Skripta opci pregled mikenske civilizacije

OPĆI PREGLED MIKENSKE CIVILIZACIJE

2
Mikenska arheologija je dio egejske arheologije (termin uveo Schliemann u 19. st.) koja se bavi
brončanodobnim civilizacijama i kulturama kopnene Grčke i egejskih otoka.
Tri razdoblja brončanog doba u Grčkoj:
1. RANO BRONČANO DOBA – RANO HELADSKO DOBA
2. SREDNJE BRONČANO DOBA – SREDNJE HELADSKO DOBA
3. KASNO BRONČANO DOBA – KASNO HELADSKO DOBA → MIKENSKO RAZDOBLJE
Tri brončanodobne civilizacije u Egeidi:
1. KIKLADSKA CIVILIZACIJA
- najrazvijenija je u rano brončano doba
- stilizirane figure (20 cm, 2 m)
2. MINOJSKA CIVILIZACIJA
- centar je na Kreti
- početak u rano brončano doba
- završava pred kraj brončanog doba
- Knos
3. MIKENSKA CIVILIZACIJA
- utvrđena naselja (Kreta ih nema)
- najbolje je sačuvana Mikena
- grobnice – tolosi ( npr. tolos iz Spilosa)
- zlato (npr. Agamemnonova maska, votivne figure...)
CITADELA
– mikensko utvrđeno naselje ( npr. Tirint, Mikena, Gla)
– fortifikacije od masivnog kamenja → kiklopsko graditeljstvo (po tom principu su
građene brane, mostovi, temelji za veće građevine) npr. tzv. Duga galerija u
Tirintu – masivni kameni blokovi koji nisu tesani iliLavlja vrata u Mikeni
– unutar citadele bile su PALAČE – Nestorova palača u Pilosu; palača u Iolkosu
palača u Tebi
POGREBNI OBIČAJI:
- grobne ciste
- grobne komore
- tolosi – najvelebniji, sačuvano ih je oko 100
– mali ili ogromni, potpuno građeni po principu suhozida
– oblik pčelinje košnice, npr. Atrejeva riznica

3
POVIJEST ISTRAŽIVANJA, TERMINOLOGIJA, KRONOLOGIJA
- u grčkoj tradiciji Mikena je sačuvana u legendi
- podaci o mikenskoj civilizaciji sačuvani su kod grčkih putopisaca:
PAUZANIJA – 2.st.n.ere, “Vodič po Heladi”
- bio je i u Mikeni, piše da je vidio Lavlja vrata, Atrejevu riznicu, rekao je da
su zidine radili kiklopi
- uveo je neke termine:
1. kiklopska gradnja – pošto su zidovi masivni, mislio je da ljudi nisu sami
mogli tako nešto izgraditi
2. Lavlja vrata – prema reljefnoj ploči koja je postavljena
iznad vratiju i kojom je tebalo rasteretiti kamen nad ulazom; glave nisu
sačuvane, one su nestale još prije Pauzanija, bile su od nekog drugog
materijala, on je pretpostavio da su lavovi (neki smatraju da su to grifoni)
3. Atrejeva riznica (nema dokaza da ima veze s Atrejem; nije riznica), znao je da su unutra
bili pogrebni ostaci, no vjerovao je da je ispod zemlje riznica – to je grobnica
- u zap. Europi njegovi su tekstovi prevedeni tek u 18.st.
- krajem 18.st. Grčka postaje ponovo zanimljiva zap. Europi, putuju po Grčkoj (npr. Dodwel,
Hope → putopisci)
- 1802.g. posjećuje Mikenu lord Elgin, s ulaza u Atrejevu riznicu skinuo je stupove (nalaze se u
Britanskom muzeju)
- iz Ialisosa – mikensko groblje na Rodosu, materijal je u Britanskom muzeju
- pronašli su i kikladske figurine
- u 19.st. u zap. Europi mislili su da je grčka civilizacija puno kraće trajala nego što to zaista jest; u
Schliemannovo vrijeme mislilo se da su Mikenjani plod legende
- tek sa dešifriranjem Lineara B, shvatili su da su Mikenjani bili Grci;
1900.g. u Knosu Evans je otkrio najstarije grčko pismo – Linear B, nije ga uspio
dešifrirati, vjerovao je da su Minojci dominantna civilizacija na Mediteranu
kasnije su u Pilosu otkrivene pločice s Linearom B, Ventris ga je dešifrirao, shvatio je
da se radi o grčkom pismu
- Mikena je prvi brončanodobni lokalitet istraživan u većoj mjeri, budući da je otkrivena prva,
civilizacija se naziva mikenskom
HEINRICH SCHLIEMANN
- Schliemann je htio potvrditi legende, vjerovao je da Homerovi epovi nisu samo mit, da je
Trojanski rat postojao, da je Troja stvarno postojala; utemeljitelj je egejske arheologije
- Schliemann – r. 1822.g. ; trgovao je indigom, čajevima, pamukom, obogatio se; bio je sjajan
lingvist
- 1868.g. prvi put posjećuje Hisarlik, a 1870. počinje tu kopati
- 3 puta je kopao u Troji (Schliemann je iznio trojansko blago iz Turske, danas se nalazi u Rusiji)
- Mikena nije bila izgubljena kao Troja, znalo se gdje je, postavio je 34 sonde, 1876.g. dobio je
dozvolu, nadgledao ga je Stamatakis; počeo je kopati u grobnom krugu A, kopao je prema
Pauzaniji, tu je pronašao zlata, maske, kaže da je našao Agamemnona (Agamemnon nije bio
pokopan u grobnom krugu A, grobnice su oko 300 godina starije od vremena Trojanskog rata)
- zajedno s njim kopala je i njegova žena Sofija (Grkinja) – otkopala je Klitemnestrinu grobnicu -
tolos

4
- Schliemann nakon Mikene odlazi na Itaku tražiti Odisejevu palaču
- zatim je opet u Troji, pa Okomenosu gdje pronalazi Minijev tolos, zatim opet u Troji gdje mu je
suradnik Dürpfeld (postavio je stratigrafiju, 8 faza), zatim kopaju Tirint i nalaze ostatke palače
- 1884.g. u Maratonu
- 1887.g. na Kreti, no nije dobio dozvolu za kopati Knos (kasnije dobio Evans)
- 1888.g. kopao je Afroditin hram na Kiteri
- 1890.g. opet je u Troji, iste godine umire u Napulju
- 1860-ih god. na Santoriniju se kopao plavičac za Sueski kanal, našli su grad Akrotirij
- Stamatakis je istražio Atrejevu riznicu, našao je 6. grob u grobnom krugu A (Schliemann ih je
našao 5)
- Tsuntas kopa u Mikeni, našao je palaču; 1887./88. kopa 52 grobne komore oko Mikene; istražuje
kikladsku civilizaciju
- prva sistematska istraživanja: Filakopi na Melosu; 1900.g. Evans kopa u Knosu i nalazi mikenski
materijal, ali i stariji materijal od onog u Mikeni, pa je uveo naziv MINOJSKA CIVILIZACIJA
- relativna kronologija → u odnosu na egipatski materijal nađen u kretskim grobovima
- apsolutna kronologija (prvi apsolutni datum vezan je uz Akhenatona – u Tel el-Amarni nađen je
mikenski materijal; pronašao ga je Flinders Petrie 1891.g. )
-heladska kronologija – nadovezuje se na minojsku; postavili su je 1918.g. Carl Blegen (otkopavao
Pilos) i Alan Wace (otkopavao Mikenu)
KASNOHELADSKO 1 (LH 1)
- razdoblje formiranja distinktne mikenske civilizacije, dolazi do pojačanog
kontakta s Kretom; velik je broj grobnih komora; javljaju se prvi tolosi
KASNOHELADSKO III A1 (LH III A1)
- grade se prve palače; uvodi se vjerojatno Linear B
- oko 1400.g. pr.n.ere
KASNOHELADSKO III A2 (LH III A2)
KASNOHELADSKO III B1 (III B 1) – vrhunac mikenskih palača
1365. – 1300.g. pr.n.ere
KASNOHELADSKO III B2 (LH III B2)
– period postepenog nazadovanja
do 1200.g. pr.n.ere
- oko 1200.g. pr.n.ere – pala mikenska civilizacija
– propast mikenskih palača
– nema Lineara B
– nema dokaza za centralnu vlast
– pojačan seoski način života
- 1200. – 1150.g. pr.n.ere – razdoblje nakon palača
- 1050 – razdoblje “mračnog doba”

6
MITOLOGIJA I EPIKA KAO POZADINA ARHEOLOGIJE
- u epovima se isprepliće nekoliko kulturnih nivoa, razdoblja:
1. mikenska civilizacija
2. nakon pada mikenske civilizacije ili pak samo Homerovo doba
- u epovima je vidljiva politička podjela Grčke, ona je podijeljena na manja kraljevstva; npr.
Menelaj – Sparta, Nestor – upravljao Mesenijom iz Pilosa, Agamemnon – Mikena
- imena gradova prenosila su se usmenom predajom, sačuvana su u epitetima ili
formulama
- mikenski materijal koji se pojavljuje u epovima:
- U Ilijadi, pj. 11 opisuje se Nestorov pehar (kondir), ima zlatne čavliće, 4 uha oko njih, 2
goluba (pronađen je zlatni pehar s golubovima)
- U Odiseji se spominje Alkinojeva palača i spominje se kianos (friz od kianosa), kianos je
imitacija lapis lazulija od plavog stakla (lapis lazuli se tada modao dobiti jedino iz
Afganistana; kianos su Mikenjani dobivali od Krećana)
- U Ilijadi, pj. 9 spominje se Teba u Egiptu i opisuje se kao bogat grad, u Odiseji se opet
spominje Teba – Polib je dao Menelaju dva tronoga, srebrne kade; u vrijeme Homera Teba
nije više tako bogata
- U Ilijadi, pj. 10 spominje se kaciga od veprovih zubi koju je Merion dao Odiseju; takva
kaciga postoji samo u doba mikenske civilizacije
- Spominje se bodež sa srebrnim umecima, Homer ga naziva fazganon, te riječi nema u
kasnijem grčkom, ali se nalazi u Linear B tablicama kao pa – ka – na (postoji samo u
mikenskoj civilizaciji)
- U ilijadi se spominje štit poput kule (Ajasov štit), to je mikenski štit u obliku osmice (pokriva
čitavo tijelo)
- Kada se Ahilej ljuti jer je ubijen Patroklo i ide ubiti Hektora majka mu donosi oružje i štit,
tehnika izrade štita koju Homer opisuje je mikenska, ali motivi sa štita su kasniji (npr. pastirski
život)
- neki smatraju (Dickinson) da Homer opisuje “mračno doba”, a ne vrijeme mikenske civilizacije:
- u epovima se često spominje željezo (pridjev željezni se već ustalio: metafora željezno srce,
gvozdeni okovi), a ono nije bilo tako često u vrijeme mikenske civilizacije
- opisuje se puno zlata, no većina zlatnih predmeta (npr.zlatne maske) je iz ranijeg razdoblja
- u Ilijadi i Odiseji se spominje puno ukopa spaljivanjem na lomači - kremacijom (opis
Hektorova pokopa je spaljivanje, pepeo se stavlja u zlatni kovčeg a na njega se naslaže
humak), a Mikenjani se nisu spaljivali
- opis Alkinojeve i Nestorove palače: spominje se nekoliko katova – ovo odgovara mikenskim
palačama, no ne spominju se freske ni ukrašeni pod, ne spominje se ni ognjište, a svaki
megaron imao je ognjište
- Odisej je opisan s tunikom s brošem, a Mikenjani ne poznaju fibule
- Mikenjani nemaju naušnice, a Helena ih nosi kod Homera
- tripodi su kod Mikenjana skromni,ne tako bogati kao kod Homera
- neki veliki centri se ne spominju
- kaže da je Pilos uz more a nije
- društveni ustroj nije bio kod Mikenjana onakav kakvog opisuje Homer (kod njega se kraljevi
bave svakodnevnim poslovima)
- kod Homera se rijetko spominju robovi, a Mikenjani su ih imali
- Diomed i Odisej jašu konja, a Mikenjani ih nisu jahali nego su konji samo vukli kočiju
- kod Homera se kao vrsni pomorci spominju Feničani, u to doba su Mikenjani glavni
(Feničani ne u doba mikenske civilizacije nego tek kasnije)

7
RANO HELADSKO RAZDOBLJE (EH)
- rano brončano doba → 3 kulturne grupe:
1) Makedonija i Trakija
2) Tesalija
3) središnja Grčka i
HELADSKA KULTURA južna kopnena Grčka
- porast populacije, porast broja naselja, prvi put se javlja urbani plan naselja i pojava fortifikacija
- dolazi do tehnološkog napretka – keramika, razvoj metalurgije, pojačana proizvodnja i trgovina,
pojava administracije, hijerarhije i organiziranih nekropola
- to je razdoblje 3000. – 2000.g. pr.n.e. (3200. – 2100.g. pr.n.e.)
- pojačana proizvodnja i prerada metala
- halkolitik 3500. – 3200./3000. pr.n.e. bakar, srebro, zlato
- prvi put kombinacija bakra i kositra da bi se dobila bronca
- unapređenje poljoprivrede, pojačana proizvodnja, višak proizvoda, trgovina → kulturni
kontakti i kulturne razmjene
NASELJA:
- gusto i zbijeno građena
- jedna glavna popločana ulica išla je sredinom naselja
- mnogo je naselja u priobalju i imaju fortifikacije široke oko 1m, mogu biti ili odvojene od
građevina (npr. Egina, Lerna) ili su kuće priljubljene uz fortifikaciju (npr. Rafina kod
Atene)
KUĆE:
- imale su kamene temelje i najniži sloj od kamena, sloj iznad je bio od ćerpića, a ponekad
zidovi obloženi tankim slojem žbuke
- od oblika: pravokutne, trapezoidne, apsidalne (→ nastavit će se u srednje heladsko
razdoblje)
- svaka kuća ima:
1. jednu središnju prostoriju s ognjištem, klupe kamene ili glinene za serviranje
hrane, spavanje, odlaganje predmeta
2. prostor za skladištenje hrane (hrana se spremala u pitose sa špičastim dnom –
ukopavali su se u zemlju)
3. prostorija za manufakturu, zanatski posao (tekstil, obrada kosti/kamena)
- hrana se spremala i u obične jame
- krovovi od drvenih greda, pruća, pokriveni blatom
- EH II pojava pečene opeke za krov
- pod je od nabijene zemlje
- prvi put se javljaju specijalizirane radionice
- jedan od tipova kuća je KUĆA S HODNICIMA (“Corridor House”) → smatraju se
monumentalnim, veće su, imaju kompleksniju arhitekturu i tehniku gradnje
- kuće s hodnicima su imale dva kata (obične su imale jedan kat)
- temelji su kameni, zidovi od ćerpića pojačani drvenim gredama i s vanjske strane žbukani
- dvoslivni krov od pečene opeke (samo ovaj tip zgrade)
- u jednom naselju je uvijek samo jedna kuća s hodnicima; smatraju se političkim i
administrativnim središtem jednog naselja u kojim živi obitelj hijerarhijski najviša
- drvene stepenice vode na prvi kat (Lerna, Egina)ZYGOURIES: (nalazi se uz Nemeju)
- dimenzije 165 x 70 m

8
- bilo je uništeno krajem ranog brončanog doba, obnovljeno u srednjem i nastavilo u
mikensko doba
- kuća L – nađena velika količina obsidijana (s otoka Melosa)
- nema fortifikacijski zid
- postoji kuća s hodnicima
EGINA:
- rano brončano naselje uz more, leži ispod ostataka Apolonovog hrama (lokalitet Kolonna)
- postoji kuća s hodnicima, tzv. “Bijela kuća” (“White House”)
- fortifikacijski zidovi → najimpresivniji u rano brončano doba
- urbanistički plan
- fortifikacijski zid visok 2 m, širok oko 1 m; kule – neke od njih štite ulaze u naselje
LERNA: faza 1-6
- dimenzije: oko 180 x 160 m
- Lerna 3 EH II
- Lerna 4 EH III
- fortifikacije: dupli zid, prostor između ima prostorije za skladištenje; kule
- kuća sa hodnicima, tzv. “Kuća sa crijepovima” (“House of the Tiles”):
- dimenzije: 25 m x 12 m
- imala je dva hodnika, u svakom hodniku stepenice
- srušena je krajem EH II, na njenim ostacima sagrađen je tumul
- nađeni su pitosi ukopani u zemlju oko kuće
- administracija:
pitosi za hranu
pečati (po pečatu se moglo znati tko je pojedini pitos zapečatio)
pronađeno je 143 pečatnjaka
pojava administracije, tj. pečačenje → u srednje heladsko doba se to gubi
(u mikensko doba bili su opet u velikoj uporabi)
pečatnjaci su zatvarali i ulaze u skladišta
- olovni pečat pronađen u Tsoungizi (iznad Nemeje)
- nađen je depo stotinjak pečatnjaka na lokalitetu Petri
- pečati od kamena ili kosti (Tirint, Asine, Geraki, Zygouries)
DRUŠTVO:
- pojačana proizvodnja, trgovina → uvjetovalo društvenu diferencijaciju i pojavu
hijerarhije (kuća s hodnicima)
POGREBNI OBIČAJI:
- 2 grupe nekropola: unutar naselja (uglavnom djeca, novorođenčad)
izvan naselja
- većina nekropola je iz EH II
1) obične jame čiji su zidovi obloženi kamenom i pokriveni kamenom ili
drvenom pločom
2) grobne ciste – ukopane, usječene u stijenu
3) grobne komore – usječene u stijenu (vapnenac); oblici: kvadratni,
pravokutni, kružni
(npr. Manika na Eubeji)
grobne komore imaju 1m², dromos 50-60 cm
nisu bile za pojedinačne ukope i imale su ulaz zatvoren kamenjem

9
- tumuli su sporadični za ovo razdoblje
- pokojnici su se inhumirali, polagali direktno na pod, na bok u zgrčenom položaju; bilo je
grobnih priloga
- ponekad pokapani u pitosima (djeca)
- u rano heladsko doba trgovali su s Balkanom, Kikladima, Kretom, Malom Azijom, Trojom
- brodolom – otok Dokos: materijal iz EH II – kamena sidra, keramika, kameno oruđe, kameni
žrvnji, obsidijan (brod je dolazio s Melosa)
KERAMIKA:
- EH II
- bolja prerada gline (pročišćena)
- pojava slikanog ukrasa
- pojava lončarskog kola (kraj EH II, početak EH III)
- vasiliki stil – minojski oblik, Grci su izmjenjivali keramiku s Kretom
- posuda za umak
- ponekad oznake keramičara – urezivane prije pečenja
- figurine (npr. iz Manike EH II)
- trgovačke veze s Kikladima – figurine 10/15 cm – 2 m
METALURGIJA:
EH II posuda za umak (zlatna)
bodeži, nakit
počinje se vaditi srebro (ruda) iz Lavriona (Atika)

10
SREDNJE HELADSKO RAZDOBLJE (MH), INDOEUROPSKA
SEOBA I PORIJEKLO MIKENJANA
- krajem rano heladskog razdoblja mnoga naselja su uništena
- s prelaskom iz ranog u srednje heladsko razdoblje dolazi do opadanja populacije I broja naselja,
ona su i svojom veličinom manja; naselja su uglavnom sela; nema tipičnog urbanog plana ni
fortifikacija, nema monumentalnih građevina ni monumentalnih grobnica, nema niti naznačene
društvene hijerarhije
- malo je metalnih predmeta zbog limitirane trgovine (nema značajnih rudnika metala)
- opća karakteristika srednje heladskog razdoblja je siromaštvo; to nazadovanje tumači se kao
posljedica najezde novog naroda, Grka – Indoeuropljana (na kraju EH II, nosioci EH III kulture
su bili Grci)
- tri nove stvari se javljaju u srednje heladsom razdoblju:
1. pojava konja
2. pojava tumula
3. pojava minijske keramike
- srednje heladsko razdoblje traje od 1900 – 1600.g. pr.n.e.; to je period nazadovanja, malo je
podataka o kulturi i društvu
- oko 1900.g. pr.n.e. počinje srednje minojsko B razdoblje kad se počinju graditi prve kretske
palače
-grčko je kopno u tom razdoblju izolirano od istočnog Mediterana, tek krajem srednje heladskog
razdoblja javljaju se veći kontakti s Kretom i Kikladima
NASELJA:
- Beotija, Fokida i Peloponez su područja najveće koncentracije lokaliteta
- većina naselja se obnavlja i nastavlja u srednje heladskom razdoblju, no ona su
jednostavnija, siromašnija, malo je fortifikacija
- samo tri naselja imaju fortifikacije:
Malthi (Mesenija)
Kolonna na Egini
Kiapha Thiti (Atika)
- niti unutar naselja nema monumentalnih zgrada, niti zgrada koje bi ukazivale na
administrativno i političko središte naselja (nema više kuća s hodnicima)
OBLICI KUĆA:
1) apsidalne kuće u srednje heladskom razdoblju postaju najtipičniji oblici kuće (npr. Eutresis u
Beotiji, Lerna, Ayios Stephanos)
2) obične pravokutne kuće
- temelji od kamena, zidovi od ćerpića, vanjski zidovi imaju sloj tanke žbuke, podovi su od
nabijene zemlje
- ne zna se kakvi su bili krovovi, pretpostavlja se da su bili ravni kao minojski ili na dvije
vode, a ako su bili na dvije vode nisu imali crijepove
- u kućama su: ognjišta, klupe, jame za skladištenje, pitosi ukopani u zemlju za skladištenje
hrane (mat slikana keramika)
- nalazi pokazuju da su se zanatske aktivnosti odvijale u kući

11
GRADOVI:
LERNA (Peloponez):
– srušena je kuća s hodnicima,a na njenim ostacima sagrađen je tumul
– bila je najveći srednjo heladski grad
– niti jedno naselje srednje heladskog razdoblja nema više od 500 stanovnika, jedino je
Lerna mogla imati više
– nema pečatnjaka – nema administracije
ASINE (Peloponez):
– nije ništa ostalo od srednje heladskog razdoblja
OSTALA NASELJA: Eleuzina, Zygouries, Argos, Orhomenos, Tirint
POGREBNI OBIČAJI:
- pokapanje u običnoj jami (najčešći oblik)
- pokapanje unutar naselja
- pokapanje u pitosima
- grobna cista
- pokojnici u zgrčenom položaju (rezali su mišiće noževima od obsidijana da bi ih mogli staviti u
zgrčeni položaj), položeni na bok
- grobni prilozi su rijetki (keramika – posude za piće, često nađene razbijene u grobu i oko groba;
nakit ili oruđe od kosti)
- ukopi unutar naselja, tzv. intramuralni ukopi, obično ispod poda kuće ili uz samu kuću, tu se
pokapaju i odrasli ljudi, ne samo djeca kao u rano heladskom razdoblju
- ukop u pitosima – korišteno uglavnom za djecu, dok su se za odrasle ljude koristili komadi
pitosa koje su polagali na njih
- grobna cista – grob ukopan u stijenu
- tumuli – jedini oblik pokapanja koji ukazuje na eventualnu prisutnost hijerarhije
– kružnog oblika, promjer 8 – 25 m
– uglavnom skupni ukopi: jedan je središnji ukop u jamu koja bi se obzidala kamenom,
na njega se stavljalo kamenje pa zemlja, ostali ukopi su dodavani naknadno
– obilježeni kamenim vijencem
– npr. kompleks tumula Vrana na Maratonu, ima ih četiri, u jednom tumulu nađen je
skelet konja (iz MH) – jedan dio konja žrtvovan je, a jedan dio pokopan
(Dendra – u 2 tumula pronađeni parovi skeleta konja iz mikenskog
razdoblja)
- na kraju razdoblja javljaju se prvi tolosi i Shaft Graves
EKONOMIJA:
- nazaduje, slabi tragovi prekomorske trgovine, malo keramike nađeno na Kreti i u Troji
tamo je stiglo posredstvom Kiklada gdje se nalazi nešto više keramike
- nema znakova luksuza, nema radionica u naseljima
DRUŠTVO:
- prevladavala je ravnopravnost, tumuli su jedina indikacija postojanje hijerarhije
- žene su živjele u prosjeku 30 godina, a muškarci 35
- žene su rađale u prosjeku 3 djeteta, prvo u devetnaestoj godini
- u Lerni je polovica stanovništva umrla prije 15. god.
- bolovali su od artritisa, dizenterije, diareje, neuhranjenosti, malarije, anemije, imali su
problema sa zubima

12
- rupe u lubanji pokazuju da su pokušavali kirurške zahvate
- o religiji se zna malo, nema hramova, kultnih posuda ni figurina
KERAMIKA:
- glavna karakteristika je upotreba lončarskog kola (ono se prvi put javlja na prijelazu EH
II/EH III, no tek je u MH češće)
- novine: posude s uvijenim rubovima
trakaste drške na minijskom posuđu
- 2 glavna tipa: – minijsko posuđe
– mat slikano posuđe
1. MINIJSKO POSUĐE:
- u EH III već postoje minijske posude
- naziv prema legendarnom kralju Miniju iz Orhomena (prvi ga je našao Schliemann, kad
ga je pronašao u Troji nazvao ga je lidijskim, no kasnija ga pronalazi u Orhomenu, u
Minijevoj grobnici pa je ima promijenio u minijsko) – jedna struja kaže da je anatolijskog
porijekla, druga da je grčko i da se izvozilo u Troju → to je točno
- rađeno je ručno ili na lončarskom kolu
- može biti sivo, crno (u Argosu – argosko minijsko posuđe), žuto
- služi za posluživanje hrane
- javljaju se angularni oblici – možda imitacija metalnog posuđa
- nema ukrasa (ako postoji onda je urezivano), nije slikano
- neke posude imaju oznake keramičara
- oni koji zastupaju grčko porijeklo smatraju da je prototip rano heladska polirana siva
keramika
- javlja se oblik šalice
2. MAT SLIKANO POSUĐE:
- javlja se kasnije od minijskog
- korišteno je za serviranje hrane
- prvi put se javljaju stilizirani ljudski likovi; geometrijski oblici (npr. Egina)
3. POLIRANA CRVENA KERAMIKA
- ima i importa: s Kiklada, s Krete (vitičasti oblici, cvjetni oblici, puno boja – polihromija;
tanko posuđe → kamares keramika karakteristična za razdoblje palača na Kreti)
- do nedavno se mislilo da su Grci došli u Grčku tijekom srednje heladskog razdoblja, no oni su
došli već u EH III, to se potvrdilo kad je M. Ventris dešifrirao Linear B
- Wace i Blegen prepoznali su u materijalu koji su našli grčke predmete, mislili su da su Grci stigli
u MH
- Caskey je uspoređivao materijal EH III sa materijalom MH i ustanovio da nema kulturnog
prekida
- Lerna pokazuje znakove uništenja krajem EH II, ali pokazuje kontinuitet iz EH III u MH
- Howell se nastavio na ono što je Caskey tvrdio i predlaže da se EH III zove protominijsko
razdoblje, a srednje heladsko razdoblje nazove minijsko razdoblje, no to nije uvaženo
- Grci stižu u Grčku u EH III i razaraju EH II kulturu
- njihov dolazak vezan je uz Indoeuropsku seobu (pradomovina u azijskim stepama → tumuli
koji se šire iz azijskih stepa) oko 4000/3500. pr.n.e.
- kad su Grci došli u Europu jedna grupa je na području Albanije i bivše Jugoslavije i krajem
brončanog doba spuštaju se na jug, druga grupa spušta se na jug iz Rumunjske
- 2. teorija smatra da su Grci u Grčku došli putem mora
- Mikenjani su bili Grci , no ne zna se da li su to bili oni Grci koji su došli u EH III

13
- lingvistika kaže da su došli u 3 navrata: prvo Jonjani, zatim Eoljani, pa Dorani (to su ustanovili
prema dijalektima i toponimima)
- s Indoeuropljanima pojavljuje se u religiji Grčke kult ratnika
- Pelazgi → naziv za narode u Grčkoj prije Indoeuropske seobe
KIKLOPSKO GRADITELJSTVO I SISTEM FORTIFIKACIJA
- termin “kiklopski” uveo je Pauzanija (2.st.); on se ne odnosi samo na zidine, nego i na
tolose, brane, mostove
- KIKLOPSKI ZID:
 je dvostruki zid koji ima vanjsko i unutrašnje lice, između ta dva lica je ispuna od
zemlje i kamenja,
 građeni su od lokalnog vapnenca, sastavljeni od krupnih i uglavnom neobrađenih
komada kamena,
 ne koristi se vezivni materijal, već su pukotine popunjene manjim kamenjem,
 kameni blokovi nisu bili klesani, već postavljeni u oblicima kako su bili izvađeni
iz kamenoloma; jedino na ulazima kameni blokovi su bili obrađeni i klesani
 prosječna veličina kamenog bloka je 1m x 1m x 1m i teže nekoliko tona, najveći su
blokovi na vanjskom licu zida da bi se činio monumentalnijim i teže osvojivim
→ kiklopski zidovi najbolje su sačuvani na mikenskim citadelama:
- širina zida u Mikeni je 3 m; Mikena je imala dva ulaza + nekoliko tajnih ulaza
- citadela Gla je imala 4 ulaza
- Araxos (Tihos dimaion)
- Tirint
- Mideja – ulaz ima neobrađeno kamenje
- Akropola u Ateni (jedini sačuvani mikenski dio je podzid)
- Asine
- zidine imaju uvučene i izvučene dijelove (zbog stabilnost), npr. Tirint
- najveća mikenska citadela je Gla, najveći opseg zida – 3 m
- temelji: većina fortifikacija nije imala temelje, zid je postavljen direktno na živu stijenu
- i neki unutrašnji zidovi su se radili po principu kiklopske gradnje
- galerije su isto građene po tom sistemu: npr. Duga galerija u Tirintu, Thorikos na jugu
Atike; galerije su imale male niše koje su možda služile za skladištenje
- po principu kiklopske gradnje rađene su i brane, mostovi (npr. most kraj sela Kazarma
visok je oko 4 m, prolaz širok 3 m – tu je bila mikenska citadela)
- kiklopski zid je megalitski, 132 zida definirana su kao kiklopski, no 27 zidova uistinu je
kiklopsko (uglavnom u Grčkoj)
- u Grčkoj su tri vrste kamena: vapnenac; škriljevac koji zbog raslojavanja nije pogodan za
gradnju; porozni vapnenac, šupljikast je te zbog toga nije pogodan jer voda koja ulazi u te
šupljine mijenja materijal
- Profiti Ilias – brdo kraj Mikene gdje se vadio kamen
- oruđe za vađenje kamena: kramp, drveni klin, dlijeta, pile
- većina kamenoloma je s Krete

14
- transport: vjerojatno pomoću drvenih kola i volovske zaprege (polugu ili jaram trebao je
vući barem jedan par goveda); možda su imali i nekakav klizni sistem: bio je potreban
nasip s nagibom od 20 % da bi kola mogla uzbrdo, no nema dokaza za takve nasipe
(piramide u Egiptu su građene po tom principu)
- zid je u prosjeku visok 7-8 m (u Tirintu 12 m)
- osim zidova, fortifikacijski sistem čine i kule (npr. poligonalna u Mikeni, ovalna u
Tirintu), zatim, sistem ulaza → produžetak zida s lijeve strane (nisu bili zaštićeni
napadači)
MIKENSKE CITADELE
1. MIKENA
- citadela na brežuljku visokom 40 m, okružena drugim brežuljcima (najviši 805 m Profitis
Ilias → tu je sagrađena osmatračnica, slali su poruke vatrom)
- kroz vrijeme se širila, 30 000 km² u završnoj fazi, bedem dug 900 m
- brežuljak je već u neolitiku nastanjen, na mjestu palače pronađena je ranobrončanodobna
keramika, ali ne i arhitektura
- iz srednje brončanog doba prvi put je sačuvana arhitektura – ostaci zidova i nekropole
(grobni krug A i B se već tada koriste); što se tiče zidova, A. Wace je mislio da su bedemi,
no ti zidovi su bili podzidi
- najraniji fortifikacijski zid je iz 14.st.pr.Kr, danas se može vidjeti onaj iz oko 1200.g.pr.Kr.
- bedem je preživio pad mikenske civilizacije, no naselje je veoma skromno
- 480.g.pr.Kr. Mikena je sudjelovala u bitkama kod Plateje, i 478.g.pr.Kr. kod Termopila
protiv Perzijanaca
- 468.g.pr.Kr. Mikenu je razorio Argos
- obnovljeno je manje naselje, u 2.st. Pauzanija posjećuje Mikenu, od tada pa sve do kraja
18. i poč. 19.st. Mikena se ne spominje u pisanim izvorima
- putopisci ponovo otkrivaju Mikenu, time počinju povijesna istraživanja lokaliteta: Elgin,
Sligo, Veli paša iz Naupliona odnose materijal s lokaliteta
- 1821.g. grčki ustanak za oslobođenje od Turaka
- 1841.g. muzej
- Schliemann je 1874.g. u Mikeni postavio 34 probne sonde, 1876.g. dobio je dozvolu za
temeljitija istraživanja na grobnom krugu A, otkopao je 5 od 6 grobnica; nakon što je
odnio zlato iz Troje postavili su Stamatakisa da ga nadgleda, a kad 1876.g. Schliemann
odlazi iz Atene, Stamatakis nastavlja iskopavanja i nalazi šestu grobnicu
- 1880.-1902.g. Hristos Tsuntas kopa Mikenu (otkrio palaču)
- 1920.-1922.g i 1953.-1955.g. A. Wace
- 1959.-1968.g. W. Taylor
- 1958.-1963.g. Milonas
- Elizabeth French
- LH III A - najstarija pločica s Linearom B

15
BEDEMI:
dva ulaza: Lavlja vrata i Sjeverna vrata
- bedem je u potpunosti mikenski, osim poligonalne kule koja je rekonstruirana i još jednog
dijela zida na S-I dijelu citadele koji je rekonstruiran u helenističko doba
- bedem je građen u tri faze:
1. faza LH III A2, sredina 14.st.pr.Kr.: 3
prostorije → prostor bedema iskorišten za
skladišta; glavni ulaz bio je na mjestu gdje su
kasnije građena Lavlja vrata
2. faza oko 100 god. kasnije, sredina LH III B:
doba najvećeg prosperiteta, površina citadele
povećana je za oko 40 %, dodana su Lavlja
vrata, sagrađena Sjeverna vrata, grobni krug
A postaje sastavni dio citadele
3. faza kraj LH III B, oko 1200.g.pr.Kr.: samo S-I
proširenje da se zaštiti podzemna cisterna +
dva tajna manja ulaza u citadelu
- Mikena je utvrđena 25-30 god. nakon Tirinta, zid je
građen u kiklopskom stilu, u vapnencu, jedino je
ulaz od konglimerata
- bedem je najviši iza grobnog kruga A – 8.25 m
- najširi je
Lavlja vrata:
- lintel = nadvratnik je debeo oko 1 m
- prag je dug 4.60 m, a širok 2.40 m, debljina je
najveća na sredini-sprečava da prag ne pukne na
pola 0.85 m, blokovi su teški pojedinačno oko 20
tona
- dovratnici su visoki 3.10 m, malo se sužavaju prema
vrhu
- prag je ležao na živoj stijeni; prije nego što se položi
prag ispuni se sitnim pijeskom, kad prag postave na
tlo, stave između sitno kamenje i bijelu glinu
(plesija)
- sama vrata bila su drvena, debela oko 10 cm,
otvarala su se prema unutra (zbog dovratnika nisu se mogla otvarati prema vani)
- na pragu su bili kanalići za kišnicu
- nalazi se jedna rupa u zidu kraj ulaza – možda je to bilo neko malo svetište (neki misle da
je bila za stražare ili pse); takva rupa postoji i u Tirintu, Troji, na atenskoj akropoli
Sjeverna vrata:
- manja su i manje monumentalna od Lavljih, nema rasteretnog trokuta ni reljefa
- prag je dug 3.60 m, širok je 1.50 m, a na sredini ja širok 0.50 m
- iza ulaza je malo dvorište (nisu se kola mogla tu okretati)
- na ulazu je bilo:
 kameno stepenište za na bedem;
 žitnica (jedina zgrada koja ima sačuvane prozore) koja je imala tri kata, u
prizemlju su nađene posude s karboniziranim ostacima pšenice i ječma
 moguće da je dvorište bilo natkriveno (pronađeno je kamenje s rupom za gredu)
 odvod

16
GROBNI KRUG A:
- sagrađen je da bi se odvojile i naglasile grobnice koje su se unutra nalazile
- groblje nije bilo limitirano samo na one grobnice koje se nalaze unutar zida koji okružuje
grobnice
- groblje je bilo u upotrebi krajem MH i u LH I; prvi vijenac je još iz MH, grobnice na visini
tog vijenca
- kad je sagrađen novi vijenac nasuta je zemlja iznad grobnica da bi se grobni krug doveo
na istu razinu s ulazom
- na vrhu vijenca sagrađen je dvostruki vijenac od kamenih ploča, razmak oko 1 m između
unutrašnjeg i vanjskog vijenca, postoje udubine – možda za grede krova
- promjer grobnog kruga je 27 m, ulaz je okrenut prema Lavljim vratima
- najmanji je grob 2, 3 x 5 m
- najveći je grob 4, 4.5 x 6.5 m
- grobnice su bile obzidane i pokrivene
- Schliemann je našao četiri kamene stele kompletno sačuvane i 6 ili 7 stela u fragmentima
(scene lova, utrke na kočijama, spirale); slične su nađene u grobnom krugu B iznad
grobnica, pa su vjerojatno i tu bile iznad grobnica
- vijenac (koji dijelom presijeca grobnicu VI → vjerojatno Mikenjani nisu točno znali gdje se
nalaze grobnice) i bedem grđeni su otprilike u isto vrijeme
- pronađeno: zlatne maske, bodeži, ukrasi od zlata, šalice
- u grobnom krugu A pronađeno je: 8 muškaraca, 9 žena, 1 dijete
- pristup u palaču (nagib): kosina 26 m duga, nagib je 20 % → kola nisu tu mogla ići,
prestrm je nagib (stepenice su rekonstruirane, nisu mikenske), nagib je sagrađen nakon
grobnog vijenca
- iza ovog velikog nagiba nalazi se jedan manji nagib
- kuće su imale barem dva kata, donji je građen od kamenja, gornji od cigle:
Kuća vaze ratnika – kuća G (nađene su vaze s karboniziranim ostacima masline)
Kuća H – ostaci MH kuće nađeni su ispod kuće H, nađena je freska, tzv. Dama
na prozoru
MIKENSKI KULTNI CENTAR: kuća I
- nađeno: svetište, žrtvenici, ognjište, kultne figurine
- Kuća idola – prostorija c – nađene su figurine muškaraca, nađena je zmija od terracotte
- Hram (svetište) d: nađene freske – božica s biljkama (božica plodnosti)
- u kući I nađena je prva Linear B tablica
- kuća J – I kultnog centra: nađene su freske (mikenski štit; dama)
- S-Z brežuljak: slovo N – bile su kuće iz mikenskog doba (ispod helenističkih kuća je
mikenski stratum)
- kuća M: ispod kuće nađen je srednjeheladski grob, jedna od kuća ima oblik megarona,
nađena je metalna pločica sa kartušom (ime faraona) Amenofisa III 1405.-1367.pr.Kr.
- koridor C
- koridor A vodi prema skladištima (građen po principu galerije u Tirintu)

17
PALAČA:
- to je najveća mikenska palača
- nalazila se na samom vrhu brežuljka, vrh je bio dosta neravan, pokušali su neke dijelove
zaravnati (br. 3 bio je kasnije helenistički hram)
- ono što je danas sačuvano datira neposredno prije 1200.g.pr.Kr.
- 1400.-1200.pr.Kr.→ razdoblje palača
- prva palača oko 1400.pr.Kr.
- i prije LH razdoblja postojalo je naselje na citadeli, ispod palače pronađeni su ostaci iz
MH razdoblja koji pokazuju da je na tom mjestu već prije postojala neka zgrada
- oko 1250.g.pr.Kr. uništenje – uzrok je vjerojatno bio potres
- 1874.g. Schliemann iskopava 34 sonde na području najvišeg dijela brežuljka, no Grci su ga
zaustavili, pa nije stigao dovoljno duboko kopati
- Alan Wace i Milonas kasnije su otkopali palaču
- palača se može podijeliti u 3 dijela:
 megaron i formalna četvrt palače (plan 11, br.2)
 rezidencijalana četvrt (plan 11, br.3)
 zanatske radionice (zanatska četvrt) (plan 11, br.4)
- postojalo je nekoliko ulaza u palaču:
 glavni ulaz s tzv. Velikim stepeništem (najmonumentalniji ulaz)
 sporedni ulaz na sjevernoj strani
 3. ulaz od sjevernih vrata
- Plan 12:
 3 – 7 podzid: nađena ostava sa 3 mača, 2 noža, nekoliko oštrica, 1 zlatna žica
(vjerojatno materijal sakriven nepostredno prije rušenja palače)
 4 i 5: kuće za stražare prema Waceu
 8: malo dvorište
 9: monumentalni ulaz u palaču – propilon

18
 81: hodnik koji je vodio direktno u rezidencijalnu četvrt (rezidencijalna četvrt je
najslabije sačuvani dio palače, tu je kasnije bio helenistički hram; zgrade nisu
imale čvrste temelje, bile su izgrađene na živoj stijeni
 45, 40, 57: hodnik
 33: vjerojatno je bila čekaonica, ima crveno ožbukane zidove sa naslikanim
zavjesama, postoje i kamene klupe
 26: ispod te prostorije nalazi se odvod, vjerojatno je to bila kupaonica
 53: tzv. Veliko dvorište – središnje dvorište dugačko 7-8 m, s ukrašenim podom,
razdijeljenim u kvadrante, polikromija (do dvorište je megaron 55,56,57)
 52: soba ima dva stupa, zidovi su ožbukani u bijelo i crveno, postoji
jedna udubina u podu: - Tsuntas → baza za ognjište
- Wace → baza za tron, prijestolna dvorana
- Milonas → ne može biti prijestolna dvorana jer
je ona u sastavu megarona, nego je to službena
prostorija za audijencije
 51: kupaonica
 61: ostatak masivnog stuba, nađene freske
podrum iz razdoblja prije građenja palače, kad je građena palača freske su
bačene (nađene su uz liticu), a soba je očišćena

19
MEGARON:
- sastoji se od tri prostorije: tzv. portik (br. 55), vestibul (br. 56) i domos (br. 57)
- PORTIK:
 4 m širok, imao je dva stupa in antis
 zidovi su žbukani; pod je imao gipsane ploče, postavljene na ostatke fresaka od
ranije zgrade
 kod južnog stupa bilo je udubljenje, vjerojatno baza za oltar za libacije
- VESTIBUL:
 4 m širok, imao je ukrašeni pod
 na prijelazu iz vestibula u domos sačuvan je prag, no nisu sačuvane rupe za
dovratnike
- DOMOS:
 13 x 11,5 m
 imao je četiri stupa, između njih središnje ognjište
 stupovi su bili drveni, čini se da su bili obloženi broncom (nađene su brončane
ploče)
 ognjište: bilo je 15 cm uzdignuto od razine poda,
promjer 3,5 m
bilo je ograđeno kamenim vijencem
dim je izlazio kroz strop (nađeni su ostaci cijevi od terracotte)
 do 3 m visine sačuvani su zidovi koji su imali freske
Istočna četvrt – zanatska:
- to je bilo krilo palače, narušena je helenističkom gradnjom
- nađeni su ostaci zlata, slonovače, bronce, pigmenti, poluobrađeni komadi poludragog
kamenja (od toga su se radili pečati), poludovršeni proizvodi
- “Kuća sa stupovima” – nađene su Linear B tablice, na nekima se spominje tekstil; nađene
su vaze sa lažnim izljevom (većina donesena s Krete), neke imaju natpise na Linearu B
Sjeverna skladišta:
- nađeno je puno pitosa in situ, u njima ostaci žitarica i sušenog voća , ali ne i tekućine
- nađena je jedna Linear B tablica na kojoj se spominje ječam i brašno
S-I proširenje:
- zadnja faza gradnje mikenskog bedema
- 2 galerije, uski prolazi za u citadelu (trebali biti tajni)
- 2 kuće: Kuća A – nađeno je 6 velikih posuda za skladištenje i 1 kada od terracotte
Kuća B – nađena je velika količina keramike
- cisterna iz helenističkog razdoblja
- ulaz u podzemnu cisternu iz mikenskog razdoblja
- oko citadele ima mnogo izvora pitke vode, najznačajniji se nalazi 360 m od citadele
(opskrbljujen i moderno selo); voda se dopremala podzemnim cijevima u cisternu koja je
bila ukopana
- stubište široko 1,80 m ima nekoliko krakova (3)
- cisterna: 1,60 m x skoro 1 m, duboka 3,5 m, zidovi ožbukani
- niti jedna druga mikenska citadela nema spremište vode unutar citadele

20
Izvan citadele:
- grobni krug B
 postojala je čitava nekropola, samo reprezentativniji grobovi su okruženi
kamenim vijencem
 1951.g., pri rekonstruiranju kupole Klitemnestrina tolosa našli su stele koje su
pokrivale grobove
 veći je od grobnog kruga A, ima 25 grobova, zakopano je 35 osoba
 zid iz MH razdoblja
- grobni krugovi raniji od mikenske citadele, pripadali naselju prije mikenske civilizacije
(MH razdoblje)
- uglavnom ukopane grobnice (Shaft Graves) 14, grobovi imenovani slovima grčkog
alfabeta
- nešto grobnih cista
- grobnica P sagrađena, jedina je, takvih nema u Mikeni, takve se grobnice nalaze na istoku
- oko citadele je tzv. GRAD → ostaci kuća komercijalnog, zanatskog karaktera, u većini
kuća nađene su Linear B tablice, nađeni su pitosi u “Kući trgovca vinom” (čisti pitosi),
nađeni su pitosi i u “Kući trgovca uljem” (masni pitosi); “Kuća štitova” imala je
skupocijene proizvode; Pecas kuća imala je oko 500 vaza za skladištenje i nađena je jedna
Linear B tablica → LH III A tablica (najranija je s Peloponeza)
- osim kuća i grobnog kruga B oko Mikene ima 9 tolosa (nisu svi iz istog razdoblja): tzv.
Egistov i Klitemnestrin su najkasniji, zatim Lavlji tolos, najraniji je Kiklopski tolos iz LH II
A razdoblja, Atrejeva riznica iz LH III A1 razdoblja
- oko 300 grobnih komora na brdima oko Mikene (usječene u stijenu, planom slične tolosu,
imaju dromos)
2. TIRINT
- Tirint se nalazi u Argivskoj ravnici
- povijest iskopavanja:
 1831.g. prva iskopavanja koja su trajala jedan dan
 1876.g. Schliemann 20 probnih sondi
 1884.g. Schliemann i Dörpfeld počinju otkopavanje palače
 Klaus Kilian
 danas Joseph Maran
- Tirint je najstarija citadela, sagrađena je 50 godina prije Mikene
- citadela je sagrađena na obronku visokom 18 m
- bio je nastanjen u EH razdoblju, no tada je bio manjih razmjera, nije sačuvano mnogo iz
tog razdoblja, samo kružna građevina (promjer 14 m, temelj od kamena, zidovi od
ćerpića, bila je uništena u požaru) i neke kuće
- iz MH razdoblja nije sačuvano ništa od arhitekture, samo keramika
- LH razdoblje: poč. 14.st.pr.Kr.-prvi obrambeni zid, opseg 825 m, širok od 4.5 do 17 m
- nakon propasti mikenske civilizacije malo je podataka o naseljavanju
- geometrijsko razdoblje: pravokutna građevina iznad megarona, imala je oblik megarona,
vjerojatno je to bio hram
- kasnije je postojalo manje naselje
CITADELA je imala 3 faze gradnje:
A. CITADELA:
- sagrađena je početkom 14.st.pr.Kr.
- malih je dimenzija 67 x 70 m, obuhvaćala je područje kasnije palače
- ulaz, koji je imao dva manja bastiona, bio je s istočne strane
- od početka gradnje radilo se u kiklopskom stilu, zidovi su bili uvučeni, pratili su liticu

21
- raspored unutar citadele je slabo poznat
B. CITADELA:
- sagrađena oko 1250.g.pr.Kr.
- površina joj je skoro duplo veća od prve citadele
- neki dijelovi su građeni na ostacima stare citadele, a neki su novi; nov je sistem ulaza,
nadograđen je prilaz, postavljena su dvoja vrata, bedem je ojačan, sagrađena je terasa
- sekundarni prolaz (Plan 1.,br.7) je u trećoj citadeli zazidan
C. CITADELA:
- sagrađena krajem 13.st.pr.Kr.
- najveća novina je proširenje citadele, tj. dodavanje donje citadele
- poboljšan je sistem ulaza: novi bastion (istočna kula) i za zaštitu sporednog ulaza
zapadna polukružna kula (premješten s južnog kraja na zapadni kraj citadele)
- ulazi se uz istočnu kulu, nadograđuju se vrata (na tom mjestu su bila i ona iz prethodne
faze) – po koncepciji su slična onim u Mikeni: građena od vapnenca i konglomerata,
sastojala su se od praga (monolit širok 1.45 m, dug preko 4 m) i dovratnika, postoje rupe
→ nekoć su postojala vrata koja su se otvarala prema unutra, postojao je zasun (nije ga
trebalo skidati, mogao se samo gurnuti u bedem)
- prije glavnog ulaza nalazi se niša na 1.15 m od razine tla (ne zna se čemu je služila)
- galerija ispred koje je bila kolonada sa stupovima (najbolje sačuvana galerija, široka 1.65
m), tu su bila i skladišta 4.5m x 3m
- druga galerija i skladišta na mjestu gdje je bedem najširi (17 m), pojedina skladišta imaju
sličan svod kao galerija

22
ZAPADNI BASTION:
- jedini je polukružni, štitio je sekundarni ulaz u citadelu koji je bio širok oko 1 m (nema
dokaza da su postojala vrata)
- stepenište je bilo široko od 1.5 do 2.5 m, sačuvano je 65 stepenica, najniže su bile urezane
u kamen, one više bile su građene
- na kraju stepeništa bila je jama duboka 10 m na kojoj je bio drveni most
Plan br. 2 Tirint. Palača
- propilon - u obliku slova H, ima 4 stupa, dug je 17 m
- br. 6 je tzv. unutrašnji propilon, ima dva stupa in antis
- br. 17 je dvorište sa stupovima ispred megarona, to je bilo središnje dvorište
- br. 17 je jama kružnog oblika duboka 1 m, vjerojatno je tu bio i oltar, a jama je bila za
žrtvovanje
- br. 13 je MEGARON:
 ima portik sa stupovima in antis koji je bio je uzdignut na dvije stepenice, širok je
4.80 m, a dug 9.65 m; unutrašnji zidovi imali su ukrase – polurozete, umetnute
tesere (komadiće kamena)
 u vestibul su vodila troja dvokrilna vrata, sporedna vrata vodila su u zapadni dio
(u rezidencijalnu četvrt)
 domos – 9.80 x 11.80 m, na sredini je bilo ognjište promjera 3.30 m koje je bilo
okruženo sa četiri drvena stupa na kamenoj bazi; tu se nalazi i baza za prijestolje;
pod je podijeljen na kvadrante: florealni ukras, hobotnice, delfini (i podovi portika
i vestibula bili su ukrašeni); na zidovima su bile freske
- ZAPADNO KRILO:
 vjerojatno je to bila rezidencijalna četvrt
 pronađene su freske
 prostorija br. 16 ima okno za svjetlo, pod prostorije bio je popločen, postojao je
kanal za odvod
 prostorija br. 19 je bila kupaonica, sastojala se od dvije sobe – malog predvorja s
kamenom klupom i same kupaonice
 br. 21 a, b, c → spavaće sobe
 br. 22 hodnik koji je vodio u dvorište (br. 23) ispred manjeg megarona koji ima
portik i domos, nema stupove u portiku, ognjište nije kružno, već četvrtasto i
nema stupove okolo; mali megaron ima i bazu za tron, zidovi su vjerojatno imali
freske
 istočno od malog megarona su stepeništa kao indikacija postojanja gornjeg kata;
tu se nalaze sobe čija namjena nije jasna (nađen je pečat u sobi br. 33, pa se
pretpostavlja da su bile radionice)
Sistem odvoda: 4 kanala široka 60 cm x 90 cm visoka, u nekim kanalima nađene su cijevi od
terracotte
NIŽA CITADELA (Plan 3):
- pronađeni su ostaci građevina iz EH razdoblja (apsidalna građevina i fortifikacijski zid
širok 7-8 m, iskorišten je i za skladišta)
- citadela 130 m x 60 m, u citadelu se moglo ući na dva načina: kroz glavni ulaz (nisu
postojala vrata) i kroz sporedni ulaz (na planu 3 pod C), možda je postojao još jedan ulaz
(plan 3 pod B) za koji su trebale ljestve
- br. 1 → dvije podzemne niše koje su mogle služiti kao cisterne za vodu
- nije bila izgrađena sva citadela
- nađeno je kultno posuđe, oltari, figurine – vjerojatno je postojao kultni centar

23
ARHITEKTURA:
- temelji od kamenja, donji redovi isto od kamenja, a gornji od ćerpića (drvena konstrukcija
pa oko nje ćerpići), mnogi zidovi su bili ukrašeni freskama (npr. “Dama s piksidom”)
- pragovi: ponekad od drveta, no uglavnom od kamena, neki imaju rupe za drvena vrata
- stupovi su bili od drveta, ali su imali kamene baze
- krovovi su vjerojatno bili ravni
- pronađeni su pečati u obliku prstena
- oko citadele nema većih nekropola, ali se tu nalaze dva tolosa
- nedaleko od Tirinta postojala je brana
3. MIDEA
- nalazi se u Argolidi na
Peloponezu, na istočnom rubu
Argivske ravnice
- napuštena je krajem 13.st.pr.Kr.
- lokalitet spominju Strabon i
Pauzanija
- prva iskopavanja iz 1907.g.
trajala su jedan dan
- 1939.g. švedski tim, koji je u to
vrijeme kopao u Dendri, otkopao
je vrata bedema
- citadela se nalazi na brdu visine
171 m, obronci su strmi, vrh brda
je dosta neravan
- bedem je širok 5-7 m, okružuje
naselje sa svih strana, osim J-I
gdje je strma litica; ne zna se kad
je bedem točno sagrađen;
sačuvan je do visine 7 m u svom
najvišem dijelu (negdje je helenistička dogradnja)
- postoje građevine iz MH razdoblja u skromnim razmjerima
- nedavno je otkriven “megaron” (možda je to bio megaron) – nije bio dijelom palače
- uz podzid išao je put koji je povezivao zapadna i istočna vrata
- citadela je imala dva ulaza: zapadni ulaz je imao bastion i bio je kompleksniji od istočnog
ulaza; sjeverno od zapadnih vrata bile su radionice i skladišta; istočna vrata nisu jako
kompleksna, otvor je širok 2 m, nema dodatne zaštite
- nađeni su pečatnjaci s Linearom B koji ukazuju na administracijski i politički centar
Dendra:
- nekropola udaljena 2-3 km od Mideje; prema toj nekropoli pretpostavljalo se da postoji u
blizini mikenski grad
- pronađeni su tolos, tri žrtvena konja, srebrni izlatni predmeti (veže se uz bogatije
građane)
- Dendra i Midea bile su povezane
- Nađena su dva tumula, desetak grobnih komora→usječene u stijenu (u jednoj od grobnih
komora pronađen je mikenski oklop), jedan tolos

24
4. GLA
- nalazi se u Beotiji, uzdiže se 20-40
m iznad ravnice koja je okružuje,
to je močvarno područje, postojalo
je jedno jezero oko citadele
(Kopais)
- Pauzanija ne spominje lokalitet,
nepoznato je antičko ime lokaliteta
(vjerojatno jer je napušten i nije
poslije obnavljan)
- citadela je dugačka 900 m, na
najširem dijelu je 580 m široka;
površina je uglavnom ravna
- lokalitet je nastanjen već u
neolitiku; prvi bedem se gradi u
mikensko doba
- površina citadele Gla je 7 puta
veća od citadele Mikene
- krajem 13.st.pr.Kr. je naselje napušteno i nije se više obnavljalo, teren je naplavljen, malo
je arhitekturalnih ostataka; pronađena je bizantska crkvica i malo turskih ostataka;
citadela se koristila za napajanje stoke
- Schliemann dok je kopao Orhomenos pogledao je i citadelu Gla, no nije kopao
- bedem je dugačak skoro 3 km, sačuvan je čitav, prosječna širina je oko 5.5 m, najviši
sačuvani dio je oko 3 m visok; zid je uvučen (10-20 cm razlike), prilagođava se terenu
- postojala su četiri glavna ulaza u Gla: zapadna vrata – tzv. “Vrata smokvinog drveta”,
južna, sjeverna i jugoistočna vrata; bila su od lijepo tesanog kamenja što je netipično za
kiklopsku gradnju; sačuvani su pragovi, vrata su vjerojatno bila drvena (postoje nosači);
svaka vrata imaju prostorije sa strane
- središnji dio citadele tanjim zidovima podijeljen je na tri cjeline
REZIDENCIJALNA ČETVRT:
- oblikovana je u dva kraka oko 60 m duga i 12-16 m široka
- sastoji se od više cjelina, svaka cjelina imala je 2-3 sobe
- postoji veliki megaron s jedne strane i mali megaron u dva dijela s druge strane → to nisu
tipični megaroni, no to su najreprezentativnije prostorije u tom dijelu; nema središnjeg
ognjišta sa stupovima, nema baze za prijestolje
- neki taj kompleks tumače kao palaču, no nema administracije, nema tablica ni pečatnjaka
(samo vaze s Linearom B), pa se smatra da je to bila stambena četvrt dviju osoba na istom
hijerarhijskom rangu, svaka je imala jedan krak četvrti sa jednim megaronom
DRUGI KOMPLEKS:
- dvije dugačke paralelne građevine (možda ja to bila agora)
- arhitektura je skromnija od one u rezidencijalnoj četvrti
- neki smatraju da je to bio vojni garnizon
- nađeni su ostaci karboniziranog žita i pitosi što upućuje na postojanje skladišta
- nađeni su crijepovi
- početkom 13.st.pr.Kr. je sagrađena, a oko 1240.g.pr.Kr. je napuštena

25
5. ATENA
- prvobitno je postojala citadela na Akropoli; ispod su u klasično doba bile pećine
posvećene Panu, Apolonu i Zeusu
- kontinuirano je nastanjivana, većina mikenskih ostataka je nestalo
- postoji kiklopski bedem, podzidi za terase su mikenski
- kiklopski bedem funkcionira sve do napada Perzijanaca, pa je sagrađen novi
- postojala su dva ulaza, glavni ulaz je bio na mjestu gdje je i danas glavni ulaz u Akropolu
- na sjevernoj strani se nalazi podzemna cisterna 34 m duboka i 8 krakova stepenica
- pronađena je jedna baza za stup i dvije monumentalnije stepenice (nije pronađeno ništa
više što bi upućivalo na postojanje palače)
MIKENSKE PALAČE
- palače unutar citadele: Mikena, Tirint
- palače izvan citadele: Pilos, Teba, Iolkos
- mikenska palača je rezidencija kralja te tako političko, vojno, administrativno i
ekonomsko središte njegovog kraljevstva
- palače u Mikeni, Tirintu, Pilosu: postoji više katova, kvalitetnija je gradnja u odnosu na
ostale građevine, postoje ukrasi: ožbukani zidovi, freske, popločani podovi, postoje
dokazi o administraciji i postoji megaron (od tri dijela: portik, vestibul i domos koji ima
središnje ognjište, te prijestolje; ponekad se naziva prijestolnom dvoranom), no nije svaki
megaron indikator palače
1. PILOS
- nalazi se u Meseniji na Peloponezu
- u brončano doba to je glavno naselje mikenske civilizacije u Meseniji
- spominje ga Homer (kao pjeskovit) i Pauzanija piše o njemu
- u Pilosu je nađeno oko 1000 Linear B tablica, iz natpisa se zna da se kraljevstvo prostiralo
do Taygeta
- Pilosom je vladao Nestor (vladao 3 generacije)
- Mesenija je bila bogato područje i prije mikenske civilizacije (puno je tumula i grobnica)
- pu – ro → u Linear B tablicama naziv za Pilos
- sama Nestorova palača se nalazi oko 6 km sjevernije od današnjeg Pilosa (Navarino
zaljev) blizu sela Hora
- palača je smještena na brdašcu koje je prilično ravno, veličine 170 x 90 m
- za razliku od ostalih naselja, Pilos nije imao fortifikacije
- najveći procvat je bio 1300. – 1200.g.pr.Kr., palača je uništena u LH III B razdoblju
- to je najbolje očuvana mikenska palača
- otkrio ju je 1939.g. Carl Blegen (koji je kopao Troju 1932.-38.)
- Pilos je osnovao Nestorov otac Nelej nakon što se posvađao s bratom u Iolkosu
- palača se sastoji od četiri dijela: 1. tzv. glavna zgrada ili rezidencijalna četvrt
2. J - I zgrada
3. S - I zgrada
4. skladište vina
- palača je građena od kamenja u donjem katu, a u gornjem katu od ćerpića, imala je
drvene stupove sa kamenim bazama

26
- zidovi su bili ožbukani, reprezentativnije prostorije su imale freske, podovi su bili
popločani, u reprezentativnijim prostorijama podovi su mogli biti i ukrašeni; pronađena
su stubišta što je indikacija postojanja gornjeg kata
- ima mnogo dvorišta (na planu br. 58, 3, 63, 88, 42, 47, 92)
- uspoređuje se s minojskim palačama:
1. stup u sredini (portik)
2. kupaonice (ima ih više nego u ostalim mikenskim palačama)
3. okna za svjetlo
4. puno skladišta (br. 23, 24, 27, 32, 38, 82, 105 na planu)
5. sala za bankete
6. razne radionice
7. svetište (br. 93)
8. konsakrativni rogovi (nađen jedan primjerak)
9. ispod poda sobe br. 7 nađen je kamen sa znakom zidara – dvostruka sjekira
GLAVNA ZGRADA:
- veličina 50 x 32 m
- to je bila rezidencijalna četvrt
- u središnje dvorište (br. 3 na planu) se ulazilo kroz propilon (ima dva postolja br.1 i 2,
možda za stražare)
- MEGARON:
 tu se nalazi najveće mikensko ognjište promjera 4 m, za 20 cm je uzdignuto od
poda, bilo je od gline i imalo je žbuku; oko ognjišta su pronađene četiri baze za
stupove (stupovi su bili drveni); iznad ognjišta je bio otvor za dim
 pronađen je glineni tronožac koji je vjerojatno služio za prinošenje
 pod je bio ukrašen, popločan, podijeljen u četverokute u bijeloj, crvenoj, žutoj,
plavoj boji
 uz istočni zid bilo je prijestolje, vjerojatno je bilo drveno i ukrašeno slonovačom ili
metalom; tu je i kanal koji je možda služio za libacije
 iza prijestolja nađene su freske – 2 grifona, 1 lav; u istočnom kutu domosa nađena
je freska “svirač lire”
- oko megarona su bili hodnici (br. 18, 16, 25) i brojna skladišta za ulje
- soba br. 21 skladište kiliksa (posuda iz koje se pilo vino)
- br. 23, 24 skladišta u kojima su bili pitosi uzidani u glinene klupe
- br. 18 - 22 skladišta posuđa, nađeno je 6000 vaza
- čekaonica (br. 10) imala je klupu uz rub, nađena su dva pitosa za vino (opis čekaonice u
Odiseji, u 3. pjevanju kad Telemah dolazi kod Nestora)
- u sobi br. 9 nađeno je mnogo kiliksa
- u kupaonici (soba br. 43) nađena je glinena kada asaminthos koja je bila uzidana i
ukrašena, do nje je bila baza za dva vrča
- tzv. KRALJIČIN MEGARON: (soba br. 46) veličina 6.5 x 6.25 m, ima ognjište, oko
prostorije je nađeno mnogo fresaka
- pretpostavlja se da su spavaće sobe bile na katu
- na ulazu u palaču nađen je mikenski arhiv (sobe br. 7 i 8) sa skoro 1000 Linear B tablica
(tablice su jedini dokaz da su Mikenjani imali arhiv): u sobi br. 8 vjerojatno su se sušile
tablice na klupama, u sobi br. 7 nađen je pitos za vodu koja se koristila za oblikovanje
tablica (na jednoj od ovih tablica je potvrđeno dešifriranje Linear B pisma, odnosno
potvrđeno je da se radi o grčkom pismu)
J - Z ZGRADA:
- to je vjerojatno najstariji dio palače, naziva se i Nelejevom palačom
- imala je:

27
 veliku salu sa 4 stupa (br. 65) u kojoj su nađeni i tragovi ognjišta, nađene su i
freske
 ulaz u salu (br. 64) sa postoljem za stražara
 skladište za vino (br. 80)
 spremište za posuđe s preko 300 kiliksa (br. 68)
 kupaonicu (br. 78)
 stepenište za gornji kat (br. 69)
 okno za svjetlo (br. 76)
 br. 80 i 81 vjerojatno je bila kula
S - I ZGRADA:
- vjerojatno je to bio radionički centar
- tu se nalazilo svetište (br. 93) u kojem je nađeno stotinjak Linear B tablica s božicom
POTNIA HIPIA (potnia = gospodarica, hipo = konj)
- soba br. 98 je bilo skladište
- u radionici (soba br. 99) nađen je alat, Linear B tablice koje opisuju popravke i rezervne
dijelove za kočije
- u oružarnici (br. 100) nađeno je nekoliko stotina brončanih srelica
SKLADIŠTE VINA:
- u sobi br. 105 nađeni su pitosi za vino, njih 35; nađeni su i pečatnjaci s ideogramom za
vino
- u uredu (soba br. 104) nađene su Linear B tablice
- uz samu palaču nađena su dva tolosa, u tolosu br. 4 nađeni su pečati
- u širem krugu je 10 tolosa
- nakon što je palača propala lokalitet je napušten, ljudi su se preselili južnije, pa kasnije u
današnji Pilos
2. TEBA
- nalazi se u Beotiji
- potpuno leži ispod modernog grada
- legendarni osnivač grada bio je Kadmo koji je tu došao u potragu za sestrom Europom,
grad se zvao Kadmeion
- grad se nalazio na brdu, bio je okružen bedemom, vrata nisu sačuvana
- nađeni su ostaci luksuznije kuće nekog kralja koja je izgorjela u požaru, moguće je da je
bila palača (no nema ostataka megarona)
- u arsenalu su nađeni komadi oružja i Linear B tablica
- postojala su skladišta i Linear B arhiv
3. IOLKOS
- nađena je mikenska zgrada, ali nije nađen megaron (no neki ipak vjeruju da je to palača)
- nađene su dvije Linear B tablice
- Dimini – najsjeverniji tolos u mikenskom svijetu

28
EGEJSKA BRONČANODOBNA PISMA
- kikladska civilizacija nije poznavala pismo
- minojska civilizacija obuhvaća razdoblje srednjeg i kasnog brončanog doba, poznavali su
kretsko hijeroglifsko pismo i Linear A – nedešifrirana su, vjerojatno su korištena za
zapisivanje minojskog jezika (moguće je da se radilo o dva jezika)
- mikenska civilizacija koristi se Linearom B, to je najstarije grčko pismo, nestaje s propašću
mikenske civilizacije
- A. Evansu se pripisuje otkriće pisama u Egeidi; bio je kustos Ashmolean muzeja u
Oxfordu, muzeju je ponuđen na otkup jedan pečat, Evans je po motivima pokušao
shvatiti da li se radi o ukrasima ili znakovima pisma i postavlja pitanje da li su stanovnici
grčkog brončanog doba mogli poznavati pismo. Krajem 19.st. putovao je Grčkom i našao
je još pečata (galopetres = mliječno kamenje). Grčku prvi put posjećuje 1894.g., 1896.g. je
na Kreti gdje nailazi na dva fragmenta žrtvenog stola izrađenog od steatita iz spilje
Psihro, stol je imao natpis. 21.03.1900.g. započinje iskopavanja u Knosu na Kreti i već u
prvom tjednu našao je nekoliko stotina tablica
- 66.g. caru Neronu donešena je jedna tablica dnevnika Iktina koji je ratovao u Troji
- najstarije Linear B tablice su iz Knosa iz “Room of the Chariots”
- tablice su se samo sušile na suncu, nisu bile pečene (sačuvane su zahvaljujući požaru)
- u Knosu je nađeno skoro 4000 tablica i to su najstariji natpisi na grčkom jeziku
- datacija tablica: većina datira u razdoblje koje se podudara s uništenjem palače u Knosu
(LM II do kraj LM III B)
- tablice iz “Sobe kočija” (Room of the Chariots) drugačijeg su oblika od kasnijih, opisuju
dodjelu vojne opreme, spominju se: oklop, kočija, konji
EGEJSKA BRONČANODOBNA PISMA:
- Disk iz Festa:
 pronađen je 1908.g.
 disk je glineni, znakovi su utisnuti, ispisan je s obje strane
 ništa slično ne postoji na Kreti (glina je lokalna, znači da je izrađen na Kreti)
 od znakova nekoliko ih nalikuje na kretsko hijeroglifsko pismo
- Ciprominojsko pismo:
 nađeno na Cipru i u Ugaritu
 vjerojatno se razvilo iz Lineara A
- Klasični ciparski silabar:
 iz 6.st.pr.Kr.
 dešifrirano je, zapisivao je grčki jezik
 to je silabičko pismo
 M. Ventris je od njega krenuo za dešifriranje
Lineara B
- Kretsko hijeroglifsko pismo:
 naziv mu je dao Evans jer ga je podsjećalo na egipatske hijeroglife, no ovo pismo
je silabičko
 Evans je smatrao da je to najstarije kretsko pismo, da se iz njega razvio Linear A iz
kojeg se dalje razvio Linear B, no to je pogrešno
 1971.g. u tolosu Archanes (kraj ranominojskog III razdoblja) nađeno je dvadesetak
pečata od kosti i kamena na kojima piše A-SA-(SA-RA) – postoji i u Linearu A i u

29
kretskom hijeroglifskom pismu, naziva se Archanes pismo → ne zna se da li je to
zasebno pismo ili starija varijanta kretskog hijeroglifskog pisma
 kretsko hijeroglifsko pismo koristilo se samo na Kreti, tj. južnom i istočnom dijelu
Krete; najstariji su natpisi iz srednjominojskog II B razdoblja, iz Malije
 nekoliko stotina natpisa nađeno je u tzv. hijeroglifskom depou u Knosu (ne može
se točno datirati)
 tipovi dokumenata koji su pisani kretskim hijeroglifskom pismom su uglavnom
tablice, ali ima i ostalih tipova dokumenata
- Linear A:
 osim na Kreti, pronađen je i na mjestima za koje se smatra da su bile kretske
kolonije: Kitera, Thera, Milos, Kea, Ayos Stefanos (južni Peloponez), Milet
 vrste dokumenata: uglavnom tablice (dosta su male, veličine dlana), ima i drugih
tipova dokumenata kao što su pečatnjaci kojih ima desetak vrsta (informacije s
pečatnjaka bi se sumirale na tablice); svi dokumenti vezani su uz palaču; nađeni
su flat - based nodules → jedina indikacija da su možda pisali i na papirusu i
direct sealings (što god to bilo)
 Linear B ima samo administrativne natpise, dok je Linear A imao i votivne:
stolovi za žrtvovanje, žrtvene zdjelice od gline na kojima su znakovi ispisani
crnilom od sipe, žrtvene posude od kamena, glinene figurine, sjekire od steatita i
srebrne ili zlatne sjekire – samo njih 4 ih ima natpis; nađeni su i ingoti (17 iz
Haghia Triade)
 natpisi su nađeni i u grobovima na osobnim predmetima: igle, jedan zlatni prsten
nađen pokraj Knosa
- Linear B:
 u jednom trenutku, oko 1450.g.pr.Kr., Kreta postaje mikenskom kolonijom
(mikenski materijal i običaji) → je li Linear B nastao prije tog događaja ili je nastao
na Kreti nije sigurno
 minojske palače propadaju, ostaje jedino ona u Knosu koja postaje centar otoka,
sva administravija se događa u Knosu (samo tu se nalaze Linear B tablice, tek
kasnije i u Haniji)
 na Peloponezu, u glavnim centrima mikenske civilizacije, nalaze se tablice s
Linearom B koje su bolje organizirane od Linear A tablica (ili u obliku stranice ili
manje)
 i dalje ima pečatnjaka, a novost su vaze s lažnim izljevom (stirrup jar); mnogo tih
vaza ima natpise s Linearom B (većina je nađena na Peloponezu, ali je glina
kretska, dakle, rađene su i ispisane na Kreti, pa poslane na Peloponez
 prve tablice našao je sir Arthur Evans, htio je on dešifrirati pismo, pa je 41 godinu
skrivao tablice, sve do smrti 1941.g., nije uspio dešifrirati pismo jer nije prihvaćao
mogućnost da je pismo grčko i nije imao kriptografski talent, no prepoznao je da
se radi o silabičkom pismu od oko 90 znakova i dešifrirao je sistem brojeva; osim
znakova ponavljaju se i ideogrami, ima ih oko 100 i nešto, Evans je uspio neke
dešifrirati
 1936.g. Evans je održao predavanje u Londonu, na tom predavanju je bio i mladi
Michael Ventris
 1952.g. objavljena je veća skupina Linear B tablica, Ventris je u početku tvrdio da
je jezik Lineara B etrušćanski
 1949.g. Ventris (po profesiji arhitekt) je sumirao sve što je do tada napisano o
Linearu B
 krenuo je od ciparskog silabara (8 znakova) i počeo je s toponimima, 1952.g.
objavio je da je dešifrirao Linear B i da je to grčko pismo
 s Ventrisom je u dešifriranju surađivao John Chadwick

30
 Carl Blegen pronašao je “tablicu tronošca” koja je potvrdila da je Linear B grčko
pismo
 1956.g. Evans i Chadwick objavljuju “Documents in Mycenaean Greek”
 Alice Kober shvatila je da se riječi dekliniraju; shvatila je riječ za zbroj
MIKENSKI POGREBNI OBIČAJI
- nekropole su u blizini naselja, često su bolje sačuvane od samih naselja
- neki tipovi ukopa nastavljaju se iz srednjeheladskog razdoblja, dok se u kasnoheladskom
javljaju i neki novi tipovi
- četiri su glavna tipa ukopa u mikenskoj civilizaciji:
1. GROBNE CISTE:
- ili su usječene direktno u stijenu ili mogu imati kamene blokove
postavljene sa strane
- radi se uvijek o pojedinačnom ukopu
2. ŠAHT GROBOVI (Shaft Grawes):
- ukopani su u zemlju, brojni ukopi
- u Mikeni grobni krug A i B:
 grobni krug A: nalazi se unutar citadele, ušao je unutar citadele tek
u drugoj fazi gradnje bedema, imao je 6 grobova; postojao je kameni vijenac oko
kruga, novi vijenac je uzdignut za 2 m, tada je postavljen i prsten od dva
paralelna reda kamena
 grobni krug B: ima 26 grobnica, od toga su 14 šahtovi, a ostalo su ciste
 po grobnim prilozima vidi se da su sve to bili grobovi vladarske obitelji; nađeno
je dosta zlatnih pečata
3. GROBNE KOMORE:
- usječene su u stijenu, oblik komore se prilagođava stijeni, najčešće
je samo jedna prostorija, ali ponekad ih je i više
- pokojnici su položeni direktno na pod, to su grupni ukopi, u
prosjeku 3-5 pokojnika
- do njih vodi dromos; nakon ukopa vrata grobnice se zazidaju, a
dromos nasipa zemljom – otkopava se pri novom ukopu
- nekropola Dendra
- nekropola na Rodosu (važni trgovački centar, vjerojatno mikenska
kolonija)
- nekropola Aidonia, sj. Peloponez, jedna od najbolje sačuvanih,
većina nije bila opljačkana pa su tu pronađeni jedni od najljepših
nalaza
4. TOLOSI:
- kružna građevina, do nje vodi dromos = grč. hodnik, nije građen pod zemljom već je na
njega nasuta zemlja da bi bio neprimjetan u pejzažu, neki imaju prostoriju sa strane
- tolos je mikenski fenomen
- porijeklo tolosa: 1) teorija – mikenski tolos se razvio iz minojskog koji je kružni ali nema
dromos i nije ukopan u brežuljak, različit im je položaj – mikenski tolos se nalazi u blizini
naselja i to citadele ili središta vladara jer su oni za bogate pojedince
2) teorija – mikenski tolos se razvio iz tumula jer su oni kružnog

31
oblika, no nema kupolu, ima kameni vijenac, nema šupljeg prostora, između grobnica
je nasuta zemlja
- tolosa ima oko 120 sačuvanih, većina ih je opljačkana
- građeni su bez vezivnog materijala po principu pčelinje košnice
- ulaz u tolos se naziva stomion
- iznad ulaza je kameni blok, najčešće monolit = lintel (npr. na Atrejevoj riznici lintel je bio
težak 120 tona); iznad lintela je rasteretni trokut
- nakon ukopa ulaz je zazidan, a dromos nasut zemljom (kao kod grobnih komora)
- sjeverno od Tesalije nema tolosa
- tolosi iz Mikene:
1. Atrejeva riznica – jedan od rijetkih primjera gdje je izvorna kupola sačuvana
– dromos dugačak 36 m, širok 6 m, dijametar 14.6 m, visina 13.5 m
– zidovi dromosa su kiklopski, ali zid ima samo jedno lice jer je s druge strane
nasuta zemlja da bi se napravio brežuljak
– riznica je bila opljačkana
2. Klitemnestrin tolos – jednim dijelom sječe grobni krug B
3. Egistov tolos – kupole više nema
- nazive je ovim tolosima dao Schliemann, oni ne odgovaraju jer su tolosi stariji od
Trojanskog rata
4. Lavlji tolos – nalazi se blizu Lavljih vrata; blokovi nisu tako lijepi u dromosu kao u
stomionu (stomion je općenito najreprezentativnije građeni dio tolosa)
5. Epano furnos – najlošije sačuvan
6. Grobnica genija – sačuvana je kupola; ime je dobio iz lokalne tradicije; stomion ima lintel
od 3 dijela
7. Kiklopska grobnica
8. Kato furnos – sam stomion prati zakrivljenu liniju prema kupoli (rijedak primjer)
9. Panaja – oko njega se može naći mnogo keramike
- lokalitet Thorikos na Atici – jedinstveni slučaj → polukružni tolos
- Tirint – 2 tolosa, jednome je sačuvana kupola i ima lintel od nekoliko blokova
- tolos u Dendri
- tolos Nihoria, prije Pilosa u Meseniji
Pilos:
- oko same palače se nalaze dva tolosa:
1) Kato englianos (kato grč.= gore) – kupola nije sačuvana,
srednjovjekovni bunar uzidan je u sam zid kupole
2) Epano englianos – kupola je rekonstruirana
- lokalitet Routsi – 2 tolosa na 5-6 km od Pilosa
- nekropola Vohmidia uz Pilos → grobne komore usječene u stijenu
- Tragana nedaleko od Pilosa – 2 tolosa
- tolos Vapheio nekoliko km južno od Sparte – pronađene su dvije zlatne šalice
- nekropola Pelana nedaleko od Sparte → grobne komore
- tolos Voidokilia (= širok trbuh/želudac) → položajem je netipičan, vidljiv je na vrhu brda;
tu je prije postojao tumul, postoji tradicija pokapanja
- nekropola Peristeria (zapadna obala Peloponeza) – 3 tolosa, na jednom od tolosa usječena
su slova na Linearu B

32
- Minijeva riznica u Orhomenu (Beotija) je drugi najveći tolos, ima jednu sobicu sa strane sa
ukrašenim stropom – reljefni ukras kružnice; sačuvan je lintel i prag
- Maklavun u Istri u nekim segmentima nalikuje na mikenski tolos, no vjerojatno to nije
- grobni prilozi: nakit, posuđe, oružje
- pokapani su izravno na zemlju, osim Tanagra – nekropola grobnih komora gdje su
nađeni su larnaksi koji su tipični za minojsku civilizaciju (tih dvadesetak larnaksa ukazuje
na veze s Kretom): prikazi pogrebnih procesija, atletskih natjecanja; datacija: kraj
14./poč.13.st.pr.Kr., svi su pravokutni (kretski mogu biti i ovalni), često imaju poklopce,
niti jedan nije duži od metar (pokapani su u zgrčenom položaju)
npr. larnaks 1: prothesis = prikaz izloženog mrtvaca; prikaz preskakanja bikova (tipično
za Kretu)
larnaks 7: žene koje nariču
larnaks 13: sfinga, žena
MIKENSKA RELIGIJA I MIKENSKA UMJETNOST
- mikenska religija se izražavala kroz umjetničke predmete
- mikenska umjetnost se očituje u pečatima, figuralnoj plastici, freskama, keramici i nakitu
- indikacije o kultu uglavnom dolaze iz grobnog konteksta, te iz prikaza na freskama I
pečatima
- tri su izvora za mikensku religiju:
1. pisani izvori
2. arhitektura
3. ikonografija
- mikenska religija uvelike motive i običaje crpi iz minojske religije (religiozni simboli,
predmeti)
- sličnost se očituje i u kultu ženskog božanstva – POTNIA = gospodarica (to je općenito
ime, nije ime božice); po-ti-ni-ja je vrlo česta riječ na Linear B tablicama
- prije dolaska indoeuropljana prevladava matrijarhalni duh; to božanstvo ne može se
usporediti ni sa jednim kasnijim grčkim božanstvom; ona je često prikazana zajedno s
biljkama, životinjama i ona je centralna, dominantna figura na prikazu (nosi u sebi
koncept plodnosti, daje život biljkama i životinjama)
PEČATI: bili su umjetnički predmeti
- ikonografija pečata: ikonografija je bogata i raznovrsna; gotovo svaki pečat je unikatan,
vjerojatno su služili kao oznaka jedne osobe (ima ih na tisuće)
- način odijevanja Potnije vrlo je sličan minojskom s karakterističnom haljinom i
obnaženim grudima
- na pečatima se javljaju i arhitektonski motivi, kult se odvijao na otvorenom prostoru
- jedan od aspekata božice Potnije je POTNIA THERON, koju okružuju divlje životinje ili
mitska stvorenja
- od minojskih motiva na pečatima se pojavljuju i: labris, konsakrativni rogovi, ljiljan, zmija
LINEAR B TABLICE:
- na Linear B tablicama javljaju se i podaci o nekim drugim bogovima koje ne nalazimo u
ikonografiji; neki od tih bogova postoje u kasnijem grčkom panteonu:
 Zeus – na tablicama u obliku DI-WE, u dativu (di-ka-ta-jo di-we Diktejski Zeus)

33
 Hera – Linear B oblik E-RA
 Posejdon – Linear B oblik PO-SE-DA-O
 Ares – Linear B oblik A-RE
 Artemida – Linear B oblik A-TE-MI-TO
 Hermes – Linear B oblik E-MA-A
 Dioniz – Linear B oblik sačuvan samo u genitivu DI-WO-NU-SO
 Atena Potnija – A-TA-NA PO-TI-NI-JA
 svim bogovima – PA-SI-TE-O-I
 svećenica (hiereia) – I-JE-RE-JA
- posebno su važne tablice iz Pilosa sa dužnostima svećenika i svećenica
- najčešći darovi bogovima su bili: vuna, žitarice, ulje, vino, med, brašno, česte su bile i
figurine
- na pečatima se uz bogove i božice pojavljuju i grifoni, bikovi, sfinge, veprovi, scene
preskakanja bikoba (česte su u minojskoj civilizaciji, no dok su u minojskoj civilizaciji
potvrđene, u mikenskoj se pojavljuju isključivo na pečatima)
- kult se uglavnom odvijao na otvorenom
FIGURINE:
- zoomorfne ili antropomorfne
- od zoomorfnih figurina uglavnom se pojavljuju bikovi (minojskoj religiji su one zavjetni
darovi da zaštite stado pastira); mikenske figurine su luksuznije od minojskih, bile su
slikane, često oblikovane u kultnu posudu; pojavljuju se i prikazi konja, svinje, kočija,
ptica, zmija
- učestalije su antropomorfne figure: fi, tau, psi
- figurine su nađene u svetištima, grobnicama i kućama
KULTNE POSUDE: u kontekstu mikenskog kulta veoma su učestali ritoni koji su služili
za libacije
- bogovima su se žrtvovale i životinje: govedo,ovce, koze, svinje (žrtvovali su se najlošiji
dijelovi životinje, ostalo se pojelo)
- u Tebi je pronađeno 70-ak pečatnjaka sa znakovima za neku životinju; životinje su se
odnekud slale u Tebu, svaka je životinja imala pečatnjak koji se skidao kad bi životinja
došla u Tebu (vjerojatno su te životinje bile za neku religioznu ceremoniju)
- mikenska religija povezana je i sa socijalnim statusom u društvu, wanak je osim kralja bio
i vrhovni svećenik
- kad se muškarci prikazuju često imaju bradu i nose životinjsku kožu (svećenici)
- svetišta je relativno malo, bogovi su se štovali na oltarima na otvorenom; jedno od
svetišta nalazilo se u Mikeni (desno od Lavljih vrata) – nema arhitekturalne indikacije da
se radilo o kultnoj prostoriji, no po figurinama se to može zaključiti
- mjesto kulta se nastavlja u kasnije grčko razdoblje
- Tablica iz Pilosa PY Tn 316 (tablice serije T odnose se na religijski kontekst) opisuje
prinošenje žrtava, javlja se i PU-RO, Linear B naziv za Pilos. Na tablici se spominje
žrtvovanje posuda i spominju se ljudi: zavjetni darovi za 9 bogova su – 8 zlatnih pehara, 8
žena, 2 muškarca
- i Homer, jedan od izvora za mikensku religiju (no nije uvijek dosljedan prikaz mikenskih
običaja), spominje ljudske žrtve – npr. Ifigeniju u Aulidi i trojanske zarobljenike koje je
Ahilej dao žrtvovati na Patroklovoj lomači

34
- u umjetnosti je prisutan snažni minojski utjecaj, moguće je da su se nakon propasti
minojske civilizacije umjetnici preselili na grčko kopno
- Mikenjani su plemenite materijale uvozili, mogli su si ih priuštiti samo bogatiji pojedinci
- predmeti su se izrađivali u umjetničkim radionicama koje su se nalazile unutar palače
FRESKE:
- umijeće je porijeklom sa Krete
- na grčkom kopnu se freske javljaju u 15.st.pr.Kr., većina sačuvanih je iz 14.i 13.st.pr.Kr.:
Tirint, Pilos, Mikena, Gla, Menelajon, Argos
- 3 teme: religijske, svakodnevne (bitke, muzičari...), dekorativni motivi (spirale i dr.,
ponekad su služili kao okvir za neke prikaze, često su se nalazili na stropovima i na
podovima
- prikazi na freskama: Potnija, mikenski štit, demoni-mitska bića, bršljan (čest je i na Kreti),
arhitekturalni prikazi palača, divlje životinje, bitke, kočije
- npr. svirač lire iz Pilosa (iz prijestolne dvorane); božica iz Tirinta; prikaz bika koji će biti
žrtvovan i procesija svećenica (freska se nalazila uz bunar ritona u Mikeni)
ZANAT, METALURGIJA, ORUĐE I ORUŽJE
- zanat: keramika, fajansa, tekstil, namještaj, pečati, oruđe, oružje
- riječ zanatlija nije sačuvana, ali tablice iz Knosa, Pila, Mikene donose nazive za 38
zanimanja, mnoga završavaju na sufiks –WO – KO → označava radnika; ergon = grč.
djelo
TO – KO – ZO – WO – KO = onaj koji proizvodi lukove (tokson = lik)
MU – RO – WO – RO – KO = proizvođač parfema
KA – KE – U = proizvođač bronce (grč. halkens)
KE – RA – ME – U = proizvođač keramike
KERAMIKA:
- na Linear B tablicama sačuvano je mnogo različitih tipova posuda
- na većini Linear B tablica uvijek je i ideogram i naziv; no većina tih posuda nema u
arheološkom kontekstu (možda su iz specifičnog konteksta)
PI – A – RA = za prokuhavanja vode
DI – PA = posuda iz koje se pilo
QE – TO = vrč za vino
QE – RA – NA = brončani vrč
A – PI – PO – RE – WE = amfora
U – DO – RO = posuda za vodu
I – PO – NO = posuda za pečenje
- tablica iz Mikene, iz Kuće sfingi Ue 611→ nađeni su pečatnjaci s ideogramima za neke
posude, neki se ideogrami s pečatnjaka poklapaju s onima s ove tablice
LH I:
- nastavlja se mat slikana keramika i minijska keramika, a razvija se i nova tradicija – ukras
sjajnom crnom bojom
- 6 je tipičnih oblika za LH I:
1. kruškoliki vrč (piriform jar)
2. spljošteni vrč (squat jag)

35
3. alabastron – 2 tipa: zaokruženi i
s ravnim zidovima
4. hole – mouthed jar (s izljevom)
5. vapheio šalice (vapheio cup)
6. polukuglaste šalice
- slikala se samo reprezentativnija keramika
- nastavak MH tradicije u neslikanoj keramici
- ukras: obično na ramenu ili na trbuhu; motivi su linearni: paralelne, vijugave crte,
kružnice povezane tangentama, spirale, polukružnice
LH II:
- po prvi put se javlja luksuznija keramika koja ukazuje na pripadnost aristokraciji
- uglavnom potječe iz grobnog konteksta
- dijeli se na : LH II A
LH II B
LH II A: (paralelno je s kasnominojskim I B)
- keramika nastala pod minojskim utjecajem (na Kreti stil palača u keramici)
- 2 struje: 1. minojski majstori proizvodili su keramiku na Kreti i izvozili
2. postoje oblici i motivi koji upućuju na porijeklo iz MH razdoblja
(prva je teorija vjerojatnija)
- po prvi put keramičke oponašaju metalne posude
- elementi koji se javljaju: zakovica koja pričvršćuje ručku, obruč na vratu i dnu
2 tipa keramike:
1) keramika za svakodnevnu uporabu: oblici se nastavljaju iz LH I
razdoblja, samo su dva nova oblika: jug with cutaway neck i pehar
(goblet); ukras je linearni kao u prethodnom razdoblju
2) stil palača: posude nisu bile korištene u svakodnevnom životu; puno
je novih oblika:
- velika žara
- vrč sa mostolikim izljevom
- običan vrč
- vrč s kljunastim izljevom
- posude sa lažnim izljevom
- konični ritoni
- kruškoliki riton - razvio se iz kretske posude koja je imitirala nojevo jaje koje su uvozili iz
Egipta
- dekoracija: ukras pokriva čitavu posudu, a dijeli se u dvije skupine:
1. apstraktni – posuđe za svakodnevnu uporabu
2. piktoralni – očituje se minojska tradicija, motivi su jako nalik freskama
- floralni (ljiljani, cvijet papirusa, bršljan, palma)
- morski (hobotnice, nautilus)
- prikaz pojedinih predmeta (dvostruka sjekira, štit)
LH II B:
7. nova pojava: efirejski pehar (prema homerskom gradu Ephiru) – obično ima
jedan centralni motiv
8. svakodnevno posuđe istih je oblika kao u prethodnom razdoblju
9. stil palača izumire, nastavljaju se samo dva oblika: vrč s kljunolikim izljevom
konični riton
10. novi oblik: šalica s prstenastom drškom
11. vapheio šalica – nema više srednjeg rebra i širi se prema vrhi

36
12. ukras tipičan za prethodno razdoblje, no ne prekriva više cijelu posudu
13. od neslikanog posuđa: srednjoheladska tradicija minijskog posuđa nestaje
potpuno
LH III A 1:
- novi oblici: mali vrč bez ručki
posuda za hranjenje
krater
velika šalica (mug)
kyliks
14. ukras je uglavnom isti kao u prethodnom razdoblju
LH III A 2:
15. uglavnom su isti oblici, no s novim varijacijama: vrčevi su više globularni,
veliki vrč s jako uskim izljevom, krater postaje više kruškolik
16. mnogo je posuda s lažnim izljevom (stirrup jar), neke imaju i natpis (samo u
Mikeni, nema u minojskoj civilizaciji)
puno ih je u Tirintu, Pilu, Mikeni, Haniji na Kreti
u Orhomenu 1, Eleuzini 1, Knosu 2
17. novi oblici: čutura – često ukrašena koncentričnim kružnicama
duboka konična posuda
posuda na postolju
18. ukras: floralni nestaje, ostaje morski ukras (mnogo školjaka); po prvi put se
javlja zonalni ukras i po prvi puta se javlja piktoralni ukras sa scenama –
najprije na kraterima, prvo se javljaju ptice i ribe, pa scene s kočijama, bikovi
LH III B:
19. najtipičniji oblik posude je stirrup jar, piriforne, konične, spljoštene; neke su
za transport ulja, vode, vina, male su za parfumirano ulje
20. ostali oblici se nastavljaju iz prethodnog razdoblja
21. nastavlja se piktoralni stil
22. krateri s Enkromija
SUBMIKENSKO RAZDOBLJE:
23. keramika je jedini aspekt umjetnosti koji se nastavlja, no ona je sad puno
skromnija
24. prvi put se javlja handmade burnished ware (nazadovanje, tzv. “barbarska”
keramika)
25. radile su se figurine i nakit od fajanse
NAKIT:
26. sirovina se morala uvoziti
27. dijademe, ogrlice, prsteni, naušnice, ukrasi za kosu
28. osim plemenitih metala koristi se staklo (uvozilo se u obliku malih ingota) i
poludrago kamenje, lapis lazuli (iz Afganistana), jantar
29. radionice su vezane uz palače
30. slonovača – tehnika s Krete, prvi predmeti na grčkom kopnu su kretski
import
WA – NA – KA – TE – RO = prerađivači slonovače
↓
kraljevski

37
31. obrađivali su se i zubi hipopotamusa - iz Sirije (i slonovaču su uvozili iz Sirije)
i Egipta
32. nakit i reljefni ukrasi za luksuzniji namještaj i oružje, figurine, pečati, češljevi,
ogledala, pikside
33. ponegdje je slonovača kombinirana sa zlatom
34. teme su slične onima sa fresaka
OBRADA KAMENA:
35. i dalje se proizvodi oruđe od kamena; i obsidijan se i dalje koristi za
proizvodnju oruđa (u brončano doba obsidijan se mogao nabaviti: na Melosu,
Iali kod Sicilije, u Mađarskoj, Turskoj)
36. od kamena se proizvode i vaze, vrhovi strelica, oruđe, pečati
37. vaze od poliranog kamena nastaju pod kretskim utjecajem
38. pečati → najširi opseg poludragog kamenja: ahad, ametist, gorski kristal,
jaspis, sardoniks, hematit, lapis lazuli; motivi su bliski onima na minojskim
pečatima; cilindrični pečati su često import iz Sirije
TEKSTIL:
39. tri su izvora za proučavanje tekstila:
1) arheološki – utezi za tkalački stol (utezi su uglavnom glineni, tkalački
stolovi su bili drveni, nisu sačuvani)
2) ikonografski – prikazi s fresaka (Tirint, Mikena)
3) pisani izvori – Linear B (tablice često opisuju proizvodnju tekstila i
osobe koje ga proizvode, najviše ih je iz Pilosa – spominju se radnice
koje proizvode lan, vunu → WE – WE- SI –JA ; tekstil se proizvodio i
u Knosu, pronađeni su opisi djelatnosti: žene koje strižu ovce, tkaju…;
SE – TO – I – JA = grad na Kreti, ne može se točno identificirati)
METALURGIJA:
40. većina metalnih nalaza je iz grobnog konteksta
41. metal se koristi za proizvodnju nakita, pečata, vaza, dijelova namještaja,
oruđa i oružja
42. metal se uvozio: bakar sa Cipra, kositar (ne zna se odakle)
43. morski stil se javlja i na metalnim posudama, nije limitiran samo na keramiku
44. dijelovi prijestolja su mogli imati zlatni ukras (opisi postolja javljaju se i kod
Homera)
45. metal se uvozio u obliku ingota
46. na Linear B tablicama spominje se metal: proizvodnja metala je centralizirana,
obavljala se unutar palače, na tablicama se javljaju popisi imena radnika i
količine metala koja im je povjerena za prerađivanje; KA – KE – WE =
prerađivač bronce
47. zlato: u Linear tablicama naziva se QU – RU – SO, a zlatar QU – RU – SO –
WO – KO ; od zlata su se radile i vaze, tehnike: granulacija, kod reljefnih
oplata i maski primjenjivala se tehnika iskucavanja; vafio šalice
48. srebro se spominje rijetko, u Linearu B samo je jedan spomen srebra A – KU –
RO DE – DE – ME – NO = ukrašen srebrom, odnosi se na kotače
↓
srebro
49. krajem mikenske civilizacije pojavljuje se željezo

38
ORUĐE :
50. brončano oruđe se javlja tek u LH III razdoblju, dugo se proizvodilo od
kamena
51. tipovi: noževi, sječiva, pile, čekići, udice (oruđe se koristi za gradnju,
poljoprivredu i domaćinstvo)
ORUŽJE:
52. uglavnom je nađeno u grobovima
53. podaci: s Linear B tablica, pečata, fresaka, keramike
54. mikensko oružje sastoji se od: oklopa, štita, kacige, bodeža, mača, koplja, luka
i strijele
55. 3 faze:
1) 1. faza RAZDOBLJE GROBNIH KRUGOVA
– 16.st.pr.Kr., većina nalaza je iz grobnog kruga A i B u Mikeni, u grobu 5 grobnog
kruga A Schliemann je našao nekoliko desetaka mačeva u samo tri pokojnika
– oružje je skupocjene izrade, često ukrašeno plemenitim metalom (prizori iz rata,
lova i sl.)
– mikenski bodeži obično imaju tri zakovice
– mačevi su u ovom razdoblju veoma dugački (kasije su sve kraći, postoji podjela
od tipa A do tipa G), u prvoj fazi se javljaju tip A i B – uglavnom su duži od 1 m
– koplja – vrhovi su nađeni u malim količinama
– vrhovi za strijele su uglavnom od kamena i obsidijana, rjeđe od metala (likovi
nisu sačuvani)
– kaciga od veprovih zubi (30/40 veprova za jednu kacigu), veprovi zubi su
vjerojatno bili prišiveni za podstavu od kože; kacige su poznate i sa fresaka i
figurina od slonovače
– štitovi – bili su visoki preko 1 m, obično od kože s metalnim ojačanjima (nisu
sačuvani), 2 vrste: u obliku osmice (konveksan u profilu) i tzv. štit u obliku kule
– kočije: osim na pečatima i freskama prikazane su i na stelama, pretpostavlja se da
su imale cerimonijalnu namjenu
2) 2. faza RAZDOBLJE PALAČA
– 1450. – 1350.g.pr.Kr.
– poznale su Linear B tablice s brojnim podacima o oružju
– javljaju se tip C i D mačeva ( tip C s rogovima, tip D križni) – sad su malo kraći od
prethodnog razdoblja
– u palači u Knosu nađeni su pečatnjaci s ideogramom za strijele i tablica s popisom
strijela, pečatnjaci su na poleđini imali pruć pa je Evans pretpostavio da su strijele
bile u sanducima od pruća na kojima su bili ti pečanjaci, ta prostorija se naziva
arsenal
– novost: pojava metalnih oklopa, po prvi put se javlja brončani oklop i kaciga
– oklopi: oklop iz Dendre nađen je u jednoj od grobnih komora, to je oklop od
brončanih oplata, sezao je od vrata do koljena (unikatan je); oklop iz Tebe
– na Linear B tablicama se spominju oklopi i kacige
– kacige su nalik onima od veprovih zubi
– nema ideograma za štit, štitovi se ne spominju
– spominju se kočije, registrirano je preko 400 kočija; konji se obično pojavljuju u
parovima (ZE = par, MO = jedan)
– najranije otkriven i najstariji depo je iz Sobe tablica s kočijama (tablice označavaju
dodjelu ratne opreme)
– na nekim tablicama se nabrajaju samo kotači

39
– nema podataka da su jahali konje, konji su samo vukli kočije (nema sačuvanih
kočija)
3) 3. faza KASNI PERIOD
– do 1200.g.pr.Kr.
– novi izvor podataka su ostave
– mačevi su mnogo kraći, javljaju se tip E i F (imaju tzv. T dršku i četvrtasta
ramena)
– malo je indikacija za strijele
– oklopi se ne spominju
– tzv. Ratnička vaza nađena u Mikeni – prikaz manjeg, okruglog štita

Skripta opci pregled mikenske civilizacije

Recommended

Recommended

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Similar to Skripta opci pregled mikenske civilizacije

Similar to Skripta opci pregled mikenske civilizacije (20)

More from Martina Matijaško

More from Martina Matijaško (20)

Skripta opci pregled mikenske civilizacije