SlideShare a Scribd company logo
1 of 17
interaktivna fiziologija
FIZIOLOGIJA
DUBINSKOG
RONJENJA
Prof.dr. Milan Taradi
Katedra za fiziologiju i imunologiju
Medicinski fakultet, Zagreb
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 2
RONILAČKA OPREMA
o Ronjenje na dah
o Ronjenje u mekoj ronilačkoj opremi
o dovod stlačenog zraka putem cijevi
o autonomna ronilačka oprema
o Čvrsta (dubinska) oprema
o Promatranje dubina iz čvrstih
komora
o ronilačko zvono
o čvrsto odijelo
o podmornica
o batiskaf
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 3
TEMELJNI PROBLEM JE IZLAGANJE
ČOVJEKA VISOKOM TLAKU.
o Tijekom uranjanja u vodu okolni se
hidrostatski tlak neprekidno povećava
gradijentom od oko
o 1 atm (oko 101 kPa) za svakih 10 m
dubine.
o Tjelesne tekućine su praktično
nestlačljive, ali plinovi nisu.
o P x V = k
o Da bi se održali normalni volumeni
(spriječilo zgnječenje) mora se u šupljine
uvesti dodatna količina plina. Zato ronilac
mora udisati smjesu pod tlakom koji drži
prsni koš napuhanim.
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 4
TRI SKUPINE PROBLEMA
o 1. SPECIFIČNO BIOLOŠKO DJELOVANJE
VISOKIH TLAKOVA
o 2. OPĆE FIZIČKO DJELOVANJE PORASTA
TLAKA
o 3. UTAPLJANJE
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 5
SPECIFIČNO BIOLOŠKO DJELOVANJE
VISOKIH PARCIJALNIH TLAKOVA
o DUŠIK UZROKUJE "DUBINSKU EKSTAZU" I
DJELUJE NARKOTIČKI.
o KISIK POD VISOKIM TLAKOM UZROKUJE
OTROVANJE, AKUTNO ILI KRONIČNO.
o UGLJIKOV DIOKSID POD MALO POVEĆANIM
TLAKOM UZROKUJE OTROVANJE.
o HELIJ POD JAKO VELIKIM TLAKOM DJELUJE
NARKOTIČKI.
1
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 6
DUŠIK UZROKUJE "DUBINSKU
EKSTAZU" I DJELUJE NARKOTIČKI
o Lako se otapa, posebno u tjelesnim mastima (oko
1 L na morskoj razini).
o Na razini mora nema poznatih učinaka na tjelesne
funkcije.
o Pri većim dubinama (tj. tlaku)
o dovodi do blage narkoze već na 35 m nakon 1 sata
o zatim se javlja veselost
o pospanost
o potpuna nesposobnost za rad
o narkoza (na 90 m dubine)
o smrt
1
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 7
KISIK POD VISOKIM TLAKOM UZROKUJE
OTROVANJE, AKUTNO ILI KRONIČNO
o Pri umjereno visokim tlakovima (PO2 do 200
kPa) hemoglobinski pufer zaštićuje tkiva od
porasta tlaka kisika ali ne i pluća.
o Kronično otrovanje izaziva kongestiju dišnih putova,
plućni edem i atelektazu.
o Otrovanje se može javiti i pri normalnom tlaku pri
udisanju čistog kisika kroz 12 sati.
o Povišenje PO2 iznad 200 kPa dovodi do akutnog
otrovanje kisikom .
o Simptomi su mučnina, omaglica, poremećaji vida,
razdražljivost, grčevi i smrt.
1
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 8
UGLJIKOV DIOKSID POD MALO
POVEĆANIM TLAKOM UZROKUJE
OTROVANJE
o Dubina ne povećava PCO2 koji proizvode tkiva i
koji se odvodi minutnom ventilacijom.
o Tek kod neispravnosti ronilačke opreme
(povećanje mrtvog prostora ili greške u
aparatu za povratno disanje) gomila se CO2 u
udahnutom zraku.
o To se nagomilavanje do dvostuko većih PCO2
(11 kPa) djelimice može ispraviti povećanom
alveolarnom ventilacijom, a iznad toga dolazi
do depresije centra za disanje, teške
respiracijske acidoze, letargije, narkoze i smrti.
1
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 9
HELIJ POD JAKO VELIKIM TLAKOM
DJELUJE NARKOTIČKI
o Za vrlo duboka i dugotrajna ronjenja u smjesu
za udisanje se dodaje helij umjesto dušika jer
helij
o ima samo petinu narkotičkog učinka dušika,
o otapa se samo polovica helija u odnosu na dušik,
o brže difundira što skraćuje vrijeme dekompresije,
o daje samo sedminu otpora u dišnim putevima.
o "Nervni sindrom visokog tlaka" počinje se
razvijati pri udisanju smjese s helijem tek na
većim dubinama (oko 160 m).
o Pri vrlo dubokom ronjenu daje se u smjesu malo
kisika (1%) zbog opasnosti od otrovanja.
1
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 10
OPĆE FIZIČKO DJELOVANJE
PORASTA TLAKA NA ORGANIZAM
o DEKOMPRESIJSKA BOLEST (DISBARIZAM)
o POVEĆANJE KOLIČINE ZRAKA POTREBNOG ZA
SVAKI UDISAJ
o POVEĆANJE OTPORA STRUJANJU ZRAKA KROZ
DIŠNE PUTEVE
o STISKANJE ŠUPLJINA ISPUNJENIH ZRAKOM
TIJEKOM URANJANJA
o ŠIRENJE ŠUPLJINA ISPUNJENIH ZRAKOM
TIJEKOM IZRANJANJA
2
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 11
DEKOMPRESIJSKA BOLEST
(DISBARIZAM)
o Tijekom nekoliko sati izlaganja povećanom
tlaku fizički se otopi za svakih 10 m (oko 100
kPa) još dodatna litra dušika.
o Prilikom naglog izranjanja zbog pada okolnog
tlaka već za 3 puta, dušik se počinje oslobađati
iz otopljenog stanja i stvarati mjehuriće u
tkivu.
o Najosjetljiviji su živčani sustav (bolovi u
ekstremitetima, omaglica, paraliza, kolaps,
nesvjestica, trajne paralize i psihičke smetnje)
i cirkulacija (gušenje zbog zračne embolije,
plućni edem).
o Dekompresijska bolest (kesonska bolest) se
liječi postupnom dekompresijom (vraćanjem u
dubinu ili u barokomori).
2
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 12
POVEĆANJE KOLIČINE ZRAKA
POTREBNOG ZA SVAKI UDISAJ
o Da bi se ispirao CO2 iz pluća potrebno je i u
dubini održati normalnu minutnu alveolarnu
ventilaciju.
o Za to treba primjerice u dubini od 100 m oko
500 L zraka u minuti, što stvara tehničke
probleme.
2
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 13
POVEĆANJE OTPORA STRUJANJU
ZRAKA KROZ DIŠNE PUTEVE
o Povećanjem tlaka smjese za udisanje povećava
se i njezina gustoća, pa se maksimalni
kapacitet disanja smanjuje.
o Primjerice u dubini od 100 m on iznosi samo
25%.
2
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 14
STISKANJE ŠUPLJINA
ISPUNJENIH ZRAKOM TIJEKOM
URANJANJA
o Sve šupljine tijela ispunjene zrakom se
tijekom uranjanja stišću.
o Ostane li ronilac bez dovoda smjese pod
tlakom dolazi do zgnječenja, ulubljivanja
prsnog koša, pucanja rebara i moguće
smrti.
o Zrak u probavnom sustavu ne stvara
poteškoće pri komprimiranju, ali stiskanje
zraka u srednjem uhu i sinusima može
izazvati oštećenja.
2
S = stlačljive šupljine
NS = stlačljiva tkiva
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 15
ŠIRENJE ŠUPLJINA ISPUNJENIH
ZRAKOM TIJEKOM IZRANJANJA
o Tijekom izranjanja sve se šupljine
tijela ispunjene zrakom šire, ako se
iz njih ne odvodi zrak.
o Širenje može biti posebno opasno u
plućima gdje može doći do rupture i
posljedične zračne embolije, pa i
smrti.
o I u probavnom se sustavu mogu
javiti vrlo opasne rupture.
2
interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 16
UTAPLJANJE
o Trećina ljudi koja se utopi uopće ne udahne
vodu zbog laringealnog refleksa, a umre od
asfiksije za oko 5 - 8 minuta.
o Ako se inhalira obična voda, zbog osmoze ulazi
u krv nekoliko litara vode, što dovodi do
hemolize, hiperkalijemije, fibrilacije srca i
ranije smrti (za 2 - 3 min).
o Udisanje slane, morske vode dovodi, suprotno,
do znatne hemokoncentracije, a smrt nastupi
kasnije ipak zbog asfiksije.
3
interaktivna fiziologija
Fiziologija letenja

More Related Content

What's hot

Misicni sistem
Misicni sistemMisicni sistem
Misicni sistemltixomir
 
Deformiteti kičme
Deformiteti kičmeDeformiteti kičme
Deformiteti kičmedr Šarac
 
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE Milorad Djuknic
 
Miologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdfMiologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdfdr Šarac
 
Misici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupaMisici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupadr Šarac
 
Anatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata telaAnatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata telaAnatomija dr Šarac
 
Krvarenje i šok
Krvarenje i šokKrvarenje i šok
Krvarenje i šokdr Šarac
 
Uvod, vitali, trijaza, polozaji
Uvod, vitali, trijaza, polozajiUvod, vitali, trijaza, polozaji
Uvod, vitali, trijaza, polozajiAleksandra Cucić
 
čUlo ukusa
čUlo ukusačUlo ukusa
čUlo ukusaTozaNS
 
Mehanizam porodjaja
Mehanizam porodjajaMehanizam porodjaja
Mehanizam porodjajaMajaStupar1
 

What's hot (20)

Misicni sistem
Misicni sistemMisicni sistem
Misicni sistem
 
Deformiteti kičme
Deformiteti kičmeDeformiteti kičme
Deformiteti kičme
 
Povreda kostiju i zglobova
Povreda kostiju i zglobovaPovreda kostiju i zglobova
Povreda kostiju i zglobova
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Mali mozak
Mali mozakMali mozak
Mali mozak
 
Respiratorni sistem
Respiratorni sistemRespiratorni sistem
Respiratorni sistem
 
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
 
Svi misici
Svi misiciSvi misici
Svi misici
 
Miologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdfMiologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdf
 
Mozdano stablo
Mozdano stabloMozdano stablo
Mozdano stablo
 
Misici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupaMisici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupa
 
Anatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata telaAnatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata tela
 
Krvarenje i šok
Krvarenje i šokKrvarenje i šok
Krvarenje i šok
 
Lipidi
LipidiLipidi
Lipidi
 
Fiziologija bubrega
Fiziologija bubregaFiziologija bubrega
Fiziologija bubrega
 
Uvod, vitali, trijaza, polozaji
Uvod, vitali, trijaza, polozajiUvod, vitali, trijaza, polozaji
Uvod, vitali, trijaza, polozaji
 
čUlo ukusa
čUlo ukusačUlo ukusa
čUlo ukusa
 
Mehanizam porodjaja
Mehanizam porodjajaMehanizam porodjaja
Mehanizam porodjaja
 
Limfni sustav
Limfni sustavLimfni sustav
Limfni sustav
 
Srce (Heart)
Srce (Heart)Srce (Heart)
Srce (Heart)
 

More from Milan Taradi

Opća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologijeOpća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologijeMilan Taradi
 
Fiziologija bubrega
Fiziologija bubregaFiziologija bubrega
Fiziologija bubregaMilan Taradi
 
Ravnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrijaRavnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrijaMilan Taradi
 
Autonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustavAutonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustavMilan Taradi
 
Nespecifična imunost
Nespecifična imunostNespecifična imunost
Nespecifična imunostMilan Taradi
 
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTIGENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTIMilan Taradi
 
Software Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education SystemSoftware Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education SystemMilan Taradi
 
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.Milan Taradi
 
Minutni volumen srca
Minutni volumen srcaMinutni volumen srca
Minutni volumen srcaMilan Taradi
 
Energetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizmaEnergetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizmaMilan Taradi
 
Inzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolestInzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolestMilan Taradi
 
Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12Milan Taradi
 
Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)Milan Taradi
 
Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)Milan Taradi
 
Suradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetomSuradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetomMilan Taradi
 
Uvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostazaUvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostazaMilan Taradi
 

More from Milan Taradi (20)

Opća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologijeOpća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologije
 
Fiziologija bubrega
Fiziologija bubregaFiziologija bubrega
Fiziologija bubrega
 
Ravnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrijaRavnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrija
 
Autonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustavAutonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustav
 
Nespecifična imunost
Nespecifična imunostNespecifična imunost
Nespecifična imunost
 
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTIGENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
 
Flying, aviation
Flying, aviationFlying, aviation
Flying, aviation
 
Software Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education SystemSoftware Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education System
 
Diving
DivingDiving
Diving
 
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
 
Minutni volumen srca
Minutni volumen srcaMinutni volumen srca
Minutni volumen srca
 
Energetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizmaEnergetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizma
 
Termoregulacija
TermoregulacijaTermoregulacija
Termoregulacija
 
Inzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolestInzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolest
 
Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12
 
Cuc 2008.
Cuc 2008.Cuc 2008.
Cuc 2008.
 
Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)
 
Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)
 
Suradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetomSuradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetom
 
Uvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostazaUvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostaza
 

Fiziologija dubinskog ronjenja

  • 1. interaktivna fiziologija FIZIOLOGIJA DUBINSKOG RONJENJA Prof.dr. Milan Taradi Katedra za fiziologiju i imunologiju Medicinski fakultet, Zagreb
  • 2. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 2 RONILAČKA OPREMA o Ronjenje na dah o Ronjenje u mekoj ronilačkoj opremi o dovod stlačenog zraka putem cijevi o autonomna ronilačka oprema o Čvrsta (dubinska) oprema o Promatranje dubina iz čvrstih komora o ronilačko zvono o čvrsto odijelo o podmornica o batiskaf
  • 3. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 3 TEMELJNI PROBLEM JE IZLAGANJE ČOVJEKA VISOKOM TLAKU. o Tijekom uranjanja u vodu okolni se hidrostatski tlak neprekidno povećava gradijentom od oko o 1 atm (oko 101 kPa) za svakih 10 m dubine. o Tjelesne tekućine su praktično nestlačljive, ali plinovi nisu. o P x V = k o Da bi se održali normalni volumeni (spriječilo zgnječenje) mora se u šupljine uvesti dodatna količina plina. Zato ronilac mora udisati smjesu pod tlakom koji drži prsni koš napuhanim.
  • 4. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 4 TRI SKUPINE PROBLEMA o 1. SPECIFIČNO BIOLOŠKO DJELOVANJE VISOKIH TLAKOVA o 2. OPĆE FIZIČKO DJELOVANJE PORASTA TLAKA o 3. UTAPLJANJE
  • 5. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 5 SPECIFIČNO BIOLOŠKO DJELOVANJE VISOKIH PARCIJALNIH TLAKOVA o DUŠIK UZROKUJE "DUBINSKU EKSTAZU" I DJELUJE NARKOTIČKI. o KISIK POD VISOKIM TLAKOM UZROKUJE OTROVANJE, AKUTNO ILI KRONIČNO. o UGLJIKOV DIOKSID POD MALO POVEĆANIM TLAKOM UZROKUJE OTROVANJE. o HELIJ POD JAKO VELIKIM TLAKOM DJELUJE NARKOTIČKI. 1
  • 6. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 6 DUŠIK UZROKUJE "DUBINSKU EKSTAZU" I DJELUJE NARKOTIČKI o Lako se otapa, posebno u tjelesnim mastima (oko 1 L na morskoj razini). o Na razini mora nema poznatih učinaka na tjelesne funkcije. o Pri većim dubinama (tj. tlaku) o dovodi do blage narkoze već na 35 m nakon 1 sata o zatim se javlja veselost o pospanost o potpuna nesposobnost za rad o narkoza (na 90 m dubine) o smrt 1
  • 7. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 7 KISIK POD VISOKIM TLAKOM UZROKUJE OTROVANJE, AKUTNO ILI KRONIČNO o Pri umjereno visokim tlakovima (PO2 do 200 kPa) hemoglobinski pufer zaštićuje tkiva od porasta tlaka kisika ali ne i pluća. o Kronično otrovanje izaziva kongestiju dišnih putova, plućni edem i atelektazu. o Otrovanje se može javiti i pri normalnom tlaku pri udisanju čistog kisika kroz 12 sati. o Povišenje PO2 iznad 200 kPa dovodi do akutnog otrovanje kisikom . o Simptomi su mučnina, omaglica, poremećaji vida, razdražljivost, grčevi i smrt. 1
  • 8. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 8 UGLJIKOV DIOKSID POD MALO POVEĆANIM TLAKOM UZROKUJE OTROVANJE o Dubina ne povećava PCO2 koji proizvode tkiva i koji se odvodi minutnom ventilacijom. o Tek kod neispravnosti ronilačke opreme (povećanje mrtvog prostora ili greške u aparatu za povratno disanje) gomila se CO2 u udahnutom zraku. o To se nagomilavanje do dvostuko većih PCO2 (11 kPa) djelimice može ispraviti povećanom alveolarnom ventilacijom, a iznad toga dolazi do depresije centra za disanje, teške respiracijske acidoze, letargije, narkoze i smrti. 1
  • 9. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 9 HELIJ POD JAKO VELIKIM TLAKOM DJELUJE NARKOTIČKI o Za vrlo duboka i dugotrajna ronjenja u smjesu za udisanje se dodaje helij umjesto dušika jer helij o ima samo petinu narkotičkog učinka dušika, o otapa se samo polovica helija u odnosu na dušik, o brže difundira što skraćuje vrijeme dekompresije, o daje samo sedminu otpora u dišnim putevima. o "Nervni sindrom visokog tlaka" počinje se razvijati pri udisanju smjese s helijem tek na većim dubinama (oko 160 m). o Pri vrlo dubokom ronjenu daje se u smjesu malo kisika (1%) zbog opasnosti od otrovanja. 1
  • 10. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 10 OPĆE FIZIČKO DJELOVANJE PORASTA TLAKA NA ORGANIZAM o DEKOMPRESIJSKA BOLEST (DISBARIZAM) o POVEĆANJE KOLIČINE ZRAKA POTREBNOG ZA SVAKI UDISAJ o POVEĆANJE OTPORA STRUJANJU ZRAKA KROZ DIŠNE PUTEVE o STISKANJE ŠUPLJINA ISPUNJENIH ZRAKOM TIJEKOM URANJANJA o ŠIRENJE ŠUPLJINA ISPUNJENIH ZRAKOM TIJEKOM IZRANJANJA 2
  • 11. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 11 DEKOMPRESIJSKA BOLEST (DISBARIZAM) o Tijekom nekoliko sati izlaganja povećanom tlaku fizički se otopi za svakih 10 m (oko 100 kPa) još dodatna litra dušika. o Prilikom naglog izranjanja zbog pada okolnog tlaka već za 3 puta, dušik se počinje oslobađati iz otopljenog stanja i stvarati mjehuriće u tkivu. o Najosjetljiviji su živčani sustav (bolovi u ekstremitetima, omaglica, paraliza, kolaps, nesvjestica, trajne paralize i psihičke smetnje) i cirkulacija (gušenje zbog zračne embolije, plućni edem). o Dekompresijska bolest (kesonska bolest) se liječi postupnom dekompresijom (vraćanjem u dubinu ili u barokomori). 2
  • 12. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 12 POVEĆANJE KOLIČINE ZRAKA POTREBNOG ZA SVAKI UDISAJ o Da bi se ispirao CO2 iz pluća potrebno je i u dubini održati normalnu minutnu alveolarnu ventilaciju. o Za to treba primjerice u dubini od 100 m oko 500 L zraka u minuti, što stvara tehničke probleme. 2
  • 13. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 13 POVEĆANJE OTPORA STRUJANJU ZRAKA KROZ DIŠNE PUTEVE o Povećanjem tlaka smjese za udisanje povećava se i njezina gustoća, pa se maksimalni kapacitet disanja smanjuje. o Primjerice u dubini od 100 m on iznosi samo 25%. 2
  • 14. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 14 STISKANJE ŠUPLJINA ISPUNJENIH ZRAKOM TIJEKOM URANJANJA o Sve šupljine tijela ispunjene zrakom se tijekom uranjanja stišću. o Ostane li ronilac bez dovoda smjese pod tlakom dolazi do zgnječenja, ulubljivanja prsnog koša, pucanja rebara i moguće smrti. o Zrak u probavnom sustavu ne stvara poteškoće pri komprimiranju, ali stiskanje zraka u srednjem uhu i sinusima može izazvati oštećenja. 2 S = stlačljive šupljine NS = stlačljiva tkiva
  • 15. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 15 ŠIRENJE ŠUPLJINA ISPUNJENIH ZRAKOM TIJEKOM IZRANJANJA o Tijekom izranjanja sve se šupljine tijela ispunjene zrakom šire, ako se iz njih ne odvodi zrak. o Širenje može biti posebno opasno u plućima gdje može doći do rupture i posljedične zračne embolije, pa i smrti. o I u probavnom se sustavu mogu javiti vrlo opasne rupture. 2
  • 16. interaktivna fiziologija ronjenje Taradi 16 UTAPLJANJE o Trećina ljudi koja se utopi uopće ne udahne vodu zbog laringealnog refleksa, a umre od asfiksije za oko 5 - 8 minuta. o Ako se inhalira obična voda, zbog osmoze ulazi u krv nekoliko litara vode, što dovodi do hemolize, hiperkalijemije, fibrilacije srca i ranije smrti (za 2 - 3 min). o Udisanje slane, morske vode dovodi, suprotno, do znatne hemokoncentracije, a smrt nastupi kasnije ipak zbog asfiksije. 3