HRVATSKI_PRAVOPIS.ppt

HRVATSKI_PRAVOPIS.ppt

• 1.
  HRVATSKI PRAVOPIS Institut zahrvatski jezik i jezikoslovlje
• 2.
  Načela pri rješavanjuspornih pitanja : • Načelo sustavnosti • Tradicijsko načelo • Načelo ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi • Načelo jednostavnosti • Načelo normativne hijerarhije • Načelo otvorenosti prema korisnicima • Načelo primjerenosti korisnicima • Načelo ekonomičnosti
• 3.
  Dosadašnji pravopisi : Babić– Finka – Moguš : Hrvatski pravopis Anić – Silić : Pravopis hrvatskoga jezika Hrvatski školski pravopis Hrvatski pravopis Matice hrvatske
• 4.
  Novi pravopis : •Pisan kao hipertekst – može se pretraživati,dostupan putem interneta • Dodatna objašnjenja i jezični savjeti • Preporučena i dopuštena rješenja ( malo dvostrukosti ) • Rezultat javne rasprave • Velik broj primjera • Donošenje brajice i znakovnoga pisma za gluhe i nagluhe osobe • Slova i latinično pismo prilagođeni školskomu programu
• 5.
  Glas – j: Ženska imena koja završavaju na -ia sklanjaju se tako da se u kosim padežima između -i i padežnoga nastavka umeće međusamoglasničko j: G Lucije, Mije, Croatije, DL Luciji,Miji, Croatiji, A Luciju, Miju, Croatiju, V Lucijo, Mijo, Croatijo, I Lucijom, Mijom, Croatijom. Ženska imena koja završavaju na -ea sklanjaju se tako da se u kosim padežima između -e i padežnoga nastavka ne umeće međusamoglasničko j: N Andrea, Matea, Tea, GAndree, Matee, Tee, DL Andrei, Matei, Tei, A Andreu, Mateu, Teu, V Andrea, Matea, Tea, I Andreom, Mateom, Teom.
• 6.
  Zadatatci ili zadaci? Podatci ili podaci ? GLASOVI T I D NE ISPADAJU : • kutak – kutci, letak – letci, listak – listci, metak – metci, patak – patci, petak – petci, svetak– svetci, • otkidak – otkidci, podbradak – podbradci, pregradak – pregradci, razgodak – razgodci,uradak – uradci • dovratak – dovratci, nacrtak – nacrtci, nadomjestak– nadomjestci, naplatak – naplatci, naprstak – naprstci, oblutak – oblutci, osnutak –osnutci, predmetak – predmetci, privitak – privitci, umetak – umetci, zabatak – zabatci,zalistak – zalistci • dohodak – dohodci, izvadak – izvadci, desetak – desetci, dobitak – dobitci, dodatak –dodatci, dovršetak – dovršetci, gubitak – gubitci, imetak – imetci, izuzetak – izuzetci • napitak – napitci, nedostatak – nedostatci, ostatak – ostatci, otpadak – otpadci, podatak– podatci, probitak – probitci, svršetak – svršetci, trenutak – trenutci, užitak – užitci, zadatak – zadatci, zgoditak – zgoditci, želudac – želudci Kod iznimno čestih višesložnih riječi zbog tradicijskih je razloga i čestoće uporabe dopušteno i izostavljanje t i d: deseci, dobici, dodaci, dohoci, dovršeci, gubici, imeci,izuzeci, izvaci, napici, nedostaci, ostaci, otpaci, podaci, probici, svršeci, trenuci, užici,zadaci, zgodici te želuci. Isto se pravilo odnosi i na izvedenice od tih riječi, npr.preostatak – preostaci, zaostatak – zaostaci. Način na koji se riječ zapisuje ne utječe na izgovor riječi. Oblike imenica predak, sudac i svetac dopušteno je pisati i: preci, suci, sveci.
• 7.
  Bitki ili bitci? Pripovijetki ili pripovijetci ? Često postoje dva oblika dativa i lokativa imenica ženskoga roda na – tka : bitci i bitki,pripovijetci i pripovijetki. Prednost se daje nesibilariziranim oblicima bitki i pripovijetki.
• 8.
  Greška ili grješka? Pogreška ili pogrješka ? Smatramo da, osim u slučajevima u kojima se podjednako pojavljuju likovi s e i s je (sprečavati i sprječavati, unapređivati i unaprjeđivati) ili u slučajevima u kojima će katkad i većina zapisa biti s je (bregovi i brjegovi, crepovi i crjepovi, grehovi i grjehovi) ili, točnije, pokazivati namjeru da se u njima zabilježi refleks je (mislimo tu na čest, a pogrešan zapis: brijegovi, crijepovi, grijehovi), prednost načelno daje zapisu s e, a dvostruk je zapis moguć samo kod ponekih iznimaka – riječi iz tvorbene porodice riječi krijepiti, strijela, vrijedan i grijeh. grijeh: greška, pogreška naprijed: napredak, naprednost, naprednjački, na predovati prijek: naprečac, opreka, prečica, prepreka, zapr eka privrijediti: privreda, privredni, privrednik strijela: strelica, streljač, streljaštvo, streljivo upotrijebiti: upotreba, upotrebljiv, upotrebljivost, zl oupotreba vrijediti: povreda, povređivati, uvreda, vredniji, vre dnovan Zbog potvrđenosti u uporabi dopušteno je pisati i je u nekim riječima koje pripadaju tvorbenim porodicama riječi krijepiti (krjepostan, krjepost), strijela (strjelica) i vrijedan(vrjedniji, vrjednovanje, vrjednovati, vrjednovatelj) te u riječima grješka, pogrješka,pogrješan i pogrješno.
• 9.
  Neću ili neću ? Uzimajući u obzir sva proučavana načela, odlučili smo se da neću (i svi njegovi oblici) bude preporučena inačica, a ne ću (i svi njegovi oblici) dopuštena inačica.
• 10.
  Hrvatski jezik ilihrvatski jezik ? Nastavni kolegiji,školski i studijski predmeti pišu se velikim početnim slovom pr. Matematika, Povijest, Tjelesna i zdravstvena kultura... Malim se početnim slovom u općim kontekstima mogu pisati nazivi nastavnih koelgija,školskih i studijskih predmeta pr. Sutra odgovaramo povijest. Imam pet iz hrvatskoga. Hrvatski jezik – nastavni predmet hrvatski jezik – naziv jezika
• 11.
  Kada pišemo crkva,akada Crkva ? Crkva – zajednica kršćanskih vjernika : Katolička Crkva, Evangelička Crkva, Ruska pravoslavna Crkva ... crkva – u nazivu bogomolje pr. crkva svetoga Franje Asiškoga ( crkva posvećena svetomu Franji Asiškomu ) sveta Terezija Avilska, blaženi Alojzije Stepinac – pridjevi i imenice sveti i blaženi uz vlastita imena pišu se malim slovom
• 12.
  Sa spojnicom sepišu dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja , koje označuju jedan pojam,a svaka ima svoj naglasak : Ivanić – Grad, Smail – aga, šoping – centar, tuš – kabina, klima – uređaj, jazz – glazba, baka – servis ... U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20.st. uobičajilo pisati i : Ivanić Grad.... Ivanić – Grad ili Ivanić Grad ?
• 13.
  Ostale zanimljivosti : Riječii sveze riječi iz stranih jezika pišu se ovisno o stupnju njihove prilagođenosti hrvatskomu jeziku : izvorno i kosim slovima i prilagođeno Ako se pojavi u hrvatskome tekstu,stranu riječ treba,kad god je to moguće,zamijeniti hrvatskom riječju ili svezom pr. e-mail : e-pošta,attachment –privitak... Glazbeni nazivi i strani izrazi – izvorni naziv pr.blues,rock,salto mortale,tabula rasa... Neki se glazbeni izrazi mogu pisati i fonetizirano : džez,pank,rok,solfeđo. Latinski nazivi živih bića pr. Homo sapiens... Sveza kratice i imenice piše se sa spojnicom pr. Rh-faktor, ph – vrijednost, e- pošta...
• 14.
  Još malo zanimljivosti.... Bjelina – prazno mjesto u tekstu koje se nalazi između riječi, iza točke, zareza, sastavnica nadnevaka, kratica, između inicijala, ispred i iza crtice,ispred i iza matematičkih znakova,između ounaka za mjernu jedinicu pr. A. G. Matoš, pr. Kr. , 5 + 2 = 7.... Točka se ne piše : iza naslova ( Zlatarovo zlato ... ), iza potpisa na kraju pisma ili dopisa, iza navoda u upravnome govoru na kraju rečenice ( Rekao je : “ Hvala. “ ) Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izra zu pr. U Zadru, 13. prosinca 2013.
• 15.
  I još .... Hvalana strpljenju i nadam se da će Vam koristiti nešto od ovoga, a za više kupite Pravopis i proučite ga.