Children with special needs in elementary regular school

1. Djeca s teškoćama uDjeca s teškoćama u
učenjuučenju
Tijana Popović,prof.rehabilitator

2. Posebne jezične teškoćePosebne jezične teškoće
 Posebne jezične teškoće su uz disleksiju, najčešćiPosebne jezične teškoće su uz disleksiju, najčešći
razlog specifičnih teškoća u učenju.razlog specifičnih teškoća u učenju.
 One su više ili manje vidljiv jezični deficit kojiOne su više ili manje vidljiv jezični deficit koji
često nije dijagnosticiran ili zbog kojeg nekačesto nije dijagnosticiran ili zbog kojeg neka
djeca pri upisu u školu mogu imati logopedskodjeca pri upisu u školu mogu imati logopedsko
izvješće o odstupanju u pravilnosti izgovoraizvješće o odstupanju u pravilnosti izgovora
glasova, gramatičkoj ispravnosti, oskudnijemglasova, gramatičkoj ispravnosti, oskudnijem
razvoju rječnika i sporadičnoj nedostatnosti urazvoju rječnika i sporadičnoj nedostatnosti u
razvoju predčitačkih vještina.razvoju predčitačkih vještina.

3.  Djeca s ovim poteškoćama ponekad predškolskoDjeca s ovim poteškoćama ponekad predškolsko
razdoblje provedu na intenzivnoj govorno –razdoblje provedu na intenzivnoj govorno –
jezičnoj terapiji u nekoj ustanovi zbogjezičnoj terapiji u nekoj ustanovi zbog
usporenog jezičnog razvoja, ali to nije preprekausporenog jezičnog razvoja, ali to nije prepreka
za normalan upis u prvi razred osnovne škole.za normalan upis u prvi razred osnovne škole.
 Možemo reći da su posebne jezične teškoćeMožemo reći da su posebne jezične teškoće
jezično odstupanje ili specifičan slučaj jezičnogjezično odstupanje ili specifičan slučaj jezičnog
razvoja s mnogolikošću pojavnih oblika i razina.razvoja s mnogolikošću pojavnih oblika i razina.
 Po pitanju uzroka posebnih jezičnih teškoćaPo pitanju uzroka posebnih jezičnih teškoća
možemo reći da one nisu uzrokovanemožemo reći da one nisu uzrokovane
neurološkim oštećenjem, ali su posljedicaneurološkim oštećenjem, ali su posljedica
međusobnog odnosa gena i neurološkogmeđusobnog odnosa gena i neurološkog
funkcioniranja.funkcioniranja.

4.  Ni genetski ni neurološki udio u toj konstelacijiNi genetski ni neurološki udio u toj konstelaciji
uzroka nije oštećenje, već taj dvojac stvara takvuuzroka nije oštećenje, već taj dvojac stvara takvu
razvojnu klimu u dijelovima središnjeg živčanograzvojnu klimu u dijelovima središnjeg živčanog
sustava odgovornog za jezični razvoj, koja utječesustava odgovornog za jezični razvoj, koja utječe
na to da se neke jezične, memorijske ilina to da se neke jezične, memorijske ili
spoznajne funkcije odvijaju drugačije.spoznajne funkcije odvijaju drugačije.
 Djeca s PJT kasnije progovore i počinjuDjeca s PJT kasnije progovore i počinju
povezivati riječi u rečenicu, riječi u rečenici nisupovezivati riječi u rečenicu, riječi u rečenici nisu
posložene na uobičajen način, često nemajuposložene na uobičajen način, često nemaju
pravilne nastavke za rod i broj.pravilne nastavke za rod i broj.
 Sve ovo čini njihov govor neodređenim iSve ovo čini njihov govor neodređenim i
ostavlja dojam suženog poimanja, no djeca s PJTostavlja dojam suženog poimanja, no djeca s PJT
imaju misaoni ustroj bogatiji od onog što kažu.imaju misaoni ustroj bogatiji od onog što kažu.

5. DisleksijaDisleksija
 Disleksija se opisuje kao trajni poremećaj uDisleksija se opisuje kao trajni poremećaj u
pisanom jeziku, u savladavanju čitanja, pisanja,pisanom jeziku, u savladavanju čitanja, pisanja,
dijelom i računanja, zbog te nemogućnosti da sedijelom i računanja, zbog te nemogućnosti da se
pravilno dekodiraju pisani simboli jezika, da sepravilno dekodiraju pisani simboli jezika, da se
automatiziraju mentalne akcije koje su temelj togautomatiziraju mentalne akcije koje su temelj tog
dekodiranja, čime se bitno narušava preciznost idekodiranja, čime se bitno narušava preciznost i
brzina čitanja te dobro razumijevanje pročitanog.brzina čitanja te dobro razumijevanje pročitanog.

6.  Disleksija ne nastaje zbog načina poučavanja iliDisleksija ne nastaje zbog načina poučavanja ili
intelektualnog deficita. Ona se u djeca najčešćeintelektualnog deficita. Ona se u djeca najčešće
dijagnosticira u prvim godinama školovanja,dijagnosticira u prvim godinama školovanja,
bitno narušava proces stjecanja i pokazivanjabitno narušava proces stjecanja i pokazivanja
znanja u školi postaje teškoćom u učenju.znanja u školi postaje teškoćom u učenju.

7. Što disleksija jest i zašto spada u teškoćeŠto disleksija jest i zašto spada u teškoće
učenja?učenja?
 Disleksija je specifično kognitivnoDisleksija je specifično kognitivno
funkcioniranje djeteta zbog kojeg ono imafunkcioniranje djeteta zbog kojeg ono ima
slabosti u nekim modalitetima primanja i obradeslabosti u nekim modalitetima primanja i obrade
informacija kao što su vizualno – prostornainformacija kao što su vizualno – prostorna
obrada pisanih simbola i fonološka obradaobrada pisanih simbola i fonološka obrada
glasova govora, te njihovo simultanoglasova govora, te njihovo simultano
procesuiranje i automatizacija, što su temeljniprocesuiranje i automatizacija, što su temeljni
procesi za ovladavanje čitanja i pisanja.procesi za ovladavanje čitanja i pisanja.

8.  Djeca s disleksijom su kreativna, imajuDjeca s disleksijom su kreativna, imaju
sposobnost mijenjanja točke motrišta prisposobnost mijenjanja točke motrišta pri
pronalaženju problemskih rješenja.pronalaženju problemskih rješenja.
 Disleksija se još uvijek u nekim sredinama neDisleksija se još uvijek u nekim sredinama ne
priznaje kao entitet koji čini teškoću u učenju.priznaje kao entitet koji čini teškoću u učenju.
 Osobitosti djeteta s disleksijom se očituju uOsobitosti djeteta s disleksijom se očituju u
temeljnim školskim vještinama, čitanju, pisanjutemeljnim školskim vještinama, čitanju, pisanju
ili računanju, ali i u domeni kratkoročnogili računanju, ali i u domeni kratkoročnog
pamćenja i brzog imenovanja.pamćenja i brzog imenovanja.

9.  Također imaju problema s tim da teže slijede nizTakođer imaju problema s tim da teže slijede niz
radnji, imaju teškoće zbog kojih pokazujuradnji, imaju teškoće zbog kojih pokazuju
dezorganiziranost u vremenskim, prostornim ilidezorganiziranost u vremenskim, prostornim ili
motoričkim sljedovima s gubljenjem čvrstihmotoričkim sljedovima s gubljenjem čvrstih
orijentira, koji se u pamćenju njihovih sekvenciorijentira, koji se u pamćenju njihovih sekvenci
najčešće koriste.najčešće koriste.

10.  Dislekisija je moguća u svim stupnjevima odDislekisija je moguća u svim stupnjevima od
blažih, umjerenih i težih. Može biti znatnoblažih, umjerenih i težih. Može biti znatno
umanjena odgovarajućom terapijskomumanjena odgovarajućom terapijskom
intervencijom. U povoljnim uvjetima okoline,intervencijom. U povoljnim uvjetima okoline,
koja je podržavajućeg i angažiranog tipa, nekoja je podržavajućeg i angažiranog tipa, ne
umanjuje se i ne priječi se put uspješnomumanjuje se i ne priječi se put uspješnom
stjecanju znanja, čak i akademskog stupnja.stjecanju znanja, čak i akademskog stupnja.
 Disleksija ne iščezava potpuno u odrasloj dobi,Disleksija ne iščezava potpuno u odrasloj dobi,
ali je tada njezin intenzitet rezultat nepovoljnihali je tada njezin intenzitet rezultat nepovoljnih
okolnosti osobnog rasta i razvoja koje su osobuokolnosti osobnog rasta i razvoja koje su osobu
pratile tijekom života.pratile tijekom života.

11. Uzroci disleksijeUzroci disleksije
 Naziv disleksija prvi je upotrijebio njemačkiNaziv disleksija prvi je upotrijebio njemački
neurolog R. Berlin davne 1872. u značenjuneurolog R. Berlin davne 1872. u značenju
prema grčkom dys – teškoća i lexis – pisanaprema grčkom dys – teškoća i lexis – pisana
riječ. Bila je u središtu interesa psihologa,riječ. Bila je u središtu interesa psihologa,
logopeda, a donekle i učitelja. Postojalo jelogopeda, a donekle i učitelja. Postojalo je
mišljenje da je ona izmišljeno stanje jer djecamišljenje da je ona izmišljeno stanje jer djeca
koja imaju uredno razvijene kognitivnekoja imaju uredno razvijene kognitivne
sposobnosti nauče čitati bez teškoća.sposobnosti nauče čitati bez teškoća.

12.  Samuel Orton postavio je hipotezu da je uSamuel Orton postavio je hipotezu da je u
dislektične djece percepcija izokrenuta zbogdislektične djece percepcija izokrenuta zbog
smetnji obrade i skladištenja vizualnihsmetnji obrade i skladištenja vizualnih
informacija u lijevoj i desnoj moždanojinformacija u lijevoj i desnoj moždanoj
hemisferi.hemisferi.
 Psiholingvisti izučavaju razvoj jezika u djece sPsiholingvisti izučavaju razvoj jezika u djece s
pretpostavkom da je deficit fonološke obradepretpostavkom da je deficit fonološke obrade
riječi glavni uzrok disleksije. Ta veza glas – slovoriječi glavni uzrok disleksije. Ta veza glas – slovo
usporava i onemogućava automatizacijuusporava i onemogućava automatizaciju
sposobnosti koja je temeljna predčitačkasposobnosti koja je temeljna predčitačka
vještina, kao i preduvjet dobrog čitanja i pisanjavještina, kao i preduvjet dobrog čitanja i pisanja
uopće.uopće.

13.  Galaburda i neuroznanost ponovno podcrtavaGalaburda i neuroznanost ponovno podcrtava
uzroke obrade, odnosno primanja i obradeuzroke obrade, odnosno primanja i obrade
informacija i veže te procese uz hemisferalnuinformacija i veže te procese uz hemisferalnu
organizaciju ljudskog mozga.organizaciju ljudskog mozga.
 Tako dobivamo tri potencijalna uzroka:Tako dobivamo tri potencijalna uzroka:
1. manjkava fonološka obrada riječi1. manjkava fonološka obrada riječi
2. izmijenjena vizualna obrada informacija2. izmijenjena vizualna obrada informacija
3. narušeno kratkotrajno pamćenje3. narušeno kratkotrajno pamćenje

14. Jezik i spoznaja djece sa specifičnimJezik i spoznaja djece sa specifičnim
teškoćama u učenjuteškoćama u učenju
 Za djecu sa specifičnim teškoćama u učenjuZa djecu sa specifičnim teškoćama u učenju
karakteristična je svojevrsna lakoća kontakta ukarakteristična je svojevrsna lakoća kontakta u
komunikaciji s terapeutom, razgovor im je najvažniji diokomunikaciji s terapeutom, razgovor im je najvažniji dio
kontakta. Unatoč problemu u samom govoru, najvećikontakta. Unatoč problemu u samom govoru, najveći
broj njih nikada ne zazire od njega.broj njih nikada ne zazire od njega.
 Kada se govori o spoznajnom razvoju djece sKada se govori o spoznajnom razvoju djece s
teškoćama u učenju, uz terapeuta roditelj ili učitelj možeteškoćama u učenju, uz terapeuta roditelj ili učitelj može
na taj razvoj može najpovoljnije utjecati.na taj razvoj može najpovoljnije utjecati.
 Za spoznajni razvoj djece važni su jezik i komunikacija.Za spoznajni razvoj djece važni su jezik i komunikacija.

15.  Jezik je ono s čime se djeca čitajući i pišući školskoJezik je ono s čime se djeca čitajući i pišući školsko
gradivo susreću kao najbitnijim sredstvom primanja,gradivo susreću kao najbitnijim sredstvom primanja,
prijenosa i izražavanja znanja.prijenosa i izražavanja znanja.
 Škola je mjesto gdje se jezik prakticira svakodnevno,Škola je mjesto gdje se jezik prakticira svakodnevno,
jezik ostavlja najjači dojam na nastavnike i daje imjezik ostavlja najjači dojam na nastavnike i daje im
osnovne za prosudbu njihovih sposobnostiosnovne za prosudbu njihovih sposobnosti
 Jezik je oruđe kojim dijete dolazi do spoznaje. KodJezik je oruđe kojim dijete dolazi do spoznaje. Kod
djece s poteškoćama u učenju on je premosnica kojomdjece s poteškoćama u učenju on je premosnica kojom
će oblikovati ideje, prenijeti svij misaoni slijed u formuće oblikovati ideje, prenijeti svij misaoni slijed u formu
koja je razumljiva onome tko ga sluša.koja je razumljiva onome tko ga sluša.

16.  Dobro baratanje jezikom omogućit će ovladavanjeDobro baratanje jezikom omogućit će ovladavanje
naprednijim čitanjem i pisanjem, stvorit će uvjete zanaprednijim čitanjem i pisanjem, stvorit će uvjete za
usavršavanje vještine učenja.usavršavanje vještine učenja.
 Terapeut i roditelj, razumijevajući ulogu jezika moguTerapeut i roditelj, razumijevajući ulogu jezika mogu
utjecati na to da se obogaćivanjem komunikacijeutjecati na to da se obogaćivanjem komunikacije
unaprijedi djetetova spoznaja o temeljnim činjenicamaunaprijedi djetetova spoznaja o temeljnim činjenicama
znanja gotovo svih nastavnih sadržaja.znanja gotovo svih nastavnih sadržaja.
 Kvaliteta i proširenost komunikacijskih ciklusa, punoKvaliteta i proširenost komunikacijskih ciklusa, puno
pitanja i odgovora bilo kod kuće, bilo u školi, svoj djeci,pitanja i odgovora bilo kod kuće, bilo u školi, svoj djeci,
a osobito s teškoćama u učenju pomaže da unaprijedea osobito s teškoćama u učenju pomaže da unaprijede
svoj kognitivni i emocionalni razvoj kao dva bazičnasvoj kognitivni i emocionalni razvoj kao dva bazična
stupa svog cjelokupnog psihološkog razvoja.stupa svog cjelokupnog psihološkog razvoja.

17.  Također je važan razgovor o značenju riječi, štoTakođer je važan razgovor o značenju riječi, što
dijete pod nekom riječi podrazumijeva;dijete pod nekom riječi podrazumijeva;
smještanje riječi u različite rečenice,smještanje riječi u različite rečenice,
odgonetavanje što znače njihovi opisi uodgonetavanje što znače njihovi opisi u
rječnicima. Na taj način se mnogo postiže urječnicima. Na taj način se mnogo postiže u
poučavanju djeteta s teškoćama jezične prirode.poučavanju djeteta s teškoćama jezične prirode.
 Taj razgovor je ustvari oblik poučavanja, on jeTaj razgovor je ustvari oblik poučavanja, on je
specifična vrsta interakcije djeteta s odraslomspecifična vrsta interakcije djeteta s odraslom
osobom koja se provodi serijom pitanja iosobom koja se provodi serijom pitanja i
odgovora s ciljem produbljivanja razumijevanjaodgovora s ciljem produbljivanja razumijevanja
svake riječi koja je sporna.svake riječi koja je sporna.

18.  Jezik je osnovna nadomjesna strategija koja djetetuJezik je osnovna nadomjesna strategija koja djetetu
omogućuje dolazak do riječi kojima će moći odreditiomogućuje dolazak do riječi kojima će moći odrediti
svoju percepciju, odnosno što vidi kad nešto promatra,svoju percepciju, odnosno što vidi kad nešto promatra,
kako to što vidi može izraziti riječima, uobličiti ukako to što vidi može izraziti riječima, uobličiti u
rečenice kojima će to povezati s onim što otprije zna irečenice kojima će to povezati s onim što otprije zna i
što iz svega toga može zaključiti.što iz svega toga može zaključiti.
 Terapeuti, učitelji, roditelji susreću se s problemom,Terapeuti, učitelji, roditelji susreću se s problemom,
učenje je teško, a rezultati ne odgovaraju uloženomučenje je teško, a rezultati ne odgovaraju uloženom
trudu. javljaju se predrasude i neznanja u vezi s djecomtrudu. javljaju se predrasude i neznanja u vezi s djecom
koja imaju specifične teškoće u učenju. Čini se da jekoja imaju specifične teškoće u učenju. Čini se da je
teškoća nešto što prevladava i uglavnom određujeteškoća nešto što prevladava i uglavnom određuje
sudbinu djeteta, onemogućujući ga da se uspješnosudbinu djeteta, onemogućujući ga da se uspješno
školuje.školuje.

19.  Kod djece s poteškoćama u učenju dolazi doKod djece s poteškoćama u učenju dolazi do
razvoja kompenzacijskih sposobnosti. Neka ćerazvoja kompenzacijskih sposobnosti. Neka će
ih djeca razviti spontano, a neka kao rezultatih djeca razviti spontano, a neka kao rezultat
vlastitih interakcija s okolinom.vlastitih interakcija s okolinom.
 Kompenzacijske sposobnosti su dioKompenzacijske sposobnosti su dio
evolucijskog potencijala kojima dok odrastamoevolucijskog potencijala kojima dok odrastamo
uspostavljamo ravnotežu između ograničenjauspostavljamo ravnotežu između ograničenja
koja imamo i zahtjeva prilagodbe u okruženju ukoja imamo i zahtjeva prilagodbe u okruženju u
kojem jesmo.kojem jesmo.

20.  O djeci s poteškoćama u učenju još se premaloO djeci s poteškoćama u učenju još se premalo
zna, unatoč porastu opće informiranosti o djecizna, unatoč porastu opće informiranosti o djeci
s disleksijom ili posebnim jezičnim teškoćama.s disleksijom ili posebnim jezičnim teškoćama.
Tako se još uvijek može čuti da su ta djeca lijena,Tako se još uvijek može čuti da su ta djeca lijena,
nezainteresirana, teška ili nesposobna.nezainteresirana, teška ili nesposobna.
 Razvija se polje edukacijskih pristupa iRazvija se polje edukacijskih pristupa i
obrazovnih ustanova u kojima je naglasak naobrazovnih ustanova u kojima je naglasak na
većoj individualizaciji nastave, na uvažavanjuvećoj individualizaciji nastave, na uvažavanju
različitih vrsta inteligencije i kognitivnih stilovarazličitih vrsta inteligencije i kognitivnih stilova
djece, na uvažavanju različitosti i traganju zadjece, na uvažavanju različitosti i traganju za
novim putovima prenošenja znanja i prezentacijenovim putovima prenošenja znanja i prezentacije
nastavnih sadržaja.nastavnih sadržaja.

21. Teorije spoznajnog razvoja i njihovTeorije spoznajnog razvoja i njihov
utjecaj na poučavanje djeceutjecaj na poučavanje djece
 U 20. st. Velika prekretnica u teoriji dječjeg mišljenja iU 20. st. Velika prekretnica u teoriji dječjeg mišljenja i
učenja bila je ideja o stupnjevima dječjeg kognitivnogučenja bila je ideja o stupnjevima dječjeg kognitivnog
razvoja švicarskog psihologa Jeana Piageta. On je počeorazvoja švicarskog psihologa Jeana Piageta. On je počeo
proučavati dječji govor i mišljenje, dječju predodžbuproučavati dječji govor i mišljenje, dječju predodžbu
svijeta i moralno prosuđivanje djece. Stvorio je podjelusvijeta i moralno prosuđivanje djece. Stvorio je podjelu
dječjeg spoznajnog razvoja na četiri razdoblja:dječjeg spoznajnog razvoja na četiri razdoblja:
- Razdoblje senzomotoričke inteligencije (0 – 2. )Razdoblje senzomotoričke inteligencije (0 – 2. )
- Razdoblje predoperacionalnog mišljenja (2. – 7.)Razdoblje predoperacionalnog mišljenja (2. – 7.)
- Razdoblje konkretnih operacija (7. – 11. )Razdoblje konkretnih operacija (7. – 11. )
- Razdoblje formalnih operacija ( 11. do odrasle dobi)Razdoblje formalnih operacija ( 11. do odrasle dobi)

22.  Važna pretpostavka za poučavanje je postojanjeVažna pretpostavka za poučavanje je postojanje
razvojnih stupnjeva koji se mijenjaju ne samorazvojnih stupnjeva koji se mijenjaju ne samo
pravilnošću maturacijskog, biološkog ustroja djeteta,pravilnošću maturacijskog, biološkog ustroja djeteta,
već i prilikama koje se stvaraju unutar nekog razdoblja.već i prilikama koje se stvaraju unutar nekog razdoblja.
Na te prilike utječe dijete samo svojom akcijom kojomNa te prilike utječe dijete samo svojom akcijom kojom
se teži uspostava ravnoteže.se teži uspostava ravnoteže.
 Ciljanom uporabom jezika, specifičnim oblikomCiljanom uporabom jezika, specifičnim oblikom
interakcija i poučavanja djece koja imaju disleksiju iinterakcija i poučavanja djece koja imaju disleksiju i
posebne jezične teškoće, možemo mnogo učiniti zaposebne jezične teškoće, možemo mnogo učiniti za
njihovu spoznaju, za specifične jezične sposobnosti, kaonjihovu spoznaju, za specifične jezične sposobnosti, kao
i za vještine čitanja, pisanja i učenja.i za vještine čitanja, pisanja i učenja.

23.  Piageta je zanimao spoznajni put tijekomPiageta je zanimao spoznajni put tijekom
djetetova razvoja, služio se kliničkom metodomdjetetova razvoja, služio se kliničkom metodom
koja se sastojala od niza poticajnih pitanjakoja se sastojala od niza poticajnih pitanja
kojima je istraživač nastojao potaknuti dijete nakojima je istraživač nastojao potaknuti dijete na
odgovore ili neke akcije. Djetetovi odgovoriodgovore ili neke akcije. Djetetovi odgovori
izazivaju nova pitanja kojima se nadovezuje naizazivaju nova pitanja kojima se nadovezuje na
ono što dijete prethodno odgovori. Metoda jeono što dijete prethodno odgovori. Metoda je
bila zamišljena da bude poticajna za dječjubila zamišljena da bude poticajna za dječju
spontanost u djelovanju i mišljenju, a ciljevi zbogspontanost u djelovanju i mišljenju, a ciljevi zbog
kojih je razvio tu metodologiju bili su otkritikojih je razvio tu metodologiju bili su otkriti
putove i zakonitosti spoznaje, tog temeljnogputove i zakonitosti spoznaje, tog temeljnog
sredstva ljudskog intelekta.sredstva ljudskog intelekta.

24.  Djeca u potpunosti ne razumiju višefunkcionalnostDjeca u potpunosti ne razumiju višefunkcionalnost
nekih izraza, ali razumiju situaciju, imaju ideju kako danekih izraza, ali razumiju situaciju, imaju ideju kako da
izraze svoju namjeru, iako to jezično ne uspijevaju uizraze svoju namjeru, iako to jezično ne uspijevaju u
potpunosti izreći.potpunosti izreći.
 David Wood navodi da djeca prvo upotrebljavaju riječiDavid Wood navodi da djeca prvo upotrebljavaju riječi
u ograničenim i jednounkcionalnim namjenama, a teku ograničenim i jednounkcionalnim namjenama, a tek
kasnije prihvaćaju sustav povezanih značenja tih riječi.kasnije prihvaćaju sustav povezanih značenja tih riječi.
 Teškoće s kojima se djeca suočavaju u nekimTeškoće s kojima se djeca suočavaju u nekim
situacijama ne mogu se objasniti samo nedovoljnimsituacijama ne mogu se objasniti samo nedovoljnim
shvaćanjem pojmova ili komunikacijskih potrebashvaćanjem pojmova ili komunikacijskih potreba
sugovornika, već su njihove jezične prirode jer ne mogusugovornika, već su njihove jezične prirode jer ne mogu
naći ispravna jezična sredstva da kažu nešto što moždanaći ispravna jezična sredstva da kažu nešto što možda
sasvim ispravni vide.sasvim ispravni vide.

25. Usvajanje pojmova – najuža vezaUsvajanje pojmova – najuža veza
govora i mišljenjagovora i mišljenja
 Lav Vygotski navodi da je usvajanje riječi ili pojmovaLav Vygotski navodi da je usvajanje riječi ili pojmova
jedan od najznačajnijih misaonih procesa.jedan od najznačajnijih misaonih procesa.
 Razvoj pojmova ili značenja riječi pretpostavlja razvojRazvoj pojmova ili značenja riječi pretpostavlja razvoj
mnogih funkcija kao što su. Hotimična pažnja, logičkomnogih funkcija kao što su. Hotimična pažnja, logičko
pamćenje, sposobnosti apstrahiranja, usporedbe ipamćenje, sposobnosti apstrahiranja, usporedbe i
razlikovanja, a svi ti veoma složeni psihički procesi nerazlikovanja, a svi ti veoma složeni psihički procesi ne
mogu se obuhvatiti pamćenjem, niti se mogumogu se obuhvatiti pamćenjem, niti se mogu
jednostavno naučiti napamet i usvojiti.jednostavno naučiti napamet i usvojiti.
 U osnovi usvajanja je proces uopćavanja do kojeg seU osnovi usvajanja je proces uopćavanja do kojeg se
dolazi posebnom vrstom razgovora.dolazi posebnom vrstom razgovora.

26. Faze pojmovnog razvojaFaze pojmovnog razvoja
 Prva razina u usvajanju pojmova je sinkret čiji nazivPrva razina u usvajanju pojmova je sinkret čiji naziv
dolazi od sinkretizam, a podrazumijeva dječje opažanjedolazi od sinkretizam, a podrazumijeva dječje opažanje
zbog kojeg ono stvara neuobličene i neuređene skupovezbog kojeg ono stvara neuobličene i neuređene skupove
u kojima na osnovi jedinstvenog utiska povezujuu kojima na osnovi jedinstvenog utiska povezuju
najrazličitije predmete ako su samo dovoljno prostornonajrazličitije predmete ako su samo dovoljno prostorno
ili vremenski blizu.ili vremenski blizu.
 Drugi stupanj u razvoju pojmova je mišljenje uDrugi stupanj u razvoju pojmova je mišljenje u
kompleksima u kojima dijete spaja predmete na osnovikompleksima u kojima dijete spaja predmete na osnovi
nekih sličnosti.nekih sličnosti.

27.  Razvijeniji stupanj stvaranja kompleksa uje stvaranjeRazvijeniji stupanj stvaranja kompleksa uje stvaranje
kompleksa zbirke koja se zasniva na uopćavanjukompleksa zbirke koja se zasniva na uopćavanju
predmeta na osnovi njihovog sudjelovanja u istojpredmeta na osnovi njihovog sudjelovanja u istoj
praktičnih radnji. Postoje i lančani kompleksi gdje sepraktičnih radnji. Postoje i lančani kompleksi gdje se
svaki predmet uključuje u kompleks na osnovisvaki predmet uključuje u kompleks na osnovi
zajedničkog svojstva s drugim elementom, pri čemu sezajedničkog svojstva s drugim elementom, pri čemu se
priroda tih svojstava može mijenjati.priroda tih svojstava može mijenjati.
 Treća razina u usvajanju pojmova je pseudopojam iliTreća razina u usvajanju pojmova je pseudopojam ili
potencijalni pojam. Njega dijete usvaja u kontaktu sapotencijalni pojam. Njega dijete usvaja u kontaktu sa
svojom okolinom, zahvaljujući njemu djeca i odrasli sesvojom okolinom, zahvaljujući njemu djeca i odrasli se
mogu sporazumjeti.mogu sporazumjeti.

28.  Početak stvaranja pravih pojmova događa se okoPočetak stvaranja pravih pojmova događa se oko
dvanaeste godine. Iznicanje pravog pojma jedvanaeste godine. Iznicanje pravog pojma je
stvaranje značenja riječi koje nije samo iskustvostvaranje značenja riječi koje nije samo iskustvo
opažajnog, već pretpostavlja izdvajanje nekogopažajnog, već pretpostavlja izdvajanje nekog
svojstva predmeta pojave ili radnje i promišljanjesvojstva predmeta pojave ili radnje i promišljanje
o njemu na apstraktan, misaon način.o njemu na apstraktan, misaon način.
 Početkom školovanja dijete počinje osvještavatiPočetkom školovanja dijete počinje osvještavati
dvije funkcije kao što su pamćenje i pažnja. Onedvije funkcije kao što su pamćenje i pažnja. One
postaju voljne funkcije. Kada funkcija postajepostaju voljne funkcije. Kada funkcija postaje
voljna, ona se počinje poimati, a s poimanjemvoljna, ona se počinje poimati, a s poimanjem
neka funkcija se intelektualizira i postaje višomneka funkcija se intelektualizira i postaje višom
psihičkom funkcijom.psihičkom funkcijom.

29.  Vygotski smatra da se djetetu može pomoći uVygotski smatra da se djetetu može pomoći u
usvajanju novih pojmova i oblika riječi i da je tousvajanju novih pojmova i oblika riječi i da je to
najbolji put da se i neka prijašnja značenja riječinajbolji put da se i neka prijašnja značenja riječi
koja su možda bila posve nerazvijena i spontanakoja su možda bila posve nerazvijena i spontana
počnu razvijati i svjesno poimati što je za djecu spočnu razvijati i svjesno poimati što je za djecu s
jezičnim teškoćama od neprocjenjive važnosti.jezičnim teškoćama od neprocjenjive važnosti.
Spoznaja koja se osvještava preko usvajanjaSpoznaja koja se osvještava preko usvajanja
stotinu novih pojmova o kojima se može misliti,stotinu novih pojmova o kojima se može misliti,
koji se mogu uspoređivati, proširivati, sužavati ikoji se mogu uspoređivati, proširivati, sužavati i
mijenjati za slične. Usvajanje pojmova ilimijenjati za slične. Usvajanje pojmova ili
poučavanje o značenjima riječi jedna je odpoučavanje o značenjima riječi jedna je od
ključnih metoda u spoznajnom razvoju djece saključnih metoda u spoznajnom razvoju djece sa
teškoćama u učenju.teškoćama u učenju.

30. Čitanje i pojmovni razvoj djece sČitanje i pojmovni razvoj djece s
teškoćamateškoćama
 Djeca s teškoćama ne stignu u školi mnogo slušati jer jeDjeca s teškoćama ne stignu u školi mnogo slušati jer je
njihova pažnja podijeljena hvatanje bilješki koje čestonjihova pažnja podijeljena hvatanje bilješki koje često
nisu od prevelike koristi, te stoga kod kuće većinunisu od prevelike koristi, te stoga kod kuće većinu
vremena provode u mehaničkim aktivnostimavremena provode u mehaničkim aktivnostima
prepisivanja iz bilježnica, pisanja zadaća ili učenja nekihprepisivanja iz bilježnica, pisanja zadaća ili učenja nekih
sadržaja napamet. Za djecu s teškoćama u čitanjusadržaja napamet. Za djecu s teškoćama u čitanju
postoje zahvati tehničke naravi kojima se nastoje postićipostoje zahvati tehničke naravi kojima se nastoje postići
pomaci u vještini dekodiranja, preoblikovanja simbolapomaci u vještini dekodiranja, preoblikovanja simbola
jezika ili slova u glasove i brzini točnog iščitavanja riječijezika ili slova u glasove i brzini točnog iščitavanja riječi
koji sigurno pomažu i u otkrivanju značenja pročitanog.koji sigurno pomažu i u otkrivanju značenja pročitanog.

31.  Na početku je dobro provesti sate na tomNa početku je dobro provesti sate na tom
mehaničkom dijelu učenja čitanja, ne bi li semehaničkom dijelu učenja čitanja, ne bi li se
povećala točnost i brzina. U tu svrhu se mogupovećala točnost i brzina. U tu svrhu se mogu
upotrijebiti radni listići ili računalo koje danasupotrijebiti radni listići ili računalo koje danas
nudi programe za rad s tekstom, poput Powernudi programe za rad s tekstom, poput Power
Pointa. Sve to može biti dobar način za ulazakPointa. Sve to može biti dobar način za ulazak
djece u svijet početnih čitačkih vještina, glasovnedjece u svijet početnih čitačkih vještina, glasovne
analize i slogovnog spajanja u riječi.analize i slogovnog spajanja u riječi.
 Najznačajnije polje djelovanja u radu s djecomNajznačajnije polje djelovanja u radu s djecom
koja imaju teškoća u učenju je poticanje njihovakoja imaju teškoća u učenju je poticanje njihova
pojmovnog i jezičnog razvoja.pojmovnog i jezičnog razvoja.