Др Љубинка Шкодрић, Судбина архивске грађе краља Александра ОбреновићаArhivistika
Posle Majskog prevrata 1903. godine pokrenuto je pitanje dalje sudbine poverljive arhivske građe koja se nalazila u kasi kralja Aleksandra Obrenovića. Državni arhivar dr Mihailo Gavrilović je već u junu 1903. godine uputio zahtev da se ova arhivska građa preda Državnoj arhivi (danas Državnom arhivu Srbije). Primopredaja je izvršena 1908. godine s tim što je arhivska građa trebalo da ostane zapečaćena dok vlada ne donese odluku o njenom otvaranju. Tokom Prvog svetskog rata, sve zaraćene strane pokazivale su zainteresovanost za ovaj materijal, ali se usled ratnih zbivanja tokom 1915. godine arhivskoj građi iz kase kralja Aleksandra gubi trag, da bi u međuratnom periodu bili pronađeni i prikupljeni njeni delovi.
U radu je izvršen pokušaj da se utvrdi sadržina arhivske građe koja se nalazila u kasi kralja Aleksandra Obrenovića i da se rekonstruiše njena sudbina tokom Prvog i Drugog svetskog rata. Posebna pažnja posvećena je analizi politike državnih vlasti, stavova političkih i javnih ličnosti, kao i aktivnosti i zalaganja arhivskih predstavnika za očuvanje i zaštitu ove vredne, ali politički osetljive i poverljive arhivske građe.
2. Споменик Карађорђу
Споменик је стациониран на Светосавском платоу, у
непосредној близини Храма Светог Саве и Народне
библиотеке Србије. Посвећен је Карађорђу
Петровићу, српском војсковођи и родоначелнику
династије Карађорђевић.
3. Споменик Миленку Стојковићу
Миленко Стојковић (Кличевац, 1769 — Бахчисарај,
после 1831) је био српски командант и војвода током
Првог српског устанка.
4. Музеј Хајдук Вељка
Вељко Петровић (око 1780, Леновац, код Зајечара -
око 20. јула 1813, Неготин) је био српски хајдук и јунак
Првог српског устанка.
5. Споменик Јанку Кантићу
Јанко Катић (177неке - 1806.) је био војвода и један
од организатора Првог српског устанка.
6. Карађорђев град
Карађорђев град је био је утврђени град у
Тополи, подигнут у периоду између 1811. и
1813. године.