Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Glasovna analitičko - sintetička metoda čitanja

7,838 views

Published on

  • Login to see the comments

  • Be the first to like this

Glasovna analitičko - sintetička metoda čitanja

  1. 1. Dragi roditelji, Upoznali ste METODE NASTAVE POČETNOG ČITANJA I PISANJAA) Globalna metoda a) Obrada pojma rečenice b) Rastavljanje rečenice na riječi c) Rastavljanje riječi na glasove i slova (glasovna analiza i sinteza – temelj čitanja) Sada ćete upoznati metodu kojom djecu uvodimo u čitanje. B) Glasovna analitičko - sintetička metoda Polazi od izgovorenih riječi ili rečenica. Glasovna je stoga što, prije upoznavanja slova, učenicitrebaju imenovati sliku nekog predmeta (npr. auto) i izdvojiti iz izgovorene riječi početni glas (npr. A - to jeujedno novo slovo koje će tijekom sata upoznati). Analitička je zato što se analizom riječi upoznajuglasovi/slova, a sintetička zato što se pomoću upoznatih slova čitaju riječi glasovnom sintezom (slijevanjemglasova, a ne slovkanjem).Čitanje Kada uvodimo djecu u čitanje trebamo izbjegavati slovkanje (npr. p-a-s je pas) i ustrajati na metodislijevanja glasova. Npr. prilikom obrade slova I i O sastavljamo riječ IO. Kada na slovarici složimo riječ IO(prethodno utvrdivši da smo složili riječ koja se sastoji od dva glasa, prvi I i drugi O, te da smo za slaganje teriječi trebali uzeti iz slovarice slova I i O) malo razmaknemo slova i predložimo djeci da čitaju onako kakopokazujemo. Prvo izgovaraju slovo I kojem polako privlačimo slovo O i tako postižemo slijevanje glasova IIIOOO. Pri obradi sljedećih slova, djeci povećavamo vidno polje (N, NA, NA-MA) kako bi brže čitala riječi spajajućislova u manje cjeline - slogove (ne učimo ih da su to slogovi, nego da čitaju spajajući dva do tri slova zajedno -možemo ih vizualno povezati lukom ili koristiti strelicu). Svakodnevnim strpljivim čitanjem rečenica i kraćih tekstova (neka sami biraju slikovnice koje ihzanimaju) trebamo pomoći djeci da se oslobode čitanja "od slova do slova" i osposobiti ih da šire vidno polje naslogove te da slijevaju slogove (naglas i u sebi) prateći prstom tekst koji čitaju („prst čitač“) kako bi ustrajnimvježbanjem postali dobri čitači (točno, tečno i izražajno čitanje s razumijevanjem, a ne napamet). Početna se želja za čitanjem može vrlo brzo ugasiti jer čitanje pripada u najsloženije procese učenja iusvaja se tijekom teškog i složenog procesa. No, ono je važno jer je temelj svakog daljnjeg učenja. Utvrđenoje da dobri čitači u pravilu znaju i dobro učiti dok slabiji čitači uče teže, treba im više vremena i imaju manjusposobnost kritičkog mišljenja. Povezanost volje za čitanjem i vještine čitanja je očita: "Ono što rado činim,najčešće mi ne pričinjava nikakve teškoće. Ono što mi baš ne uspijeva, izbjegavam što više mogu. No, kakosve rjeđe čitam, tako su i moje sposobnosti sve manje, sve dok sasvim ne izgubim nadu da ću to ikad svladati." Ne postoje "rođeni čitači" već to postaju vježbom i trudom ukoliko su dostigli određenu razinu zrelosti. Toznači da dijete treba raspolagati određenim fondom riječi kojima se može aktivno služiti, imati želju da naučičitati i određenu razinu koncentracije. Pomognimo mu na tom putu.Zahvaljujem na suradnji. Učiteljica Ines Falak

×