Osnovi demokratije

1. Osnovi demokratije

2. • Osnovni cilj programa obrazovanja za demokratiju i
ljudska prava, koji Civitas provodi od 1996. godine, je
formiranje informiranih, aktivnih i opredjeljenih
građana demokratskog društva. Patrick Watson, autor
serije „Borba za demokratiju“ kaže: „Djeca se ne rađaju
sa vještinom demokratskog rješavanja problema, ali se
rađaju sa jednom od ključnih komponenata te vještine
– željom da kažu svoje mišljenje...A to je začetak borbe
za demokratiju“. Mi u Civitasu se nadamo da će
moderni kurikulum koji razvijamo, zajedno s
programom Projekt građanin, pospiješiti ta nastojanja.

3. • Istraživanja u svijetu i kod nas pokazuju da djeca
postižu bolje rezultate i u drugim oblastima
ukoliko razumiju principe, vrijednosti i smisao na
kojima se temelji njihov svijet.
• Naša je želja da okruženje u učionici i u cijeloj
školi podržava osnovne vrijednosti demokratskog
društva, te da se sve aktivnosti provode na
demokratski način uz poštovanje i naglasak na
ljudskim pravima.

4. • Vaša uloga u približavanju tih principa i vrijednosti kroz
iskustveno učenje je ključna. Vi ćete im ponuditi
izvanrednu strukturu za te temelje - univerzalne
principe jednake vrijednosti svakog ljudskog bića.
• Djeca, takođe, moraju naučiti da prava i slobode dolaze
zajedno sa našom odgovornošću da ih štitimo i da se
pridržavamo pravila koja će nam pomoći da skupa
radimo na ostvarenju zajedničkog dobra.
• Osim društvene kohezije, program građanskog
obrazovanja razvija mnoge praktične sposobnosti kao
što su slijeđenje uputa, grupni rad, istraživanje,
poštivanje pravila itd.

5. • Čovjeka ne možeš ničemu naučiti. Jedino što
možeš je da mu pomogneš da nauči sam.
Galileo Galilej

6. KARAKTERISTIKE EDUKACIONIH PROGRAMA DJELOTVORNOG
GRAĐANSKOG OBRAZOVANJA
• Edukacioni programi djelotvornog građanskog
obrazovanja se razlikuju od ostalih programa po
barem četiri karakteristike:
• Stalna interakcija s učenicima. Edukativne
strategije koje pospješuju stalnu interakciju i
međusobnu saradnju učenika su ključevi za razvoj
vještina aktivnog sudjelovanja i odgovornog
građanstva. Primjeri ovih edukativnih strategija su
rad u malim grupama, simulacije situacija,
aktivnosti predstavljanja životnih situacija sa
preuzimanjem uloga, itd.

7. • Realistični sadržaj koji uključuje uravnotežen
tretman pitanja. Realističan i pravičan tretman
pitanja je izuzetno važna komponenta
obrazovanja djelotvornog građanstva. Također,
kritičko razmišljanje o svim stranama
kontraverznih pitanja je jednako važno. Ukoliko se
naš sistem predstavi kao idealan i nepogrešiv,
učenici će sumnjati u vjerodostojnost nastavnika i
u praktičnost sadržaja. Nasuprot tome, ukoliko se
prezentiraju samo negativni primjeri, slučajevi u
kojima sistem nije djelotvoran, učenici neće imati
volju da se uključuju.

8. • Uključivanje ljudi iz zajednice kao izvor
informacija. Interakcija s različitim ljudima koji
rade u sklopu našeg pravnog i političkog sistema
dodaje vjerodostojnost i realnost nastavnom
programu i ima moćan uticaj na razvoj pozitivnih
stavova prema pravnom i političkom sistemu.
Adekvatno korišćenje osoba za izvor informacija u
razredu (npr. advokati, sudije, policajci, pravna
lica, itd.) je čvrsto povezano s povećanim
interesom učenika za pitanja vezana za
djelotvorno građanstvo sa pozitivnim odgovorima
prema nastavnicima i prema školi.

9. • Čvrsta podrška građanskom obrazovanju od strane
direktora i drugog bitnog administrativnog osoblja u
školi. Ključ uspješne implementacije građanskog
obrazovanja u školama je čvrsta podrška
administratora, posebno direktora škole. Administratori
mogu pomoći građanskom obrazovanju tako što će
iskoristiti prilike da podrže svoje kolege; pohvaliti
nastavnike za odličan rad, pomoći nastavnicima da
objasne i opravdaju program ljudima u zajednici, van
škole, i stvoriti prilike za razvoj u znanju i
sposobnostima potrebnim za održavanje programa.

10. CILJEVI NASTAVNOG PROGRAMA
• Nastavni plan i program Osnova demokratije želi da
postigne slijedeće ciljeve
• unaprijediti povećano razumijevanje demokratije kao
pravednog načina organizovanja društva, kako se pravda
provodi u djelo u svakodnevnom životu i kako principi
autoriteta, pravde, odgovornosti i privatnosti vrijednosti ns
kojima su zasnovani reflektuju u institucijama ustavne
demokratije
• razviti vještine potrebne da mladi učenici postanu
djelotvorni i odgovorni građani
• povećati razumijevanje i želju da se koristi demokratski
proces kad se sudjeluje u donošenju odluka i u konfliktnim
sitacijama, kako u javnom tako i u privatnom životu

11. • Pri izučavanju Osnova demokratije, učenici razvijaju
mogućnost identificiranja pitanja koja zahtijevaju društvenu
akciju. Kroz informirano istraživanje, stvaraju ličnu
posvećenost prihvatanju odgovornosti koje su vezane s
pravima koja imamo kao građani – odgovornosti koje su
osnova za kontinuitet postojanja društva zasnovanog na
idealima pravde, jednakosti, slobode i ljudskih prava.
Učestvovanje u građanskim/političkim grupama – npr.
učeničko vijeće, omladinske grupe, lokalne/državne
političke stranke, ad hoc grupe. Korišćenje računarskih
mreža za unapređenje stavova o javnim pitanjima – aktivno
sudjelovanje u razgovorima uživo o javnim pitanjima,
korišćenje elektronske pošte za iznošenje mišljenja javnim
zvaničnicima

12. KONCEPTI
• PRAVDA
• Zašto se pitanje pravde dijeli na tri vrste?
• kako se mogu koristiti intelektualna sredstva
pri proučavanju pitanja distributivne pravde?
• Kako možemo riješiti probleme pravedne
podjele?
• Koji su ciljevi korektivne pravde?
• Proceduralna pravda?

13. • ODGOVORNOST
• Šta je odgovornost i koji su izvori
odgovornosti?
• Koje su neke od koristi i cijena preuzimanja
odgovornosti?
• Kako možemo donijeti odluku u situaciji gdje
se odgovornosti suprotstavljaju jedna drugoj?
• Kako odlučiti ko bi se trebao smatrati
odgovornim?

14. • PRIVATNOST
• Šta je privatnost?
• Kako možemo objasniti razlike u ponašanju
kada je u pitanju privatnost?
• Koje su moguće posljedice privatnosti?
• Koji bi trebali biti obim i granice privatnosti?

15. • AUTORITET
• Zašto nam je potreban aztoritet?
• Gdje nalazimo autoritet i kako se on opravdava?
• Kakva je razlika između autoriteta i moći bez
autoriteta?
• Kako treba birati ljude na poziciju autoriteta?
• Koga treba izabrati na na ovu poziciju autoriteta?

16. KARAKTERISTIKE OSNOVA DEMOKRATIJE
• Konceptualni okviri
• Razvoj intelektualnih vještina
• Razvoj vještina učešća
• Kooperativne grupne aktivnosti
• Interaktivne strategije predavanja
• Interesantni sadržaji
• Korištenje ilustracija i fotografija
• Prilike za osvrt na iskustvo učenja
• Prilike da se uključe ljudi iz zajednice

17. Prvi cilj obrazovanja za demokratsko građanstvo
jeste da učenike temeljito nauči šta je to
demokratija, a šta ona nije.
Ukoliko će učenici biti spremni da djeluju kao
građani u demokratiji, oni moraju biti u stanju da
razlikuju ovaj tip vlasti od drugih, nedemokratskih
režima.
Kroz njihovo građansko obrazovanje, učenici bi
trebali razviti odbrambene kriterije po kojima mogu
kritički razmišljati i procijeniti nivo do kojeg njihova
vlast i druge vlasti u svijetu funkcioniraju ili ne
funkcioniraju kao autentična demokratija.

18. TO JE SVE, NARODE!