3. Taradi - 3
Plan nastavne jedinice
1. dio
Pregled teorije pisanih testova
2. dio
Prikaz praktične uporabe programa
za provođenje pisanih testova
3. dio
Pitanja i rasprava
4. Taradi - 4
1. dio: Pregled teorije testova
Uvod
Važnost procjene znanja
Završna procjena i samoprocjena znanja
Pisani test
Prednosti
Nedostaci
Vrednovanje testa kao mjernog instrumenta
Item-analiza
Računanje teškoće i diskriminativne vrijednosti pitanja
Ocjenjivanje pristupnika pisanom testu
Relativno
Apsolutno
Minimalna prolazna razina
Način računanja i interpretacija
Zaključak
5. Taradi - 5
Mjerenje
Uspoređivanje mjerene veličine s
definiranom, jediničnom veličinom.
Ispitivanje, pisano, usmeno ili
opažanjem je mjerenje.
Svako mjerenje ima tri elementa:
predmet mjerenja (objekt)
instrument mjerenja
tehnika mjerenja
6. Taradi - 6
Mjerenje znanja
Elementi mjerenja znanja, vještina ili
stavova:
predmet mjerenja – znanje, vještina, stav
instrument mjerenja – nastavnik
tehnika mjerenja – usmeno ili pisano
ispitivanje, opažanje i sl.
7. Taradi - 7
Test je mjerenje znanja
Kad se težište i cilj nastave
premjeste na polaganje testa,
test više nije mjera znanja!
8. Taradi - 8
Dvije vrste mjerenja
Izravno mjerenje – mjerne jedinice su
iste prirode kao objekt mjerenja (npr.
dužine mjerimo metrima)
Nezravno mjerenje – mjerne jedinice
NISU iste prirode kao objekt mjerenja
(npr. tlak mjerimo mm stupca Hg)
9. Taradi - 9
Mjerenje znanja je neizravno
Pogreške mjerenja su daleko veće u
neizravnom mjerenju.
Nastavnik se pojavljuje u ulozi mjernog
instrumenta i mjeritelja!
Svaki nastavnik ima svoje mjerilo i s njim
vrednuje znanje studenata.
Subjektivnost nastavnika se može izbjeći
standardiziranim pisanim testom.
10. Taradi - 10
Ispitivanje je proces
prikupljanja,
interpretacije,
bilježenja i
uporabe
informacija o savladavanju
edukacijskih zadataka od strane
studenata (polaznika).
11. Taradi - 11
Odjel (Služba) za ispite
MISIJA
potpomognuti i unaprijediti napore za
poboljšanje učenja
pospješiti edukaciju kroz ispitivanje
ZADATAK
pružati potporu korisnicima (obrada testa)
koordinirati ispite na fakultetu
unaprijediti procese ispitivanja
12. Taradi - 12
Sustav vrednovanja znanja
je dio nastavnog procesa
Vrednovanje znanja je važnije od:
nastavnih planova,
programa i
nastavnih metoda.
Način i termini provođenja ispita jako
utječu na opći stav studenata prema
studiju. Ispiti moraju biti pravedni!
13. Taradi - 13
Važnost procjene
znanja
Studenti uče ono što misle da će biti
pitani na ispitu, a ne ono zacrtano u
kurikulumu.
Htjeli mi to ili ne, studenti će usvojiti ona
znanja i vještine i to na onoj razini, koju
smo mi odredili našim načinom
ispitivanja.
“If you want to change student learning
then change the method of assessment.”
(Brown, Bull & Pendlebury ,1997)
14. Taradi - 14
Samoprocjena znanja
Vrednovanje znanja, vještina i stavova
je dio nastavnog procesa i provodi se
kontinuirano!
Cilj procjene znanja nije samo završna
ocjena, već aktivno mentoriranje
tijekom učenja.
Anketa se može provoditi i online
tijekom nastave (Socrative).
15. Taradi - 15
Svrha
procjene
Ispiti nisu prepreke koje
valja preskočiti do dobivanja
diplome, već:
stjecanje kvalifikacije
zaštita društva od nestučnjaka
selekcija polaznika u postupku
napredovanja
poticaj za učenje
promjena načina učenja
povratne informacije za
studenta
povratne informacije za
nastavnika
ocjena nastave i nastavnika
odnosi studija i javnosti
16. Položaj ispita u nastavnom
procesu
ishod učenja najprije definirati
nastavne aktivnosti odabrati koji
vode ishodima
ispit provjerava postignuti ishod
konačna ocjena se dodijeli
studentima
18. Taradi - 18
Vrste procjene znanja
Vrste procjene
znanja
Testira se Način provjere
Tradicionalna provjera Znanje
Vještine
Stavovi
Standardni testovi
- normirani
- definirani kriteriji
Razredni ispiti
- test
- kviz
- esej
Portfolio Proces
Proizvod
Napredak
Definiranje cilja
Samoprocjena
Napredovanje i razvoj
Provjera djelovanjem Standardni postupci
Prijenos znanja
Izvođenje vještina
Praktične zadaće,
Suradnja, Kriteriji
Plan,
OSKI, Virtualni svijet
19. Taradi - 19
Izbor načina provjere znanja,
vještina ili stavova
Za različite provjere
postoje primjereni
načini testiranja!
Pisani testovi nisu
univerzalan način
testiranja za sve!
Pojavom lake
komunikacije pisani
testovi su izgubili
mnoge prednosti.
20. Taradi - 20
Pisani testovi su najčešći
oblik ispitivanja znanja.
Stvaranje dobrog testa je nastavniku jedan
od najvećih izazova!
Pisana provjera može biti unutarnja (unutar
ustanove) ili vanjska (neovisna).
U postindustrijsko doba pisani testovi sa
samo jednom MCQ vrstom pitanja postaju
nedovoljni i nepouzdani.
Nemoguće je sačuvati tajnost baze pitanja!
Studenti uče po pitanjima.
21. Taradi - 21
Jesmo li krivi mi, nastavnici?
Učenje po bazi
pitanja pitanja
omogućuje
polaganje testa, ali
nije odraz znanja i
razumijevanja
gradiva!
22. Taradi - 22
Alternativno ispitivanje (1)
usmeni ispit
klinički zadatak
laboratorijski zadatak
portfolio
igranje uloga
izgradnja modela
24. Taradi - 24
Dvije temeljne vrste pisanih
pitanja prema ocjenjivosti
Objektivno ocjenjiva pitanja
odgovori točno/netočno
višestruki ponuđeni odgovori (MCQ)
sparivanje pojmova
kratko dopunjavanje
Subjektivno ocjenjiva pitanja
pisanje eseja (kratki ili dulji)
rješavanje problema
25. Taradi - 25
Pisani testovi su samo jedan
oblik procjene znanja
Oni dopunjuju druge oblike
provjere znanja i ne trebaju
biti jedini način ocjenjivanja
(usmeni, praktični).
Treba se koristiti i drugim
oblicima pitanja (posebno
problemskim, simuliranjem
realnog života, virtualni
svjetovi, open book test).
26. Taradi - 26
Vrste pisanih procjena znanja
Ispit (engl. exam) = završna procjena
znanja (engl. final summative assessment)
Test (engl. test) = formativna procjena
znanja iz manjeg opseg gradiva (kolokvij,
pre- ili post- test, pilot test)
Kviz (engl. quiz) = samoprocjena znanja
(engl. selfassessment, formative assessment)
Anketa (engl. survey) = dijagnostička
procjena znanja, vještina i stavova skupine
27. Taradi - 27
1. Sumativno ispitivanje
provodi se na kraju kolegija ili
tečaja
daje konačni zbirni uspjeh
uvjet je za formalno priznanje
usvojenog predviđenog znanja,
stavova i/ili vještina
28. Taradi - 28
2. Formativno ispitivanje
Praćenje tijekom nastave
omogućava studentima izmjeriti svoje
znanje i slabosti
motivira studente na učenje
daje informacije nastavnicima za
prilagođavanje daljnje nastave
ne treba se ocjenjivati
29. Taradi - 29
3. Dijagnostičko ispitivanje
Pretest
pomaže nastavniku u planiranju
nastave
anketom se procjenjuje razina
proksimalnog razvoja
ne ocjenjuje se
30. Taradi - 30
Pisani test
povezan s
obrazovnim ciljevima
(ishodima učenja)
realan i praktičan
sadržava važna i
korisna pitanja (ne
detalje!)
sveobuhvatan u
odnosu na gradivo
primjeren
očekivanom znanju
polaznika (50% do
60% polaznika zna
odgovor)
31. Taradi - 31
Pisani test
ne smije biti
predugačak
80 pitanja je
maksimalno bez
pauze
predvidjeti
trajanje 1 min/1
pitanje MCQ
potrebno vrijeme
je 3 x duže nego
što treba
nastavniku
32. Taradi - 32
Pisani test
Pitanja moraju biti
precizna, jasna,
nedvosmislena,
provjerena,
kalibrirana,
baždarena.
33. Vrste MCQ pitanja
jednostavna
točno/netočno
samo jedan točan odgovor
složena
više točnih odgovora
sparivanje pojmova (parovi bez viška, ili s viškom
pojmova)
dvije tvrdnje povezane s “jer” (uzročna povezanost)
online dodatne mogućnosti
adaptivni test u “letu” prilagođen korisniku
ocjenjivanje pouzdanosti znanja
34. Taradi - 34
Preporuke za pisanje pitanja
jasno napišite osnovno pitanje i u
njega uvrstite većinu riječi
tekst pitanja treba biti pozitivan, bez
dvostruke negacije
pitanje se odnosi na jedan problem
pitanja se mogu različito bodovati
treba izbjegavati negativne bodove
35. Taradi - 35
U pitanjima treba izbjegavati
nepotrebne detalje
testiranje vrlo finih razlika
negacije: ne, nije, osim. Ako ipak
imate negacije pišite primjerice: ne ili
OSIM
riječi: svi, svaki, uvijek, nikad i sl.
dva suprotna distraktora
doslovne rečenice iz udžbenika
36. Taradi - 36
Distraktori
trebaju biti kratki i jednoznačni
netočni distraktori trebaju biti slični točnom i iz
istog područja, ali dovoljno pogrešni
točan distraktor treba varirti po položaju od
pitanja do pitanja
duljina točnog distraktora treba varirati (obično je
najdulji točan!)
treba izbjegavati: sve je točno kao i ništa nije
točno
dobar distraktor je točan, ali nije odgovor na
pitanje
37. Taradi - 37
Prednosti pisanog testa
do rezultata se dolazi brzo i lako
objektivan, pouzdan, valjan
brza povratna veza studentima,
nastavnicima i administraciji
nedvosmisleno može mjeriti znanja i
više intelektualne procese
ne favorizira pojedine dijelove
gradiva
38. Taradi - 38
Prednosti pisanog testa
velik broj polaznika (test u Avganistanu)
Prednosti pisanog testa
40. Taradi - 40
Prednosti pisanog testa
do rezultata se dolazi brzo i lako
Ekonomičnost
41. Taradi - 41
Lako administriranje rezultata
obvezno raditi kopije rezultata
poštivati pravo na privatnost
redovito ažurirati kopije baze
čuvati kopije na odvojenim mjestima
42. Taradi - 42
Prednosti online
testiranja
mogućnost multimedijskog sadržaja
jednostavna, ekonomična provedba
kompjutersko adaptivno testiranje
(nelinearan test) (CAT)
test se slaže “u letu” za svakog studenta prema
njegovom znanju, odnosno odgovorima
pouzdanija procjena
precizniji rezultati i smanjena mogućnost varanja
moguća procjena koliko je student
uvjeren da zna točan odgovor
44. Bodovanje sigurnosti u
odgovor (CBM)
Pravo znanje je zapravo kad znamo
što doista znamo, a što ne znamo.
Razina sigurnosti
(Certainty level)
Niska
C=1
Srednja
C=2
Visoka
C=3
Neodgovoreno
Izabran točan odgovor 1 2 3 0
Izabran netočan
odgovor (kazna)
0 -2 -6 0
Niska razina uvjerenosti znači da je vjerojatnost da je to točno manja od 67%,
srednja razina je između 67 i 80%, a visoka iznad 80%.
46. Taradi - 46
Test online (Socrative)
https://www.socrative.com
789000
47. Taradi - 47
Nedostaci pisanog testa (1)
teško je očuvati tajnost pitanja
baze pitanja treba dobro kriptirat i
redovno kopirat
olakšano je varanje u odnosu na usmeni
potiče površno"učenje za test" (napamet)
uporaba različitih vrsta pitanja traži
posebne formulare za odgovor
48. Taradi - 48
Nedostaci pisanog testa (2)
sastavljanje dobrih pitanja i stvaranje
banke je dugotrajno
previše lako se upada u zamku ispitivanja
faktografije i detalja
pitanja najčešće nude podsjetnice, a one
u praksi ne postoje
postupak je skup i prekompliciran za mali
broj polaznika
pretjerana uporaba testa dovodi do
zasićenja i stdenata i nastavnika
54. Taradi - 54
Mjere za smanjenje varanja
Edukacija i osvješćivanje (potpisati pisani
podnesak)
Neponavljanje pitanja (barem 3 - 4 godine)
Više varijanta testa (A,B,C,D,E,F,G...)
Fizičko nadgledanje (2 voditelja na do 30
polaznika)
Statistička provjera sličnosti krivih odgovora
(uspoređivanje netočnih odgovora svaki sa
svakim, primjer Cheat Checker)
Ometanje mobitela (kod nas nedozvoljeno
zakonom)
55. Taradi - 55
Mjere za smanjenje varanja
na testovima online
Priprava individualiziranih testova
(kompjutersko adaptivno testiranje)
Zaključavanje preglednika (nema odlazaka
na drugi URL, printanja, kopiranja,
pokretanja drugih programa)
Nadgledanje ekrana (mogućnost središnjeg
gledanja ekrana svih polaznika u učionici)
Udaljeno nadgledanje (web kamerom)
Kompjutersko praćenje obrasca tipkanja (za
eseje)
56. Taradi - 56
Vrednovanje testa kao
mjernog instrumenta
Valjanost – koliko doista mjeri ono što smo htjeli
mjeriti
Ponovljivost – koliko je statističko povjerenje koje
možemo imati u rezultate (pouzdanost)
Relevantnost - koji je stupanj suglasnosti između
pitanja u testu i nastavnih ciljeva
Ekvivalentnost – koliko pitanja odgovaraju
sadržaju nastave
Objektivnost (točnost) - kolika je suglasnost
stručnjaka o točnim odgovorima
Diskriminativnost –u kojem stupanju test razdvaja
polaznike po manjem i većem znanju
Izvedivost – koliko je jednostavan i praktičan za
studente, nastavnike i administraciju
57. Taradi - 57
Validnost i ponovljivost
Test
nije validan nije ponovljiv
nije validan
ponovljiv
i validanvalidan
nije ponovljiv
ponovljiv
. .. .
.
.
...... .
58. Taradi - 58
ANALIZA TESTOVA
Klasična teorija testova – analizira
test kao cjelinu i rezultati se odnose
samo na taj test i tu skupinu polaznika
Moderna teorija testova – teorija
odgovora na zadatke (Item Response
Theory) testovi su standardizirani,
ujednačeni i rezultat ne ovisi o skupini
Analiza
59. Taradi - 59
Analiza pisanog testa
(Item – analiza)
Statističkim postupcima se, nakon
testa, određuje “statistička valjanost”
testa i svakog pojedinačnog pitanja
kao instrumenta za rangiranje
polaznika po iskazanom znanju.
60. Taradi - 60
Zašto analizirati test a
posteriori?
Revizija razultata testa (analiza
prije objave rezultata!)
Odrediti pouzdanost (ponovljivost)
testa
Revizija pitanja u banci za buduće
testove
Stjecanje iskustva za poboljšanja u
pisanju novih pitanja
61. Taradi - 61
Elementi item-analize
Temeljna (deskriptivna) statistika
najbolji i najlošiji uspjeh
medijan, mod
srednja vrijednost bodova
standardna pogreška, devijacija
Teškoća pojedinačnih pitanja (Tp)
Diskriminacijska vrijednost pojedinačnih
pitanja (D, Biserijalna korelacija)
Test ponovljivosti (Kuder-Richardsonova
formula, KR-20; KR-21; Cronbach’s Alfa,
Spearman-Brown formula)
62. Taradi - 62
Tok analize testa
Određivanje bodova na testu za svakog
polaznika
Rangiranje po rezultatima
Određivanje skupine “boljih” (27% gornjih
(oko 1/3)) i “lošijih” (27% donjih)
Izračunavanje teškoće pojedinačnih pitanja
Izračunavanje diskriminacijske vrijednosti
pitanja
Korekcija i objava konačnih rezultata
Vrednovanje, te odbacivanje ili revizija
spornih pitanja u banci
63. Taradi - 63
Indeks teškoće pitanja
Za svako se pitanje izračuna Tp
Tp = (B + L)/N
Legenda
B = broj točnih odgovora u “boljoj” skupini
L = broj točnih odgovora u “lošijoj” skupini
N = broj sudenata u obje skupine zajedno
64. Taradi - 64
Interpretacija indeksa teškoće
svakog pitanja
Viši indeks imaju lakša pitanja
(indeks lakoće je bolji termin :-)
Raspon od 0,5 do 0,6 je preporučen.
Raspon od 0,3 do 0,7 je prihvatljiv.
Pitanja izvan prihvatljivog raspona
valja korigirati.
65. Taradi - 65
Indeks diskriminacijske
vrijednosti (D) svakog pitanja
Za svako se pitanje izračuna D
D = 2 (B - L)/N
Legenda
B = broj točnih odgovora u “boljoj” skupini
L = broj točnih odgovora u “lošijoj” skupini
N = broj sudenata u obje skupine zajedno
66. Taradi - 66
Interpretacija indeksa
diskriminacijske vrijednosti
Viši indeks znači veću diskriminacijsku
vrijednost pitanja ("bolje pitanje").
D > 0,35 ima izvrsno pitanje.
0,34 > D > 0,25 je dobro.
0,24 > D > 0,15 je potrebno revidirati.
D < 0,14 je loše pitanje i treba ga
najvjerojatnije baciti.
67. Taradi - 67
Test ponovljivosti
Broj bodova = broj zaslužen znanjem + dodatni
broj poklonjen zbog greške mjerenja
Dio bodova za pravo znanje ovisi o studentu, a dio
bodova od greške je slučajan, nepredvidiv i
neovisan o onome što se mjeri.
Greške mjerenja:
odabir pitanja
greške zbog unutarnje nekozistentnosti
slučajno pogođeni odgovori
Test ponovljivosti (Kuder-Richardsonova formula,
KR-20; KR-21; Cronbach’s Alfa, Spearman-Brown
formula)
68. Taradi - 68
Procjena pouzdanosti
(ponovljivosti)
1. Usporedba rezultata testa i kasnije
ponovljenog istog testa u istoj skupini
2. Usporedba dvaju jednakih testova u istoj
skupini, ali različitih verzija (npr. test A i
test B)
69. Taradi - 69
Procjena pouzdanosti
(ponovljivosti)
3. Usporedba rezultata dviju
nasumično podijeljenih, jednako
velikih skupina pitanja (parna;
neparna - pitanja) (unutrašnja
konzistentnost)
Kuder-Richardsonova formula; KR-20;
KR-21
Cronbach’s Alfa
Spearman-Brown formula
70. Taradi - 70
Kuder Richardson 20
KR = (N/(N-1)) * ((V - SUM (pi qi))/V)
N = broj pitanja u testu
V = varianca bodova, ili (standardna
devijacija)2
pi = udio točnih odgovora za pitanje i,
odnosno (broj točnih/ukupno odgovora)
qi = udio netočnih odgovora za pitanje i,
odnosno (i - p)
Preporučen KR20 je veći od 0,7.
71. Taradi - 71
Cronbach’s alpha
formula
n = broj pitanja
Vi = varianca odgovora na svako
pitanje
Vtest = ukupna varianca svih odgovora
u testu (najvažniji parametar)
Vrijednosti ispod 0,6 su loše, od 0,6 do
0,7 prihvatljive, a više od 0,7 dobre
Σ
−
−
=
Vtest
Vi
n
n
1
1
α
72. Taradi - 72
Čimbenici koju utječu na
ponovljivost
broj pitanja u testu (veći
broj donosi i veću
ponovljivost)
rasponi rezultata (što
veći raspon to je bolja
ponovljivost)
pogađanje (veća
mogućnost pogađanja
smanjuje pouzdanost)
okolišni čimbenici
73. Taradi - 73
Ocjenjivanje pristupnika na
pisanom testu
Relativno - unaprijed se odredi koliki postotak
testiranih pristupnika prolazi na testu.
Apsolutno – uspoređuju se rezultati testiranih
pristupnika s unaprijed dogovorenim
standardnim kriterijima.
74. Taradi - 74
Relativno ocjenjivanje
(normativna interpretacija)
Polaznici se rangiraju po rezultatima,
izračuna se prosjek i standardna
pogreška mjerenja, pa se odredi
granica.
Treba izbjegavati ovaj način, osim u
sustavima ispitivanja gdje je broj
izlazaka na ispit jako ograničen.
75. Taradi - 75
Ocjenjivanje prema unaprijed
određenim kriterijima
(kriterijska interpretacija)
Primjerice
5 (A) = 90% i više
4 (B) = 80% do 89.99%
3 (C) = 70% do 79.99%
2 (D) = 60% do 69.99%
1 (F) = 59.99% i manje
76. Taradi - 76
Prednosti i mane ocjenjivanja
prema utvrđenim kritreijima
Prednosti:
postojanje minimalnog praga za prolaz
Mane:
teško i subjektivno postavljanje granica
nemogućnost usporedbe s drugim
ispitnim skupinama
77. Taradi - 77
Ocjenjivanje temeljeno na
normalnoj distribuciji
Uvjet je da je n > 30
Primjer:
5 = gornjih 10% (z > +1.28)
4 = sljedećih 20% (+0.53 < z < +1.28)
3 = središnjih 40% (-0.53 < z < +0.53)
2 = sljedećih 20% (-1.28 < z < -0.53)
1 = donjih 10% (z < -1.28)
σ
XX −
=z
79. Taradi - 79
Prednosti i mane ocjenjivanja
po normalnoj distribuciji
Prednosti:
omogućuje lako postavljanje granica
prikazuje znanje studenta u odnosu na skupinu
Mane:
gornja i donja granica mogu ponekad biti vrlo blizu
kod izvrsnih skupina neki neopravdano padaju ispit
kod loših skupina neki neopravdano prolaze ili
dobivaju izvrsne ocjene
80. Taradi - 80
Usporedba ocjenjivanja na
temelju kriterija i distribucije
Kriteriji Distribucija
u skupinu unosi
atmosferu suradnje
ne uzima u obzir
raspodjelu
primjenjiva i za male
skupine
teško je odrediti granice
u skupinu unosi
atmosferu kompeticije
pretpostavlja standardnu
normalnu distribuciju
u malim skupinama je
neprovediva
pretpostavlja da su sve
ispitne skupine jednake
81. Taradi - 81
Ocjenjivanje kombinacijom
metode kriterija i distribucije
proizvoljno se mijenjaju granice na
normalnoj krivulji distribucije
jako subjektivni kriteriji
primjenjivo samo na završnom,
sumativnom ocjenjivanju
82. Taradi - 82
Apsolutno ocjenjivanje
Subjektivno – stalan postotak točnih
odgovora za prolaz (npr. 55%) na
ustaljenim, ujednačenim testovima
prema procjeni voditelja testova.
Objektivno – teškoća cijelog testa se
procjenjuje prije testiranja na temelju
objektivnog ocjenjivanja težine svakog
pojedinačnog pitanja.
83. Taradi - 83
Objektivno apsolutno ocjenjivanje
Teškoću svakog pitanja ocjenjuje
povjerenstvo od najmanje 3 nastavnika.
Svaki član povjerenstva neovisno
određuje tzv. minimalnu prolaznu
razinu (MPR) za svako pitanje.
Povjerenstvo usklađuje ocjene pitanja.
Nakon sastavljanja testa, voditelj testa
određuje prosječnu minimalnu prolaznu
razinu za cijeli test i izračunava skalu
ocjenjivanja.
84. Taradi - 84
Minimalna prolazna razina
(MPR) pitanja za test
Nastavnik se treba
uživjeti u ulogu
studenta koji zna
dovoljno (za ocjenu 2),
te procijeniti kako takav
student mora odgovoriti
na zadano pitanje.
85. Taradi - 85
Primjer određivanja MPR za
pitanje s 5 ponuđenih odgovora
Polaznik
mora znati
eliminirati n
odgovora
Bira nasumce
između (5 – n)
odgovora
MPR
pitanja
4 1 1/1 = 1,00
3 2 1/2 = 0,50
2 3 1/3 = 0,33
1 4 1/4 = 0,25
0 5 1/5 = 0,20
88. Taradi - 88
ZAKLJUČAK 1. DIJELA
(teorija pisanih ispita)
Sustav vrednovanje znanja je dio nastavnog
procesa i važniji od nastavnih planova,
programa i nastavnih metoda.
Cilj procjene znanja nije samo završna ocjena,
već aktivno mentoriranje tijekom učenja.
Apsolutno ocjenjivanje označava uspoređivanje
rezultata testiranih pristupnika s unaprijed
dogovorenim standardnim kriterijima.
Nakon testa, a prije objave rezultata, treba
provesti item-analizu i korekciju rezultata, a
kasnije i pitanja u banci.
89. Taradi - 89
PISANA PROVJERA ZNANJA
BEZ OLOVKE I PAPIRA
2. dio
Prikaz praktične uporabe
programa za izradu pisanih
testova
90. Taradi - 90
Tehničke mogućnosti
provođenja
Umreženo računalo
LAN
WAN
Web
Samostojeće računalo
lokalno instaliran program
donos na mediju (m. stick, CD, disketa)
95. Taradi - 95
Prijedlog za pripremu testa
1. ON LINE
Izravno u programu Moodle
stvaranje baze pitanja
sastavljanje testa
definiranje uvjeta provođenja testa
sakupljanje rezultata, obrada, pohrana
2. OFF LINE
Sastavljanje off line
Hot Potatoes,
Word
Unošenje u program Moodle
96. Taradi - 96
1. Stvaranje novog testa u Moodle
Stvaranje novog testa
114. Taradi - 114
ZAKLJUČAK 2. DIJELA
Sustav Moodle je vrlo prikladan za provođenje on line
testova
stvaranje i unos u bazu
izravno on line u Moodle
off line iz Hot Potetoes ili iz Worda u Moodle
sastavljanje testova
definiranje uvjeta provođenja
isporuka više verzija ispremješanog testa
povratna informacija polaznicima
analiza rezultata
ocjenjivanje
sigurnost
administracija
115. Taradi - 115
3. PITANJA I RASPRAVA
Treba skočiti i plivati!