i avarskim utjecajem , a
potom i franačkim
-definitivan prijelaz sa spaljivanja na skeletni ukop dolazi s primanjem kršćanstva
-skeletni ukop u Velikoj Gorici javlja se u 8.st.
-Retra – svetište Svaroţića – Redigoste
-gradina
-oblik ovisi o konfiguraciji tla, najčešće kruţne, na visinama
-u nizini okruţeno vodenim jarkom
-dva ili više redova bedema koji su najčešće zemljani s kolcima, drvene kule i palisade
-Bjelgorod – gradina iz 10.st. – bedem hrastove konstrukcije na tri kata
-na Balkanu se vrlo rano grade kameni zidovi po rimskom uzoru
-ostave – sve poznate ostave iz prvog tisućljeća sadrţe proizvode stranih radionica i stilova, tek od
10.st. počinje domaća izrada imitacija
-Niederle sve ostave od 9 do 11.st. dijeli u 4 grupe:
a) prva orijentalna grupa
b) druga – orijentalna (Sirija, Mezopotamija)
c) nordijska
d) bizantska
-zapadni i juţni Slaveni – ukop u četvrtaste jame, ponemak poloţeni na dasku ili okruţeni
kamenjem; mogila nema
-Rusija – ukop u jami, ali pod kurganom
-ukop na nivou tla, pod kurganom; u drvenoj komori pod kurganom
-u 10.st. oblaganje daskama, 11.st – drveni kovčeg
.neki su Slaveni (npr. Hrvati – 8.st. velikaški grobovi Knin, Biskupija) pod utjecajem Rimljana
sahranjivali svoje uglednike u kamenim sarkofazima ( u Rusiji u 11.st.)
-u Rusiji se susreće i ukop u čamcu (nordijski utjecaj) ili na saonicama
-poloţaj tijela u mogilama: opruţen na leđima ispruţenih ili zgrčenih nogu; sjedeći , okrenut
prema istoku
-orijentacija: u principu noge na istoku, glava na zapadu
-naselja i stanovi
-naselja su u principu slabo istraţena i slabo poznata
-zemunice više ili manje ukopane u zemlju
-prostorija za stanovanje i predvorje – kosi krov od granja, slame ili trave, u središtu ognjište ili
peć
-sojenice – dosta ih ima u sjvernoj Poljskoj
-stanovi poglavica – kameni temelji i zidovi od greda, jedna velika i više manjih prostorija – tokom
9 i 10.st.
-mnogi slavenski knezovi pozivaju strane graditelje koji im grade kamene dvorce (franačke,
bizantske, nordijske)
-dvor bugarskog cara u Abobi – Pliski – orijentalna kamena građevina
-poganska svetišta – Svantevidov hram u Arhoni na otoku Rigenu – na samom rtu četvrtasta
zgrada sa 4 stupa u sredini kip boga

27. 27
-oruţje
-Slaveni u 6 i 7.st. slabo naoruţani
-car Konstantin ih naziva ethne aopla (grč. “bez oruţja”) – imali su samo kratka koplja i štitove
-dolaskom u nove zemlje u doticaju s novim susjedima bogati se i slavensko naoruţanje, ali u 10. i
11.st. oruţje se rijetko stavlja u grobove
 koplje
-od 6 do 10.st. ţeljezna, listolikog oblika, s tuljcem
-na zapadu od 9.st koplja s krilcima na tuljcu
 štit
-10 – 11.st. drveni štit bademastog oblika
-okrugli štitovi – na sjveru vikinškog porijekla, a na Balkanu bizantskog
 oklop
-susreće se kod Slavena od 10.st. – korica od metalnih ploča - nasljeđe rimske opreme
-na Orijentu karičasti oklop u obliku duge košulje
-Slaveni su bilo direktno, bilo posredstvom Germana preuzeli orijentlani karičasti oklop (oklip i
šljem kneza Voclava) – sveti Vid u Pragu
 šljem
-također od 10.st. – koničnog oblika, iz više segmenata, preuzrto od Germana (Goti imaju takve
šljemove još za svog boravka na Crnom moru u 3 i 4.st , a potom ga donose u srednju Evropu)
-Vid kod Metkovića – gotski šljemovi
 bojni noţ
-Slaveni ga rijetko imaju (kod nas u Biskupiji)
 mač
-germanskog franačkog ili vikinškog porijekla; uglavnom se razvio iz germanske spate – širok
ravan mač s dvije oštrice
-kod nas uglavnom franački mačevi
 sablja
-od 10.st. pod utjecajem orijentalnih naroda (znači grobovi u Panoniji sa sabljom ne moraju nuţno
biti avarski ili mađarski)
 luk i strijela
-oruţje koje Slaveni najranije poznaju
-od 10.st. mnogo orijentlanih strelica koje nemaju šiljak
 sjekire
-proizašlo iz kasnorimskih oblika
 bradva
-u 10.st. s orijenta – s jedne strane trostrano sječivo, a s druge čekić
-nakit
-do 10.st. uglavnom imoprt, a od tada na dalje domaća izrada
-u 9 i 10.st. gube se svi survivali fibula koje su Slaveni pokupili, prenosili od drugih naroda, a
koriste kopče i dugmad
-jedino Slaveni na srednjem i donjem Dunavu opdrţavaju neke derivate rimskih, bizantskih ili
merovinških fibula: ketlaške pločaste fibule ukrašene jamičastim emajlom
-bizantske pločaste fibule ukrašene filigranom i inkrustacijom
-nordijske kornjačaste fibule – sjeverna i srednja Rusija
-kopče – vrlo rijetke uglavnom okrugle, pločaste – juţni import
-dugmad – šuplja, kuglasta ili kruškasta, ukrašena – bizantska
-pređice – ţeljezne, polukruţne ili četvrtaste, jednostavne brončane, ukrašene
-hinsko avarske pređice i okovi – kesteljska kultura
-S-karičice – nakit tipičan za sve Slavene – jednostavne karičice sa jednostrukom ili dvostrukom
raskucanom petljom
-ponekad je karičica ukrašena perlicama, grozdićem, košaricom

28. 28
-tipične su za 10 i 11.st., ali u podunavskim i alpskim krajevima dolaze i ranije (kasnorimske iz
svetog Servola u Istri i Drnova; kesteljske)
-Niederle smatra da su Slaveni primili S-karičice negdje u panonskom Podunavlju
-u vrijeme kesteljske kulture u Rusiji se razvio u 11 i 12.st. čitav niz privjesnih karika s različitim
ukrasima i privjescima
-naušnice – bizantske grozdaste – lijevane, imitacija bizantskih
-lunulaste – u alpskim oblastima ketlaške kulture
-lunulasto- bizantske – granulacija, filigran
-tip s tri jagode – bizantsko-orijentalne
-ogrlice – od školjaka (hauri), zrna od stakla ili staklene paste, janatara, poludragog kamenja
-privjesci – lunulasti, ukrašeni ili neukrašeni, medaljoni, kriţići
-grivne – čvrste ogrlice; susreću se uglavnom kod juţnih Slavena
-pletene ogrlice bjelobrdske kulture
-narukvice – pletene od ţice, analogne ogrlicama bjelobrdske kulture
-od limene trake sa uvijenim krajevima, ukrašene urezima sa zoomorfnim završecima – orijentlano
porijeklo
-staklene – česte kod istočnih Slavena (Rusija)
-prstenje – narebreni masivni – česti u Hrvatskoj i Podunavlju
-pleteni iz više ţica – mađarske i hrvatske, Rusija
-od limene trake, ukrašene urezanim motivima, ravni ili s proširenjem u sredini – juţni i zapadni
Slaveni
-antičko prstenje s glavom od stakla, kamena, granuliranom ili filigranskom pločicom
-jednostavni prsten prebačenih ili sastavljenih krajeva
-oruđe
-pršljenovi – kameni ili glineni; u ţenskim grobovima
-kresiva – ţeljezna; u muškim grobovima
-češalj – jednoredni i dvoredni u muškim i ţenskim grobovima
-srpovi – slabo povijeni
ostruge – izduţenog, parabolastog oblika, s dugačkim trnom
-ţvale – obično bez psalija
-stremeni – karolinški izduţeni s ravnom pločicom za upiranje
-okrugli nomadski – u Rusiji i Mađarskoj
-keramika
-najčešći i najbrojniji prilog u grobovima
-predgradišna keramika – keramika prije i iz vremena seobe Slavena (do 7.st.) – lonci nerazgrnutog
oboda, s grubim urezanim ukrasima
-gradišna keramika – nepročišćena s pijeskom pomiješana glina, dobro pečena, hrapave površine
-oblici – lonci s manje ili jače razgrnutim obodom, ukrašeni valovnicom
-nastala u doticaju s rimskom provincijalnom keramikom
-Slaveni se već svojim najranijim dolaskom na Dunav (2 –3.st, 5-6.st.)susreću s rimskom
keramikom
-u Podunavlju se gradišna keramika javlja već od 7 do 8.st.
-u Poljskoj od 9.st a u Rusiji tek od 10.st.
-drvena vedra opasana ţeljeznim obručima
-strano metalno posuđe (juţnoevropsko)
-rogovi za piće