2. Adenohipofiza
Glatki I
poprečno
prugasti mišići
Endokrine
žlezde
Odgovarajuć
i korektivni
odgovor
Odgovarajuć
i korektivni
odgovor
Uprkos neprekidinim promenama u životnoj sredini,
pojedini organizmi imaju sposobnost da održe svoju
unutrašnju ravnotežu – homeostazu zahvaljujući
delovanju nervnog i endokrinog sistema.
3. Humoralna regulacija
• Endokrini sistem čine endokrine žlezde koje stvaraju
specifične hemijske materije – hormone.
• Endokrine žlezde nemaju izvodne kanale I hormone izlucuju
direktno u telesnu tečnost, najčešće krv.
• Takav vid regulacije naziva ze humoralna regulacija (humor
lat. tecnost,sok).
• Ovim putem regulišu se aktivnosti organizma koje traju dugo i
sporo : metabolozam, rast i razvoj, reprodukcija.
4. •Hormoni putem
krvotoka dolaze do
svih ćelija u organizmu
ali ih prepoznaju samo
one koje imaju
specifične molekule –
receptore.
•Svaki hormon ima
svoj specifičan
receptor preko kojeg
se signal prenosi na
ćeliju.
•Receptori mogu da
budu na ćelijskoj
membrani ili u ćeliji.
Način delovanja hormona kao
glasnika
5.
6. Hipofiza
• Smeštena je u udubljenju, turskom sedlu, klinaste kosti.
• Spojena je pomoću infundibuluma sa hipotalamusom.
• Sastoji se, kod čoveka, iz tri režnja: prednjeg (adenohipofiza),
srednjeg (intermedijarni) i zadnjeg (neurohipofiza).
7. • Anatomska i fiziološka veza hipotalamusa i hipofize
predstavlja osovinu nervne i endokrine kontrole
procesa u organizmu.
• Hipotalamus stvara neurohormone – oslobađajuće
faktore od kojih zavisi rad hiopfize.
8. Hormoni adenohipofize
1. Tireotropni hormon (TSH) – simuliše lučenje štitne žlezde;
2. Adrenokortikotropni hormon (ACTH) – stimuliše rad kore
nadbubrežne žlezde;
3. Folikulostimulirajući hormon (FSH) – simuliše razvoj folikula
jajnika i lučenje estrogena; kod muškarca uslovljava
spermatogenezu;
4. Luteostimulirajući hormon (LH) – stimuliše lučenje polnih
hormona: kod žene progesterona, a kod muškarca
testosterona;
5. Luteotropni hormon (LTH) ili prolaktin – stimuliše proces
stvaranja mleka kod žena.
6. Somatotropni hormon (hormon rasta) koji reguliše rast i
razvoj organizma;
9. Hormoni neurohipofize
• Neurohipofiza predstavlja mesto gde se
deponuju hormoni stvoreni u
hipotalamusu. To su:
1. antidiuretični hormon (vazopresin) – koji
stimuliše reapsorpciju vode iz primarne
mokraće čime se smanjuje izlučivanje
definitivne mokraće;
2. oksitocin – pojačava kontrakcije materice
prilikom porođaja i naviranje mleka.
13. Štitna žlezda - tiroidea
Štitna žlezda ili tiroidea stvara dva
hormona :
1.Tiroksin
2.Trijodtironin.
Tiroidni hormoni regulišu :
1.Bazalni metabolizam
2.Normalan rast i razvoj.
Nedovoljno lučenje ovih hormona
dovodi do mentalne zaostalosti,
niskog rasta, smanjenog bazalnog
metabolizma i smanjene telesne
temperature.
Povećano lučenje ovih hormona
dovodi do povećanog bazalnog
metabolizma, mršavost, gušavosti,
uznemirenost, povišene telesne
temperature.
15. Paraštitna žlezda -
paratiroidea
Paraštitna žlezda ili paratiroidea luči
hormon parathormon.
Parathormon povećava koncentraciju
jona kalcijuma u krvi tako što izvalči
kalcijum iz kosti u ubacuje ga u krv.
Zajedno sa kalcitoninom (tiroidea)
učestvuje u održavanja homeostaze
jona klacijuma, tako što potsiče
njegov o ugrađivanje u kosti.
Vitamin D stimuliše apsorpciju
kalcijuma iz hrane.
Na regulaciju lučenja ovog hormona
utiče koncentracija jona kalcijuma u
krvi.
18. Nadbubrežna žleza
U kori nadbubrežne žlezde
stvaraju se grupe hormona :
1.Mineralokoktikoidi -
Aldosteron
2.Glukokortikoidi – Kortizol.
Glukokortikoidi podstiču
metabolizam ugljenih
hidrata i održavaju
homeostazu šećera u krv.
Razgrađuju proteine do
aminokiselina i masti do
masnih kiselina koje se u
jetri pretvaraju u ugljene
hidrate – glukoneogeneza.
20. • Mineralokortikoid aldosteron deluje na
bubreg i podstiče zadržavanje jona natrijuma i
jona kalijuma.
• Na izlučivanje ovog hormona utiče renin i
sama promena koncentracije Na i K jona.
• Srž nadbubrežne žlezde luči grupu hormona
od kojih je najznačajniji adrenalin.
• Smatra se izmenjenom simpatickom
ganglijom.
21. Hormoni i stres
Kako organizam reaguje na stres?
Postoje tri faze
1.Faza uzbune
2.Faza otpora
3.Faza pada sistema
22. Endokrini pankreas
Endokrini deo pankreasa
luči hormone insulin i
glukagon. Insulin smanjuje
koncentraciju šećera u krvi,
a glukagon povecava.
Nedostatak ovog hormona
dovodi do pojave
dijabetesa.
Kolicina secera u krvi
regulise lucenje hormona
pankreasa
23. Dijabetes tipa 1 –
autoimuno oboljenje
Dijabetes tipa 2 –
insulinska rezistentnost
25. • Polne žlezde imaju dvojaku ulogu, stvaraju
polne ćelije i stvaraju i luče polne hormone.
• Muške polne žlezde nazivaju se semenici ili
testisi i luče androgene hormone.
• Ženske polne žlezde nazivaju se jajnici ili
ovarijumi i luče estrogene i progestine.
• Polni homoni utiču na iskazivanje primarnih i
sekundarnih polnih karakteristika.
26. Jajnici - ovarijumi
Jajnici - jajovod – materica
- vagina
Ciklus sazrevanje jedne
jajne ćelije ili estrusni
cuklus (menstrulani) :
1.FSH započinje rast
filokula i sazrevanje jajne
ćelije
2.LH podstiče oslobađanje
zrele jajne ćelije iz folikula
– pucanje, ovulacija
3.LH utiče na razvoj žutog
tela od ostatka filokula.
Žuto telo
27. • Pod uticajem gonadotopnih
hormona FSH i LH reguliše se i
stvaranje i ižlučivanje polnih
hormona – estrogena i
progestina.
• Iz folikula jajnika pod uticajem
FSH luči se estrogen koji utiče na
sam folikul - sazrevanje jajne
ćelije i na sluzokožu materice –
započinje proces bujanja.
• Iz žutog tela pod uticajem LH luči
se progesteron koji ostvaruje
efekat na sluzokožu materice –
zadeblja , nabrekne i obogati se
krvlju (priprema se da prihvati
oplođeno jaje).
Menstrualni ciklus
28. • Ženski polni hormoni utiču na :
1.Razvoj i funkciju polnih žlezda i reproduktivnih
organa (primarne polne karakteristike).
2.Ispoljavanje sekundarnih polnih karakteristika,
kao što su tananiji glas, manja maljavost, oblik
bedara, razvoj mlečnih žlezda, interesovanje za
suprotni pol.
Aktivnost ženskih polnih žlezda menja se tokom
života. U određenom periodu prestaje se sa
sazrevanjem i oslobađanjem jajnih ćelija i dolazi
do smanjenog lučenja hormona – menopauza.
29. Semenici - testisi
Semenici – semeni kanalići –
epididimis - semevod
Spermatozoidi se stvaraju u
semenim kanalićima koji
prolaze kroz epididimis i
ulivaju u mokraćni kanal.
Endokrine ćelije semenika
stvaraju androgene hormone
– testosteron.
LH
FSH
Poprečni
presek
semenika
Testo
stero
n
Sperma
togene
za
30. • Muški polni hormoni utiču na :
1.Rast i razvoj testisa i omogućuju reprodukciju
(primarne polne karakteristike).
2.Ispoljavanje sekundarnih polnih karakteristika,
kao što su dublji glas, povaćana maljavost, jači
skeletni sistem, povećana mišićna masa
(anabolizam belančevina), interesovanje za
suprotni pol.
31. Ostali organi sa endokrinom funkcijom
i evolucija endokrini regulacije
• U organizmu postoje organi koji pored svoje
osnovne funkcije imaju i endokrinu ulogu jer
mogu da stvaraju i luče hormone. Na primer
bubreg, srce, zid organa za varenje – želudac,
dvanaestopalačno crevo.
• Kod insekata ekdison koji stimuliše proces
presvlačenja i juvenilni hormon koji zaustavlja
proces metamorfoze.
32. Test pitanja
1. Na zadržavanje vode u organizmu utiče :
A. Hormon štitne žlezde
B. Hormon pankreasa
C. Hormon poreklom iz zadnjeg režnja hipofize
D. Isključivo bubrezi
2. Regulacija količine jona kalcijuma u krvi
regulisana je :
A. Samo hormonom paraštitnih žlezda
B. Samo hormonom štitne žlezde
C. Hormonima štitne i paraštitne žlezde i vitaminom D
D. Samo vitaminom D
33. 3. Inslunin utiče na :
A. Povećanje količine šećera u krvi
B. Smanjenjem količine šećera u krvi
C. Povećanje količine jona kalcijuma u krvi
D. Smanjenje količine jona kalcijuma u krvi
3. Da li hormoni štitne žlezde kod životinja utiču samo na
metabolizam :
A. Da, kod svih životinja regulišu samo metaboličke procese
B. Ovi hormoni uopšte ne utiču na metaboličke procese
C. Ne, kod vodozemaca utiču na proces metamorfoze
D. Njihova uloga zavisi od uslova u sredini, kada je niska temperatura
ne utiču na metabolizam.
3. Hormon koji se pojačano izlučuje u stresnim uslovima:
A. T3
B. Insluni
C. Kotizol
D. testosteron