2. Disleksija je:
• Poremećaj čitanja (poremećaj
brzine,tačnosti i razumijevanja),koji nije
nastao kao posljedica oštećenja
inteligencije,vida ili sluha.
• Uzrok nastanka poremećaja nije poznat
(navodi se genetska predispozicija).
3. Kako prepoznati dijete sa
disleksijom u razredu?
• Ne može izdvojiti početni ili završni glas
• Ne može raščlaniti riječ na glasove
• U djetetovom govoru često
čujemo:”glaka”(dlaka),”noka”(noga),”picikl”
(bicikl) itd.
• Postoje teškoće u prepoznavanju slova
• Zamijenjuje slova koja se slično pišu
• Okreće slova
4. • Gubi dio rečenice
• Gubi (“proguta”) završni dio riječi
• Dezorijentisan je u smjerovima lijevo-
desno;gore-dolje (“izgubi se u tekstu”)
• Otežano,sporo spaja slova u slogove
• Koristi”dvostruko čitanje”:čita prvo slovo po
slovo,a onda slogovno,što ga jako
usporava i otežava razumijevanje teksta
•Zamijenjuje samoglasnike (npr.više-
vaše;veće-voće...)
5. • Zamijenjuje vizualno slične suglasnike (u
latinici b-d, n-u ;u ćirilici ć-đ,l-lj n-nj..)
• Zamijenjuje suglasnike slične po zvučnosti
(kora-gora;p-b;g-d)
• izostavlja glasove ili dijelove riječi
• Dodaje glasove,dijelove riječi i riječi kojih
nema u tekstu (pametna-pametena i sl.)
• Pravi inverziju slova ili slogova u riječi
(vatra-vrata,odnosi-donosi..)
6. • Starija djeca završavaju riječi
pogađanjem,pri čemu se oslanjaju na
sličnost zvučanja riječi umjesto na smisao
rečenice (npr.dna-dva,jednom-
jedan,mraka-marka..)
• kod čitanja naglas ne poštuju tačku,nema
pauze,silazne ili uzlazne intonacije.
• Zapinju,zastajkuju,naprežu se,sriču..
• Razumijevanje teksta je onemogućeno.
7. Disleksija i psihološki problemi
• Školski neuspjeh se pretvara u frustriranost
školom i nezadovoljstvom sobom.
• Nizak nivo samopoštovanja
• Nizak nivo samopouzdanja
• Destruktivno i samodestruktivno ponašanje
• Agresija
• Delinkvencija
• Ovisnost
8. Šta mogu da urade učitelji?
• Što prije uočiti teškoće i potražiti pomoć stručne službe
škole
• Pokušati ostvariti što bolju saradnju sa roditeljima
• Uputiti roditelje da potraže pomoć stručnjaka (logopeda)
• Imati razumijevanje za djetetove teškoće
• Pohvaljivati,podsticati
• Koristiti se individualizacijom u radu
• Omogućiti djetetu temeljitu pripremu prije ocjenjivanja
• Češće se koristiti načinom provjere znanja koji djetetu
više odgovara (forsirati usmeno provjeravanje)
9. Dobro je:
• Dati prednost analitičko-sintetičkoj metodi u odnosu na
globalnu
• Da dijete sjedi bliže učitelju i tabli
• Smanjiti “nepotrebno”prepisivanje-na tabli bojama
označiti dijelove koje treba prepisati
• Produžiti vrijeme pisanja,prepisivanja ili rješavanja
zadatka
• Povećati font slova kod tekstova i nastavnih
listića;povećati razmak između riječi i redova
• Podcrtavanje,uokvirivanje,markiranje dijelova teksta
dominantnom bojom,a koji je važan za učenje
10. Nije dobro:
• DA DIJETE GLASNO ČITA PRED SVIMA U RAZREDU
AKO TO SAMO NE ŽELI
• Izbjegavajte negativne primjedbe upućene učeniku na
račun lošeg čitanja
• “zacrveniti” mu pismeni rad sa negativnim primjedbama
• Zadavati mu velike domaće zadaće i dodatne vježbe
(posebno ne prepisivanje)
• Tražiti od djeteta da ponovo i ponovo radi nešto što nije
uspjelo
• Zahtijevati od djeteta da u jednakom vremenskom roku
riješi zadatke kao i ostali
11. Šta je disgrafija?
• Disgrafija je nesposobnost djeteta da
savlada vještinu pisanja
• Inteligencija,stanje vida,sluha i govora kod
ove djece je sasvim uredno,te uredno
pohađaju školu.
• 2-3 puta se češće javlja od disleksije,ali su
često i udružene
12. Kako prepoznati disgrafiju?
• Rukopis je u cjelini neuredan,loše
postavljen u prostoru,bez jasno određenih
margina
• Tekst je često umrljan,sa “krmačenjima”
• Redovi su talasasti ili silaze koso
• Prostor između riječi je stisnut ili je pak
preširok
• Slova su loše oblikovana
13. • Tamo gdje treba da se izvedu obline
javljaju se uglasti oblici,a orugline su
spljoštene,rasplinute
• Slova izgledaju kao da se “sudaraju” ili
jedna iskaču iznad drugih
• Slova su neproporcionalna-neka slova su
manja od ostalih,druga su pak viša ili su
rasplinuta
• Izostavljanje slova (škola-kola)
• Premještanje slova (jedna-jenda;tapka-
patka)
14. • Dodavanje suvišnog slova (aauto;vrat-
varat)
• Zamjena slova i miješanje slova
• Rastavljeno pisanje dijelova iste riječi
(zaplakao-za plakao;jaje-ja je...)
• Sastavljeno pisanje nekoliko riječi zajedno
• Neispravna interpunkcija
15. Savjeti učiteljima:
-Uočiti teškoće i uputiti dijete logopedu
-Ne prigovarajte djetetu da mu je rukopis neuredan
-Disgrafičan rukopis ne smije uticati na ocjenu
-oslobodite dijete pismene provjere znanja
(pogotovo petominutnog testa)
-izbjegavajte nepotrebno prepisivanje,diktate
-forsirajte usmeni odgovor
-skratite obim zadatka i produžite vrijeme za izradu
zadatka
-na tabli markirajte kredama u boji dijelove teksta
koje treba prepisati
-Pohvalite,podstičite
-Dozvolite da rad otkuca na računaru
