SlideShare a Scribd company logo
1 of 37
FIZIOLOGIJA ŽENSOG POLNOG
SISTEMA
MENSTRUACIJSKI CIKLUSMENSTRUACIJSKI CIKLUS
●
Prvi put se javlja u pubertetu (Prvi put se javlja u pubertetu (menarhamenarha))
●
Svakih 21-40, najčešće 28 danaSvakih 21-40, najčešće 28 dana
●
izostaje za vreme trudnoće, dojenja ili klimakterijaizostaje za vreme trudnoće, dojenja ili klimakterija
●
Traje 3-5 danaTraje 3-5 dana
●
Menstrualna krvMenstrualna krv – razgrađena sluznica maternice– razgrađena sluznica maternice
((endometrijendometrij) pomešana s krvi iz njene kapilarne mreže;) pomešana s krvi iz njene kapilarne mreže; nene
zgrušava sezgrušava se
●
Faze ciklusaFaze ciklusa
 folikularnafolikularna
 ovulacijskaovulacijska
 sekrecijskasekrecijska
1. Folikularna faza
folikularna faza ( oko 12 dana)folikularna faza ( oko 12 dana)
U folikularnoj fazi razvija se mukozna membrana materice. Istovremeno, folikul (koji sadrži
jajnu ćeliju) sazreva u jajniku. Ovulacija se dešava na kraju folikularne faze.
2. Lutealna faza
Za vreme lutealne faze, mukozna membrana materice se priprema za ugradnju oplođene
jajne ćelije.14 dana pre menstruacije jajna ćelija sazreva i izbacuje se iz jajnika u jajovod I14 dana pre menstruacije jajna ćelija sazreva i izbacuje se iz jajnika u jajovod I pojačanapojačana
sekrecija progesterona i estrogenasekrecija progesterona i estrogena
zadebljavanje sluznice maternicezadebljavanje sluznice maternice
3. Menstrualna faza
Ako se jajna ćelija nije uspešno ugradila, mukozna membrana se odbacuje u toku
menstrualne faze, u obliku menstrualnog krvarenja.
Menstrualni ciklus počinje prvog dana jednog menstrualnog perioda i završava se prvog
dana sledećeg perioda. Oslobađanje jajne ćelije (jajašca), jedine ćelije vidljive golim okom,
nastaje otprilike sredinom normalnog menstrualnog ciklusa.
Pre nego što se rodi, u jajnicima devojčice nalaze se sve ćelije koje će tokom čitavog
njenog života sazreti i biti iz jajnika oslobođene. Tri do četiri meseca pre rođenja fetus
ženskoga pola ima oko 7 miliona jajašaca; u vreme rađanja ostaje samo 1 milion, dok se
ostale resorbuju. Kada devojčica dobije prvu menstruaciju u životu (menarha) broj jajnih
ćelija u njenim jajnicima iznosi oko 400.000. U odmaklom životnom dobu, u vreme
menopauze, u jajnicima žene ostaje samo nekoliko jajnih ćelija. Normalno, svakoga
meseca u jajniku sazreva po jedna jajna ćelija.
Šta se dešava za vreme jednog menstrualnog ciklusa?
Tokom jednog ciklusa (meseca), dok traje menstrualno krvarenje, u jajniku se razvija
nekoliko folikula. Folikuli su kesice koje sadrže po jednu nezrelu jajnu ćeliju. Za otprilike
nedelju dana jedan folikul se ubrzano razvija i premašuje rastom okolne koji se vremenom
smanjuju. U ovoj fazi stvara se sve veća količina estrogena, uglavnom u ćelijama koje
okružuju ovaj dominantni, rastući folikul.
Estrogen deluje na sluznicu materice (endometrijum), dovodeći do njenog rasta i
zadebljavanja. Dan-dva pre ovulacije (oslobađanja jajne ćelije iz jajnika) nivo estrogena
dostiže maksimalne vrednosti. Koncentracije estrogena se zatim smanjuju, a dominantni
folikul počinje da stvara drugi hormon, progesteron. Folikul zatim bubri, prska i jajna ćelija
se oslobađa. Tada dolazi do povećanja telesne temperature i promene sekreta u
žlezdama grlića materice.
Pošto se iz folikula oslobodi, jajna ćelija ulazi u jajovod i kreće se ka materičnoj šupljini.
Ovaj put jajne ćelije traje oko 6 dana. Ukoliko su spermatozoidi u jajovodu prisutni, dolazi
do oplodnje. Fertilizacija (spajanje spermatozoida i jajne ćelije) dešava se obično unutar
24 sata od ovulacije, i to u delu jajovoda koji je bliži jajniku (distalna trećina jajovoda).
Za vreme dok se jajna ćelija kreće ka materici, folikul iz koga je izašla se transformiše. U
ovoj fazi ciklusa folikul se ponovo veoma brzo uvećava, pretvara u “ žuto telo”, i počinje da
stvara velike količine estrogena i progesterona. Pod uticajem ovih hormona sluznica
materice nastavlja da raste.
Žlezde sluznice materice stvaraju različite materije koje pogoduju jajnoj ćeliji. U sluznici
materice povećava se broj sitnih krvnih sudova, što omogućava njenu veoma dobru
prokrvljenost. Na kraju menstrualnog ciklusa debljina sluznice materice skoro je dvostruko
veća nego na početku ciklusa, sa velikom količinom hranljivih materija koje pogoduju
oplođenoj jajnoj ćeliji.
Posle spajanja sa spermatozoidom, jajna ćelija se implantira (ulazi) u ovako pripremljenu
sluznicu materice. Hormoni koje stvara žuto telo pogoduju i podržavaju ovaj proces.
Ukoliko ne dođe do oplodnje, jajna ćelija se dezintegriše ili eliminiše iz organizma
vaginalnim sekretom, obično pre započinjanja menstrualnog krvarenja. Dve nedelje posle
ovulacije žuto telo se smanjuje, a nivoi estrogena i progesterona opadaju. Materica tada
započinje sa odvajanjem površnog dela endometrijuma menstrualnim krvarenjem,
menzesom.
Dakle, menstrualni sadržaj čini ne samo menstrualna krv, već i sekrecije iz grlića i vagine,
kao i odvojeni sloj sluznice materice. Četvrtog ili petog dana menstrualnog krvarenja
sluznica materice je tanka, a proces njene ponovne izgradnje započinje. Menstrualno
krvarenje se završava kada se spoljašnji sloj endometrijuma u potpunosti restituiše.
Ciklus možemo podeliti u dva dela- pre ovulacije i posle ovulacije. Prvi dan menstruacije
se računa kao prvi dan ciklusa. Duzina perioda pre ovulacije a samim tim i dužina ciklusa
jako varira. Međutim period posle ovulacije je skoro uvek iste duzine: nekim ženama traje
12, nekim 16 ali je prosek 14 dana. Uzimajući u obzir da oslobodjena jajna ćelija zivi od
12 do 24 časa i da spermatozoidi mogu da prezive unutar žene do 5 dana (u
proseku 3)- najplodniji period je oko 5 dana pre ovulacije i 1 do 2 dana posle
ovulacije tj pošto se ovulacija odigrava oko 14 dana pre menstruacije- najplodniji
period je od devetnaestog dana pre sledeće menstruacije pa do sve do desetog dana pre
menstruacije.
Premenstrualni sindrom (PMS)
Definiše se ili kao fizička ili kao emotivna smetnja koja se tipično javlja 5 dana pre ciklusa i
obično prestaje kad menstruacija krene, ili neposredno posle toga.
Ti simptomi moraju da budu neprijatni i da remete svakodnevni način života žene da bi
mogli da budu definisani kao PMS.
Najčešći premenstrualni simptomi dele se na dve grupe:
Emocionalni: depresivno raspoloženje, napadi ljutnje, razdražljivost, anksioznost,
zbunjenost, povlačenje iz društva.
Telesni: osetljivost grudi, naduvenost stomaka, glavobolja, oticanje ekstremiteta
Dismenoreja označava bolne menstruacije, najčešće normalnog trajanja. Bolna
menstruacija ili dismenoreja je problem koji pogađa većinu ženske populacije u bilo kom
uzrastu. Smatra se da 50 - 90% žena u jednom periodu menstrualne aktivnosti ima
dismenoreje Ove tegobe su najčešće u ranoj mladosti, da bi se kasnije, pogotovu nakon
porođaja polako smanjivale.
Uzrok nastanka
Zbog pada nivoa hormona na završetku ciklusa, dolazi do stezanja krvnih sudova i
nedovoljne ishranjenosti endometrijuma. To je praćeno oslobađanjem prekomernih
količina prostaglandina tipa F2 alfa, hemijskog medijatora, koji izaziva snažne kontrakcije
(grčeve) materice. Primarna dismenoreja se obično javlja u poznom adolescentnom
periodu 2-3 godine posle prve menstruacije obično negde oko 20. godine života. Ozbiljnija
forma dismenoreje pogađa oko 15% mladih žena. Veruje se da je dismenoreja tipična za
ovulatorne cikluse. To su ciklusi u kojima se oslobađa jajna ćelija i u kojima je moguća
trudnoća.
Pod pojmom sekundarna dismenoreja podrazumeva se organska bolest kao razlog
nastanka bolnih menstruacija. Najčešći organski razlozi su endometrioza, polip materice,
miom, suženje vrata materice i njegove malformacije ili priraslice u maloj karlici, strana tela
materice i sl.
Klinička slika
Najčešće već nekoliko dana uoči same menstruacije, ili na samom početku, mogu se javiti
grčeviti bolovi, slični kolikama, u donjem delu stomaka; ponekad su povezani i sa
mučninom, migrenom ili nesvesticom. Kod nekih žena su ovi bolovi toliko jaki da ih
potpuno onesposobljavaju i primoravaju da ostanu u postelji.
se primenjuje izuzetno retko.
Lečenje
Kako je uzrok bolova pri dismenoreji pojačano stvaranje prostaglandina lekovi koji koče
sintezu ovih materija u organizmu su logičan izbor u lečenju dismenoreje. To su
nesteroidni antiinflamatorni lekovi koji umiruju i bolove i upalu (NSAIL ). Među njih spadaju
ibuprofen, diklofenak, naproksen, nimesulid i piroksikam. Svi ovi lekovi su dostupni u
našim apotekama pod različitim zaštićenim imenima. Neželjeni efekti ovih lekova se pre
svega odnose na oštećenje sluznice organa za varenje.
Ukoliko su bolovi izrazito jaki i ne rešavaju se nesteroidnim antiinflamatornim lekovima
primenjuju se sredstva za oralnu kontracepciju ali obavezno uz prethodni pregled i
saglasnost ginekologa. Nefarmakološki postupci za ublažavanje dismenoreje su blaga
masaža trbuha i topli termofor. U tom momentu prija mirovanje ali je redovna fizička
aktivnost između ciklusa korisna jer daje osećaj sigurnostii i dovodi do oslobađanja
endorfina koji predstavljaju unutrašnje analgitike tela.
Preporučuje se dijeta sa malo masti i dosta ugljenih hidrata a od koristi su i tablete
magnezijuma u dozi 300 mg dnevno, kao i vitamini B kompleksa.
OPLODNJAOPLODNJA
●
Jajna ćelija oplodnoJajna ćelija oplodno
sposobna 12-24 sati nakonsposobna 12-24 sati nakon
ovulacijeovulacije
●
Spermiji 48 sati nakonSpermiji 48 sati nakon
ejakulacijeejakulacije
●
Spermij uz pomoć enzimaSpermij uz pomoć enzima
razlaže obložne ćelije. okorazlaže obložne ćelije. oko
jajne ć. (jajne ć. ( corona radiatacorona radiata))
●
zona pellucida-zona pellucida- opna jajneopna jajne
st. sa specifičnimst. sa specifičnim
receptorimareceptorima
●
prodor spermija krozprodor spermija kroz
membranu jajne ć. (akrozin)membranu jajne ć. (akrozin)
●
zadebljavanjezadebljavanje zonezone
pellucidepellucide onemogućujeonemogućuje
ulazak ostalim spermijimaulazak ostalim spermijima
((poliplodiju)poliplodiju)
●
oslobađanjeoslobađanje predjezgrepredjezgre spermija (spermija (pronukleuspronukleus),),
rep spermija otpadarep spermija otpada
●
spajanje se predjezgre jajašca i spermija - nastanakspajanje se predjezgre jajašca i spermija - nastanak
zigotazigota
●
nakon 30 sati - prva mitotička diobanakon 30 sati - prva mitotička dioba
●
nakon 10-20 sati druga mitotička diobanakon 10-20 sati druga mitotička dioba
●
brazdanjebrazdanje i put kroz jajovod prema maternicii put kroz jajovod prema maternici
●
prehrana putem difuzije i osmozeprehrana putem difuzije i osmoze
●
nakon 72 satanakon 72 sata blastocistablastocista
 trofoblasttrofoblast spoljašnji slojspoljašnji sloj
 embrioblastembrioblast unutarnji slojunutarnji sloj
embrioblast
trofoblast
●
trofoblast – luči enzime koji razgrađuju ć.trofoblast – luči enzime koji razgrađuju ć.
endometrija (decidua ćelije)endometrija (decidua ćelije)
●
7 do 8 dana nakon oplodnje - implantiacija7 do 8 dana nakon oplodnje - implantiacija
●
decidua ćelijedecidua ćelije
 bujaju pod uticajem estrogena i progesteronabujaju pod uticajem estrogena i progesterona
 8-12 hrana zametku8-12 hrana zametku
●
16 dana nakon oplodnje postepeno formiranje16 dana nakon oplodnje postepeno formiranje
posteljiceposteljice
●
II. faza – stvaranje zametnih listića (II. faza – stvaranje zametnih listića (gastrulacijagastrulacija))
 ektodermektoderm,, mezodermmezoderm ii endodermendoderm
●
organogenezaorganogeneza nastanak organa i sistema organanastanak organa i sistema organa
●
uvrtanje ćelija vegetativnog polauvrtanje ćelija vegetativnog pola
●
formiranje:formiranje:
 ektodermaektoderma
 endodermaendoderma
II. faza – stvaranje zametnih listićaII. faza – stvaranje zametnih listića
((gastrulacijagastrulacija))
GASTRULAGASTRULA
●
nastanak mezodermanastanak mezoderma
●
nestajanje blastocelanestajanje blastocela
●
formiranje sekundarneformiranje sekundarne
telesne šupljine –celomatelesne šupljine –celoma
ZAMETNI LISTIĆIZAMETNI LISTIĆI
●
EKTODERMEKTODERM koža, žlezde, nervni sistem,koža, žlezde, nervni sistem,
čulačula
●
MEZODERM mišići, skelet,krvne žile,MEZODERM mišići, skelet,krvne žile,
bubrezi, gonadebubrezi, gonade
●
ENDODERM digestivni, probavne žlezde, ,ENDODERM digestivni, probavne žlezde, ,
plućapluća
TRUDNOĆATRUDNOĆA
●
16. dana posle oplodnje počinje optok krvi16. dana posle oplodnje počinje optok krvi
●
majčina krv i krv zametka se ne miješajumajčina krv i krv zametka se ne miješaju
●
posteljična opna (16 m2)posteljična opna (16 m2)
 izmena gasova O2 i CO2izmena gasova O2 i CO2
 otpadne i hranjive materijeotpadne i hranjive materije
 ne prolaze krvne ćelijene prolaze krvne ćelije
●
Razvijaju seRazvijaju se embrionalne ovojnice: žumančanaembrionalne ovojnice: žumančana
vreća, korion, alantois i vodenjak (vreća, korion, alantois i vodenjak (amnion)amnion)
●
Embrio se jasnije uobličava oko četvrte nedeljeEmbrio se jasnije uobličava oko četvrte nedelje
●
pupčana vrpcapupčana vrpca
●
10-12 nedelja konture tela (šake i stopala s10-12 nedelja konture tela (šake i stopala s
prstima)prstima)
●
posle tri meseca zametak postajeposle tri meseca zametak postaje plod (fetus)plod (fetus)
●
Nakon 5 meseci dug je 25 cm, nalazi se u amnionuNakon 5 meseci dug je 25 cm, nalazi se u amnionu
ispunjenomispunjenom plodnom vodom (amnionskomplodnom vodom (amnionskom
tečnošću)tečnošću)
Hormonalne promene tokomHormonalne promene tokom
trudnoćetrudnoće
●
Iz stanica trofoblasta, kasnije iz posteljiceIz stanica trofoblasta, kasnije iz posteljice
placentarni gonadotropni hormon (PGTH)-placentarni gonadotropni hormon (PGTH)-
sprečava propadanje žutog tela nakonsprečava propadanje žutog tela nakon
ovulacije, spriječava menstruaciju i gubitakovulacije, spriječava menstruaciju i gubitak
plodaploda
PorođajPorođaj
●
nakon otprilike 280 dana (40 nedelja) odnakon otprilike 280 dana (40 nedelja) od
prvog dana posljednje menstruacijeprvog dana posljednje menstruacije
●
mehanički podražaj prouzrokovanmehanički podražaj prouzrokovan
pritiskanjem glave djeteta na vratpritiskanjem glave djeteta na vrat
maternice izazivamaternice izaziva
●
refleks preko hipotalamusarefleks preko hipotalamusa
●
lučenje oksitocinalučenje oksitocina
●
Prvo porođajno doba:Prvo porođajno doba:
 Trudovi svakih 15- 20 minuta, 2- 3 minutaTrudovi svakih 15- 20 minuta, 2- 3 minuta
 Pucanje vodenjakaPucanje vodenjaka
●
Drugo porođajno doba:Drugo porođajno doba:
 Doba istiskivanja plodaDoba istiskivanja ploda
 Mišići materice i trbušni mišići stežu se i potiskujuMišići materice i trbušni mišići stežu se i potiskuju
plod kroz grlo maternice i rodnicu (porođajni kanal)plod kroz grlo maternice i rodnicu (porođajni kanal)
●
Treće porođajno doba:Treće porođajno doba:
 10- 45 minuta nakon poroda ljušti se posteljica iz10- 45 minuta nakon poroda ljušti se posteljica iz
zida materice, gubitak oko 350 ml krvizida materice, gubitak oko 350 ml krvi
 U adenohipofizi lučenje velike količine prolaktinaU adenohipofizi lučenje velike količine prolaktina
●
Nakon porođaja potrebno je oko 4 ili 5Nakon porođaja potrebno je oko 4 ili 5
nedelja da se materica vrati u normalnonedelja da se materica vrati u normalno
stanje- razdoblje “babinja” (puerperium)stanje- razdoblje “babinja” (puerperium)
●
Nakon nekoliko meseci dojenja ponovnoNakon nekoliko meseci dojenja ponovno
lučenje dovoljne količine gonadotropnihlučenje dovoljne količine gonadotropnih
hormona- ponovna pojava ovulacijehormona- ponovna pojava ovulacije

More Related Content

Similar to Fiziologija zenskog polnog sistema

TREĆE POROĐAJNO DOBA.pptx
TREĆE POROĐAJNO DOBA.pptxTREĆE POROĐAJNO DOBA.pptx
TREĆE POROĐAJNO DOBA.pptxAnaFilip9
 
Akutna stanja u ginekologiji
Akutna stanja u ginekologijiAkutna stanja u ginekologiji
Akutna stanja u ginekologijiMajaStupar1
 
zenski polni organi i dojka
zenski polni organi i dojkazenski polni organi i dojka
zenski polni organi i dojkaMarinaMitrovic
 
Unutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganij
UnutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganijUnutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganij
UnutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganijAnatomija dr Šarac
 
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi Jovana Jovanovic
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi  Jovana JovanovicUnutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi  Jovana Jovanovic
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi Jovana Jovanovicdr Šarac
 
Unutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organi
Unutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organiUnutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organi
Unutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organidr Šarac
 
Ručna revizija materične duplje
Ručna revizija materične dupljeRučna revizija materične duplje
Ručna revizija materične dupljeMajaStupar1
 
Rucna revizija matericne duplje
Rucna revizija matericne dupljeRucna revizija matericne duplje
Rucna revizija matericne dupljeMajaStupar1
 
Ručna revizija materične duplje
Ručna revizija materične dupljeRučna revizija materične duplje
Ručna revizija materične dupljeMajaStupar1
 
Akušerske operacije.pptx
Akušerske operacije.pptxAkušerske operacije.pptx
Akušerske operacije.pptxAnaFilip9
 

Similar to Fiziologija zenskog polnog sistema (18)

TREĆE POROĐAJNO DOBA.pptx
TREĆE POROĐAJNO DOBA.pptxTREĆE POROĐAJNO DOBA.pptx
TREĆE POROĐAJNO DOBA.pptx
 
Akutna stanja u ginekologiji
Akutna stanja u ginekologijiAkutna stanja u ginekologiji
Akutna stanja u ginekologiji
 
zenski polni organi i dojka
zenski polni organi i dojkazenski polni organi i dojka
zenski polni organi i dojka
 
ANATOMIJA Polni organi
 ANATOMIJA Polni organi ANATOMIJA Polni organi
ANATOMIJA Polni organi
 
Hipermenoreja i hipomenoreja
Hipermenoreja i hipomenorejaHipermenoreja i hipomenoreja
Hipermenoreja i hipomenoreja
 
Unutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganij
UnutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganijUnutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganij
Unutrasnjiispoljasnjizenskiimuskipolniorganij
 
Dismenoreja
DismenorejaDismenoreja
Dismenoreja
 
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi Jovana Jovanovic
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi  Jovana JovanovicUnutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi  Jovana Jovanovic
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi Jovana Jovanovic
 
Unutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organi
Unutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organiUnutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organi
Unutrasnj i ispoljasnji zensk i imusk ipolni organi
 
Viseplodna trudnoca
Viseplodna trudnocaViseplodna trudnoca
Viseplodna trudnoca
 
Ručna revizija materične duplje
Ručna revizija materične dupljeRučna revizija materične duplje
Ručna revizija materične duplje
 
Rucna revizija matericne duplje
Rucna revizija matericne dupljeRucna revizija matericne duplje
Rucna revizija matericne duplje
 
Ručna revizija materične duplje
Ručna revizija materične dupljeRučna revizija materične duplje
Ručna revizija materične duplje
 
Oplođenje i trudnoća
Oplođenje i trudnoćaOplođenje i trudnoća
Oplođenje i trudnoća
 
ES
ESES
ES
 
Treće porođajno doba
Treće porođajno dobaTreće porođajno doba
Treće porođajno doba
 
Akušerske operacije.pptx
Akušerske operacije.pptxAkušerske operacije.pptx
Akušerske operacije.pptx
 
ES
ESES
ES
 

More from dr Šarac

Hipertireoidizam
HipertireoidizamHipertireoidizam
Hipertireoidizamdr Šarac
 
Deformiteti kičme
Deformiteti kičmeDeformiteti kičme
Deformiteti kičmedr Šarac
 
DIGESTIVNI TRAKT
DIGESTIVNI  TRAKTDIGESTIVNI  TRAKT
DIGESTIVNI TRAKTdr Šarac
 
Pripreme za ispit
Pripreme za  ispitPripreme za  ispit
Pripreme za ispitdr Šarac
 
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog traktaAnatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog traktadr Šarac
 
Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika dr Šarac
 
Monogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanjeMonogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanjedr Šarac
 
Koštano tkivo
Koštano tkivoKoštano tkivo
Koštano tkivodr Šarac
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozakdr Šarac
 
Građa moždanog stabla
Građa moždanog stablaGrađa moždanog stabla
Građa moždanog stabladr Šarac
 
Fiziologija varenja
Fiziologija varenjaFiziologija varenja
Fiziologija varenjadr Šarac
 
Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)dr Šarac
 
Histologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistemHistologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistemdr Šarac
 
HistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistemHistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistemdr Šarac
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistemdr Šarac
 
Anatomija CNS-a
Anatomija CNS-aAnatomija CNS-a
Anatomija CNS-adr Šarac
 

More from dr Šarac (20)

Hipertireoidizam
HipertireoidizamHipertireoidizam
Hipertireoidizam
 
Deformiteti kičme
Deformiteti kičmeDeformiteti kičme
Deformiteti kičme
 
DIGESTIVNI TRAKT
DIGESTIVNI  TRAKTDIGESTIVNI  TRAKT
DIGESTIVNI TRAKT
 
Pripreme za ispit
Pripreme za  ispitPripreme za  ispit
Pripreme za ispit
 
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog traktaAnatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
 
Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika
 
SRCE
SRCE SRCE
SRCE
 
Monogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanjeMonogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanje
 
Koštano tkivo
Koštano tkivoKoštano tkivo
Koštano tkivo
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozak
 
Građa moždanog stabla
Građa moždanog stablaGrađa moždanog stabla
Građa moždanog stabla
 
Hormoni
Hormoni Hormoni
Hormoni
 
Miologija
MiologijaMiologija
Miologija
 
GRADJA SRCA
GRADJA SRCAGRADJA SRCA
GRADJA SRCA
 
Fiziologija varenja
Fiziologija varenjaFiziologija varenja
Fiziologija varenja
 
Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)
 
Histologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistemHistologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistem
 
HistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistemHistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistem
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Anatomija CNS-a
Anatomija CNS-aAnatomija CNS-a
Anatomija CNS-a
 

Fiziologija zenskog polnog sistema

  • 2. MENSTRUACIJSKI CIKLUSMENSTRUACIJSKI CIKLUS ● Prvi put se javlja u pubertetu (Prvi put se javlja u pubertetu (menarhamenarha)) ● Svakih 21-40, najčešće 28 danaSvakih 21-40, najčešće 28 dana ● izostaje za vreme trudnoće, dojenja ili klimakterijaizostaje za vreme trudnoće, dojenja ili klimakterija ● Traje 3-5 danaTraje 3-5 dana ● Menstrualna krvMenstrualna krv – razgrađena sluznica maternice– razgrađena sluznica maternice ((endometrijendometrij) pomešana s krvi iz njene kapilarne mreže;) pomešana s krvi iz njene kapilarne mreže; nene zgrušava sezgrušava se ● Faze ciklusaFaze ciklusa  folikularnafolikularna  ovulacijskaovulacijska  sekrecijskasekrecijska
  • 3. 1. Folikularna faza folikularna faza ( oko 12 dana)folikularna faza ( oko 12 dana) U folikularnoj fazi razvija se mukozna membrana materice. Istovremeno, folikul (koji sadrži jajnu ćeliju) sazreva u jajniku. Ovulacija se dešava na kraju folikularne faze. 2. Lutealna faza Za vreme lutealne faze, mukozna membrana materice se priprema za ugradnju oplođene jajne ćelije.14 dana pre menstruacije jajna ćelija sazreva i izbacuje se iz jajnika u jajovod I14 dana pre menstruacije jajna ćelija sazreva i izbacuje se iz jajnika u jajovod I pojačanapojačana sekrecija progesterona i estrogenasekrecija progesterona i estrogena zadebljavanje sluznice maternicezadebljavanje sluznice maternice 3. Menstrualna faza Ako se jajna ćelija nije uspešno ugradila, mukozna membrana se odbacuje u toku menstrualne faze, u obliku menstrualnog krvarenja.
  • 4.
  • 5. Menstrualni ciklus počinje prvog dana jednog menstrualnog perioda i završava se prvog dana sledećeg perioda. Oslobađanje jajne ćelije (jajašca), jedine ćelije vidljive golim okom, nastaje otprilike sredinom normalnog menstrualnog ciklusa. Pre nego što se rodi, u jajnicima devojčice nalaze se sve ćelije koje će tokom čitavog njenog života sazreti i biti iz jajnika oslobođene. Tri do četiri meseca pre rođenja fetus ženskoga pola ima oko 7 miliona jajašaca; u vreme rađanja ostaje samo 1 milion, dok se ostale resorbuju. Kada devojčica dobije prvu menstruaciju u životu (menarha) broj jajnih ćelija u njenim jajnicima iznosi oko 400.000. U odmaklom životnom dobu, u vreme menopauze, u jajnicima žene ostaje samo nekoliko jajnih ćelija. Normalno, svakoga meseca u jajniku sazreva po jedna jajna ćelija. Šta se dešava za vreme jednog menstrualnog ciklusa? Tokom jednog ciklusa (meseca), dok traje menstrualno krvarenje, u jajniku se razvija nekoliko folikula. Folikuli su kesice koje sadrže po jednu nezrelu jajnu ćeliju. Za otprilike nedelju dana jedan folikul se ubrzano razvija i premašuje rastom okolne koji se vremenom smanjuju. U ovoj fazi stvara se sve veća količina estrogena, uglavnom u ćelijama koje okružuju ovaj dominantni, rastući folikul. Estrogen deluje na sluznicu materice (endometrijum), dovodeći do njenog rasta i zadebljavanja. Dan-dva pre ovulacije (oslobađanja jajne ćelije iz jajnika) nivo estrogena dostiže maksimalne vrednosti. Koncentracije estrogena se zatim smanjuju, a dominantni folikul počinje da stvara drugi hormon, progesteron. Folikul zatim bubri, prska i jajna ćelija se oslobađa. Tada dolazi do povećanja telesne temperature i promene sekreta u žlezdama grlića materice.
  • 6. Pošto se iz folikula oslobodi, jajna ćelija ulazi u jajovod i kreće se ka materičnoj šupljini. Ovaj put jajne ćelije traje oko 6 dana. Ukoliko su spermatozoidi u jajovodu prisutni, dolazi do oplodnje. Fertilizacija (spajanje spermatozoida i jajne ćelije) dešava se obično unutar 24 sata od ovulacije, i to u delu jajovoda koji je bliži jajniku (distalna trećina jajovoda). Za vreme dok se jajna ćelija kreće ka materici, folikul iz koga je izašla se transformiše. U ovoj fazi ciklusa folikul se ponovo veoma brzo uvećava, pretvara u “ žuto telo”, i počinje da stvara velike količine estrogena i progesterona. Pod uticajem ovih hormona sluznica materice nastavlja da raste. Žlezde sluznice materice stvaraju različite materije koje pogoduju jajnoj ćeliji. U sluznici materice povećava se broj sitnih krvnih sudova, što omogućava njenu veoma dobru prokrvljenost. Na kraju menstrualnog ciklusa debljina sluznice materice skoro je dvostruko veća nego na početku ciklusa, sa velikom količinom hranljivih materija koje pogoduju oplođenoj jajnoj ćeliji. Posle spajanja sa spermatozoidom, jajna ćelija se implantira (ulazi) u ovako pripremljenu sluznicu materice. Hormoni koje stvara žuto telo pogoduju i podržavaju ovaj proces. Ukoliko ne dođe do oplodnje, jajna ćelija se dezintegriše ili eliminiše iz organizma vaginalnim sekretom, obično pre započinjanja menstrualnog krvarenja. Dve nedelje posle ovulacije žuto telo se smanjuje, a nivoi estrogena i progesterona opadaju. Materica tada započinje sa odvajanjem površnog dela endometrijuma menstrualnim krvarenjem, menzesom. Dakle, menstrualni sadržaj čini ne samo menstrualna krv, već i sekrecije iz grlića i vagine, kao i odvojeni sloj sluznice materice. Četvrtog ili petog dana menstrualnog krvarenja sluznica materice je tanka, a proces njene ponovne izgradnje započinje. Menstrualno krvarenje se završava kada se spoljašnji sloj endometrijuma u potpunosti restituiše.
  • 7. Ciklus možemo podeliti u dva dela- pre ovulacije i posle ovulacije. Prvi dan menstruacije se računa kao prvi dan ciklusa. Duzina perioda pre ovulacije a samim tim i dužina ciklusa jako varira. Međutim period posle ovulacije je skoro uvek iste duzine: nekim ženama traje 12, nekim 16 ali je prosek 14 dana. Uzimajući u obzir da oslobodjena jajna ćelija zivi od 12 do 24 časa i da spermatozoidi mogu da prezive unutar žene do 5 dana (u proseku 3)- najplodniji period je oko 5 dana pre ovulacije i 1 do 2 dana posle ovulacije tj pošto se ovulacija odigrava oko 14 dana pre menstruacije- najplodniji period je od devetnaestog dana pre sledeće menstruacije pa do sve do desetog dana pre menstruacije. Premenstrualni sindrom (PMS) Definiše se ili kao fizička ili kao emotivna smetnja koja se tipično javlja 5 dana pre ciklusa i obično prestaje kad menstruacija krene, ili neposredno posle toga. Ti simptomi moraju da budu neprijatni i da remete svakodnevni način života žene da bi mogli da budu definisani kao PMS. Najčešći premenstrualni simptomi dele se na dve grupe: Emocionalni: depresivno raspoloženje, napadi ljutnje, razdražljivost, anksioznost, zbunjenost, povlačenje iz društva. Telesni: osetljivost grudi, naduvenost stomaka, glavobolja, oticanje ekstremiteta
  • 8.
  • 9. Dismenoreja označava bolne menstruacije, najčešće normalnog trajanja. Bolna menstruacija ili dismenoreja je problem koji pogađa većinu ženske populacije u bilo kom uzrastu. Smatra se da 50 - 90% žena u jednom periodu menstrualne aktivnosti ima dismenoreje Ove tegobe su najčešće u ranoj mladosti, da bi se kasnije, pogotovu nakon porođaja polako smanjivale. Uzrok nastanka Zbog pada nivoa hormona na završetku ciklusa, dolazi do stezanja krvnih sudova i nedovoljne ishranjenosti endometrijuma. To je praćeno oslobađanjem prekomernih količina prostaglandina tipa F2 alfa, hemijskog medijatora, koji izaziva snažne kontrakcije (grčeve) materice. Primarna dismenoreja se obično javlja u poznom adolescentnom periodu 2-3 godine posle prve menstruacije obično negde oko 20. godine života. Ozbiljnija forma dismenoreje pogađa oko 15% mladih žena. Veruje se da je dismenoreja tipična za ovulatorne cikluse. To su ciklusi u kojima se oslobađa jajna ćelija i u kojima je moguća trudnoća. Pod pojmom sekundarna dismenoreja podrazumeva se organska bolest kao razlog nastanka bolnih menstruacija. Najčešći organski razlozi su endometrioza, polip materice, miom, suženje vrata materice i njegove malformacije ili priraslice u maloj karlici, strana tela materice i sl. Klinička slika Najčešće već nekoliko dana uoči same menstruacije, ili na samom početku, mogu se javiti grčeviti bolovi, slični kolikama, u donjem delu stomaka; ponekad su povezani i sa mučninom, migrenom ili nesvesticom. Kod nekih žena su ovi bolovi toliko jaki da ih potpuno onesposobljavaju i primoravaju da ostanu u postelji. se primenjuje izuzetno retko.
  • 10. Lečenje Kako je uzrok bolova pri dismenoreji pojačano stvaranje prostaglandina lekovi koji koče sintezu ovih materija u organizmu su logičan izbor u lečenju dismenoreje. To su nesteroidni antiinflamatorni lekovi koji umiruju i bolove i upalu (NSAIL ). Među njih spadaju ibuprofen, diklofenak, naproksen, nimesulid i piroksikam. Svi ovi lekovi su dostupni u našim apotekama pod različitim zaštićenim imenima. Neželjeni efekti ovih lekova se pre svega odnose na oštećenje sluznice organa za varenje. Ukoliko su bolovi izrazito jaki i ne rešavaju se nesteroidnim antiinflamatornim lekovima primenjuju se sredstva za oralnu kontracepciju ali obavezno uz prethodni pregled i saglasnost ginekologa. Nefarmakološki postupci za ublažavanje dismenoreje su blaga masaža trbuha i topli termofor. U tom momentu prija mirovanje ali je redovna fizička aktivnost između ciklusa korisna jer daje osećaj sigurnostii i dovodi do oslobađanja endorfina koji predstavljaju unutrašnje analgitike tela. Preporučuje se dijeta sa malo masti i dosta ugljenih hidrata a od koristi su i tablete magnezijuma u dozi 300 mg dnevno, kao i vitamini B kompleksa.
  • 11. OPLODNJAOPLODNJA ● Jajna ćelija oplodnoJajna ćelija oplodno sposobna 12-24 sati nakonsposobna 12-24 sati nakon ovulacijeovulacije ● Spermiji 48 sati nakonSpermiji 48 sati nakon ejakulacijeejakulacije ● Spermij uz pomoć enzimaSpermij uz pomoć enzima razlaže obložne ćelije. okorazlaže obložne ćelije. oko jajne ć. (jajne ć. ( corona radiatacorona radiata)) ● zona pellucida-zona pellucida- opna jajneopna jajne st. sa specifičnimst. sa specifičnim receptorimareceptorima ● prodor spermija krozprodor spermija kroz membranu jajne ć. (akrozin)membranu jajne ć. (akrozin) ● zadebljavanjezadebljavanje zonezone pellucidepellucide onemogućujeonemogućuje ulazak ostalim spermijimaulazak ostalim spermijima ((poliplodiju)poliplodiju)
  • 12.
  • 13. ● oslobađanjeoslobađanje predjezgrepredjezgre spermija (spermija (pronukleuspronukleus),), rep spermija otpadarep spermija otpada ● spajanje se predjezgre jajašca i spermija - nastanakspajanje se predjezgre jajašca i spermija - nastanak zigotazigota ● nakon 30 sati - prva mitotička diobanakon 30 sati - prva mitotička dioba ● nakon 10-20 sati druga mitotička diobanakon 10-20 sati druga mitotička dioba ● brazdanjebrazdanje i put kroz jajovod prema maternicii put kroz jajovod prema maternici ● prehrana putem difuzije i osmozeprehrana putem difuzije i osmoze
  • 14. ● nakon 72 satanakon 72 sata blastocistablastocista  trofoblasttrofoblast spoljašnji slojspoljašnji sloj  embrioblastembrioblast unutarnji slojunutarnji sloj embrioblast trofoblast
  • 15. ● trofoblast – luči enzime koji razgrađuju ć.trofoblast – luči enzime koji razgrađuju ć. endometrija (decidua ćelije)endometrija (decidua ćelije) ● 7 do 8 dana nakon oplodnje - implantiacija7 do 8 dana nakon oplodnje - implantiacija ● decidua ćelijedecidua ćelije  bujaju pod uticajem estrogena i progesteronabujaju pod uticajem estrogena i progesterona  8-12 hrana zametku8-12 hrana zametku ● 16 dana nakon oplodnje postepeno formiranje16 dana nakon oplodnje postepeno formiranje posteljiceposteljice
  • 16. ● II. faza – stvaranje zametnih listića (II. faza – stvaranje zametnih listića (gastrulacijagastrulacija))  ektodermektoderm,, mezodermmezoderm ii endodermendoderm ● organogenezaorganogeneza nastanak organa i sistema organanastanak organa i sistema organa
  • 17. ● uvrtanje ćelija vegetativnog polauvrtanje ćelija vegetativnog pola ● formiranje:formiranje:  ektodermaektoderma  endodermaendoderma II. faza – stvaranje zametnih listićaII. faza – stvaranje zametnih listića ((gastrulacijagastrulacija))
  • 18.
  • 19. GASTRULAGASTRULA ● nastanak mezodermanastanak mezoderma ● nestajanje blastocelanestajanje blastocela ● formiranje sekundarneformiranje sekundarne telesne šupljine –celomatelesne šupljine –celoma
  • 20. ZAMETNI LISTIĆIZAMETNI LISTIĆI ● EKTODERMEKTODERM koža, žlezde, nervni sistem,koža, žlezde, nervni sistem, čulačula ● MEZODERM mišići, skelet,krvne žile,MEZODERM mišići, skelet,krvne žile, bubrezi, gonadebubrezi, gonade ● ENDODERM digestivni, probavne žlezde, ,ENDODERM digestivni, probavne žlezde, , plućapluća
  • 21.
  • 22. TRUDNOĆATRUDNOĆA ● 16. dana posle oplodnje počinje optok krvi16. dana posle oplodnje počinje optok krvi ● majčina krv i krv zametka se ne miješajumajčina krv i krv zametka se ne miješaju ● posteljična opna (16 m2)posteljična opna (16 m2)  izmena gasova O2 i CO2izmena gasova O2 i CO2  otpadne i hranjive materijeotpadne i hranjive materije  ne prolaze krvne ćelijene prolaze krvne ćelije ● Razvijaju seRazvijaju se embrionalne ovojnice: žumančanaembrionalne ovojnice: žumančana vreća, korion, alantois i vodenjak (vreća, korion, alantois i vodenjak (amnion)amnion) ● Embrio se jasnije uobličava oko četvrte nedeljeEmbrio se jasnije uobličava oko četvrte nedelje
  • 23.
  • 24.
  • 25. ● pupčana vrpcapupčana vrpca ● 10-12 nedelja konture tela (šake i stopala s10-12 nedelja konture tela (šake i stopala s prstima)prstima) ● posle tri meseca zametak postajeposle tri meseca zametak postaje plod (fetus)plod (fetus)
  • 26.
  • 27.
  • 28. ● Nakon 5 meseci dug je 25 cm, nalazi se u amnionuNakon 5 meseci dug je 25 cm, nalazi se u amnionu ispunjenomispunjenom plodnom vodom (amnionskomplodnom vodom (amnionskom tečnošću)tečnošću)
  • 29.
  • 30.
  • 31.
  • 32.
  • 33. Hormonalne promene tokomHormonalne promene tokom trudnoćetrudnoće ● Iz stanica trofoblasta, kasnije iz posteljiceIz stanica trofoblasta, kasnije iz posteljice placentarni gonadotropni hormon (PGTH)-placentarni gonadotropni hormon (PGTH)- sprečava propadanje žutog tela nakonsprečava propadanje žutog tela nakon ovulacije, spriječava menstruaciju i gubitakovulacije, spriječava menstruaciju i gubitak plodaploda
  • 34. PorođajPorođaj ● nakon otprilike 280 dana (40 nedelja) odnakon otprilike 280 dana (40 nedelja) od prvog dana posljednje menstruacijeprvog dana posljednje menstruacije ● mehanički podražaj prouzrokovanmehanički podražaj prouzrokovan pritiskanjem glave djeteta na vratpritiskanjem glave djeteta na vrat maternice izazivamaternice izaziva ● refleks preko hipotalamusarefleks preko hipotalamusa ● lučenje oksitocinalučenje oksitocina
  • 35. ● Prvo porođajno doba:Prvo porođajno doba:  Trudovi svakih 15- 20 minuta, 2- 3 minutaTrudovi svakih 15- 20 minuta, 2- 3 minuta  Pucanje vodenjakaPucanje vodenjaka ● Drugo porođajno doba:Drugo porođajno doba:  Doba istiskivanja plodaDoba istiskivanja ploda  Mišići materice i trbušni mišići stežu se i potiskujuMišići materice i trbušni mišići stežu se i potiskuju plod kroz grlo maternice i rodnicu (porođajni kanal)plod kroz grlo maternice i rodnicu (porođajni kanal) ● Treće porođajno doba:Treće porođajno doba:  10- 45 minuta nakon poroda ljušti se posteljica iz10- 45 minuta nakon poroda ljušti se posteljica iz zida materice, gubitak oko 350 ml krvizida materice, gubitak oko 350 ml krvi  U adenohipofizi lučenje velike količine prolaktinaU adenohipofizi lučenje velike količine prolaktina
  • 36.
  • 37. ● Nakon porođaja potrebno je oko 4 ili 5Nakon porođaja potrebno je oko 4 ili 5 nedelja da se materica vrati u normalnonedelja da se materica vrati u normalno stanje- razdoblje “babinja” (puerperium)stanje- razdoblje “babinja” (puerperium) ● Nakon nekoliko meseci dojenja ponovnoNakon nekoliko meseci dojenja ponovno lučenje dovoljne količine gonadotropnihlučenje dovoljne količine gonadotropnih hormona- ponovna pojava ovulacijehormona- ponovna pojava ovulacije