2. Obzirom na to kako se ponašaju u
električnom polju supstance možemo
da podelimo na izolatore iprovodnike.
Izolatori su supstance koje imaju
manju količinu naelektrisanih čestica.
Provodnici su supstance koje imaju
veću količinu naelektrisanih čestica.
3. Električna struja u metalima
Kristalnu rešetku metala čine pozitivni
joni metala i slobodni elektroni.
Od svih supstanci metali imaju najveću
koncentraciju slobodnih elektrona.
5. Kada se metal nađe u električnom polju, slobodni
elektroni pod dejstvom električnih sila počnu da se
kreću u jednom smeru.
Usmereno kretanje naelektrisanih čestica u
metalima je električna struja.
6. Uslov za pojavu električne struje u
provodniku je: električno polje, razlika
potencijala na krajevima provodnika
(napon).
7. Električna struja u tečnostima
Elektroliti su vodeni rastvori kiselina, baza i
soli.
8. Kada se kiseline, baze i soli nađu u vodi dolazi do
razlaganja njihovih molekula na pozitivne i negativne
jone. Ova se pojava zove elektrolitička disocijacija.
NaCl → Na+ + Cl –
9.
10. Kada se ovi vodeni rastvori nađu u električnom polju joni pod
dejstvom električnih sila počnu da se kreću usmereno.
Pozitivni katjoni se kreću ka negatvnom polu izvora (katodi) a
negativni anjoni ka pozitivnom polu izvora (anodi) električnog
polja.
Usmereno kretanje jona je električna struja u
tečnostima.
11. Električna struja u gasovima
Pri normalnom atmosferskom pritisku i normalnoj(sobnoj)
temperaturi u gasovima se ne javlja električna struja. Gas je inače
izolator. Svojstva izolatora gas gubi u procesu jonizacije njegovih
molekula i atoma što se dešava prilikom zagrevanja ili delovanjem
gama i x zraka. Tada vazduh postaje provodnik.
Električnu struju u gasovima čini usmereno kretanje jona i
elektrona.
Pojava električne struje u gasovima se zove električno pražnjenje
koje je praćeno pojavom svetlosti, toplote i zvuka.