Marketinški pristup poboljšanju kvaliteta usluga u obrazovnom sistemu savremenog društva RS

1. Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomija
Marketinški pristup poboljšanju kvaliteta usluga u
obrazovnom sistemu savremenog društva RS
Aleksandar Bojić

2. Sadržaj
• UVOD
• 1. METODE RADA
• 2. TEORIJSKI OKVIR
• 3. NOVIJA ISTRAŽIVANJA
• 4. OPIS POSMATRANOG SISTEMA
• 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
• Zaključak
• Literatura
• Dodaci 1
• Dodaci 2
2

3. Hipotetički okvir
Hipoteza:
•Primjenom marketinškog koncepta poslovanja mogu se
stvoriti potrebni alati koji će kroz istraživanje „uskih grla“
dovesti do njihovog otklanjanja, a time i do zaustaviti pad
kvaliteta u sektoru obrazovanja RS - obezbjediti uslovi za
postepen oporavak obrazovnog sistema.
3

4. Podhipoteza
• Strategijskim marketinškim pristupom moguće je ublažiti
negativana trend potrošačke kulture, a aktivnim i
produktivnim odnosom svih zainteresovanih strana mogu
se kreirati nove društvene vrijednosti koje omogućavaju
„malim ekonomijama“ i njihovim obrazovnim sistemima
da pronađu vlastiti razvojni put ka savremenom društvu
građana. Mijenjajući sebe, svoju svijest i stavove (danas)
čovjek stvara bolju budućnost i kvalitetniji život za svoje
potomstvo.
4

5. Psihologija marketinga
Nova i primjenjena psihološka
disciplina
Bavi se:
•Istraživanjem tržišta,
•Psihologijom potrošača,
•Psihologijom uspješnog dizajniranja
proizvoda,
•Prirodom oglašavanja,
•Uticajem ekonomske propagande na
porast neke usluge.
5

6. Značaj psihologije marketinga
• Psihološki marketing treba da postane alat, instrument
preduzeću koje želi da sebi i svome proizvodu ili usluzi
obezbjedi mjesto na otvorenom tržištu i prikaže ga u što
boljem svjetlu.
• Svaka kupovina/korištenje proizvoda ili usluge treba
rezultirati stvaranje povjerenja potrošača prema
pružaocu usluge.
• Suština čitavog sistema tržišne privrede jeste stvaranje
povjerenja potrošača.
6

7. Ciljevi psihologije marketinga
U konkurentskom ekonomskom sistemu razvoj škole
zahtijeva precizno znanje o korisnicima usluga: kako, zašto
i gdje koriste usluge i šta tačno koriste.
Usmjerenost na korisnike ističe četiri zaključka:
•Uspjeh svake škole najviše zavisi o korisnicima usluga.
•Škole moraju biti svjesna zahtjeva tržišta.
•Zahtjevi korisnika moraju se kontinuirano pratiti i mjeriti.
•Menadžment škole mora marketinške strategije pretvoriti u
jedinstven strateški plan zasnovan na znanju o
potrošačkom ponašanju.
7

8. NOVIJA ISTRAŽIVANJA
• Poslovanje školskih ustanova, izloženo je riziku i
neizvjesnosti, istraživanje tržišta postaje nužnost od koje
zavisi budućnost poslovnog uspjeha ustanova.
• Istraživanjem tržišta ne mogu se ukloniti rizici u
poslovanju ali se mogu znatno ublažiti.
• Loše osmišljen obrazovni sistem dugoročko ugrožava
kvalitet života svih građana koji žive na ovim prostorima.
• Vaspitno-obrazovne ustanove trebaju se funkcionisati na
isti način kao i svako drugo proizvodno ili uslužno
preduzeća.
8

9. Istraživanje tržišta
Škole mogu vršiti istraživanja vlastitih tržišta i na osnovu
dobijenih rezultata istraživanja praviti vlastite razvojne
planove.
Svaki istraživački plan treba da sadrži sledeće osnovne
elemente:
•cilj istraživanja
•izvore informacija za istraživanje
•metode istraživanja (prikupljanje, obrada i analiza
informacija)
•vrijeme potrebno za istraživanje
•troškove istraživanja.
9

10. Značaj istraživanja
• Na osnovu istraživanja tržišta, stručnih analiza i
razvijenog sistema planiranja vrši se formiranje
odgovarajuće ponude usluga u skladu sa uočenim
potrebama i zahtjevima korisnika.
• To je ključni dio marketing-aktivnosti uslužnog
preduzeća (školskih ustanova).
10

11. Reforma obrazovnog sistema
• Reforma je sprovođena ad hoc i na način kako su
dozvoljavali raspoloživi resursi.
• Tranzicija društva i privrede i planska ekonomija bili
krupan zalogaj za nerazvijeno društvo RS.
• Zahvaljujući neobrazovanosti građana u RS zapadna
demokratija lako se ukorjenila, a da prethodno nije
prilagođena našim potrebama.
• Isto se desilo i reformisanom modelu obrazovanja,
prepušten je da sam sebi nađe mjesto u novoj i
nepripremljenoj društvenoj sredini.
11

12. Pad kvaliteta obrazovanja
• „Prepušten sam sebi“ novi kulturološki model RS
nijedna razvijena zemlja nije shvatala ozbiljno.
• Previsoko postavljeni ciljevi, u to vrijeme, doveli su do
procesa erozije kvaliteta obrazovnog sistema, čije
posljedice smo počeli da osjećamo u znatnoj mjeri
poslednjih godina.
12

13. Pad kvaliteta života
• Hiperprodukcija kadrova u obrazovnim ustanovama nije
usklađena sa potrebama tržišta, što je rezultiralo velikim
brojem nezaposlenih.
• Zbog nasljeđene zatvorenosti nije bio moguć kulturni
napredak.
• Kultura, jednog naroda, je motor promjene društvene
svijesti.
13

14. Sistem vrijednosti
Sistem vrijednosti koje vaspitno-obrazovne ustanove
trebaju izgraditi, kako bi bili što usmjereniji na potrošače,
moraju biti:
•Posvećeni svojim klijentima.
•Težiti savršenstvu ponude.
•Prepoznavati vrijednost svojih zaposlenih.
•Poslovati odgovorno i poštovati svoje okruženje.
•Biti odgovorni prema vlasnicima kapitala.
•Uvijek gledati napred, u budućnost.
14

15. Stavovi korisnika
• Stavovi se uče.
• Stavovi imaju motivacioni kvalitet –podstiču određeno
ponašanju ili ga odbiju od određenog ponašanja.
• Formiranje stavova – pod uticajem ličnog iskustva,
porodice i prijatelja, direktnog marketinga škole i
medija.
• Na osnovu direktnog iskustva isključivo putem probe i
ocjene kvalitata same usluge.
15

16. Potrošačko ponašanje
• Ponašanje potrošača je zanimljivo za istraživanje budući
da su svi ljudi od najranije dobi svoga života vezani za
potrošnju ili su potrošači.
• Proučavanje ponašanja korisnika usluga kao zasebne
marketinške discipline započelo je kada su pružaoci
usluga shvatili da se korisnici ne ponašaju i ne reagiraju
uvijek u skladu s njihovim očekivanjima.
• Umjesto da nagovaraju korisnike da koriste njihovih
usluga, marketinški orijentirane vaspitno-obrazovne
ustanove koriste jednostavnije rješenje, pružaju samo
one usluge za koje su prethodno, kroz istraživanja
utvrdile da ih korisnici usluga žele.
16

17. Razlozi istraživanja ponašanja
• Istraživanje koje vaspitno-obrazovne ustanove provode
pomažu im da bolje shvate i analiziraju odluke koje
donosi korisnici usluga, kao i mogućnost izbjegavanja
nepovoljnih uticaja nekvalitetnih usluga.
• Razumjevanje i predviđanje ponašanja potrošača
obezbjeđuje vaspitno-obrazovnim ustanovama izrazitu
konkurentsku prednost na tržištu (koja se primjećuje kod
pojedinih privatnih ustanova).
• Osnovni razlog istraživanja ponašanja potrošača je
prikupljanje informacija, na osnovu čega se povećava
uspjeh poslovanja i smanjenje rizika erozije kvaliteta na
najmanju moguću mjeru.
17

18. Opis posmatranog sistema
Obrazovanje – segment društvenog sistema RS
• U razvijenim društvima glavni pokretači razvoja čine
nauka i edukacija (obrazovanje i vaspitanje).
• Zbog sve veće važnosti obrazovanja za ukupan
nacionalni razvoj zemlje razvoj ljudskih resursa se kod
njih tretira kao nacionalni prioritet.
• Obrazovanje, kao bitan segment društvenog sistema
RS, postaje garant održivog nacionalnog razvoja koji
čuva nacionalni identitet njegovanjem kulturne baštine
naroda koji žive na ovim prostorima i obezbjeđuje
permanentan lični razvoj svakog pojedinca – svakog
građanina Republike Srpske.
18

19. Sistemi kvaliteta u obrazovanju
• Stvoren je jak međunarodni pokret koji se zalaže za
uvođenju savremenih procedura obezbjeđivanja kvaliteta
(standarda kvaliteta), koje trebaju osigurati da nacionalni
obrazovni sistemi budu efektivni koliko je to moguće.
• Spostavljanje sistema kvaliteta u obrazovanju utiče na
razvoj društva u cjelini.
• Poboljšanje kvaliteta utiče na poboljšanje kvaliteta života
ljudi.
• Samoevaluacija se nalazi u samom centru sistema
kvaliteta obrazovanja.
19

20. Zahtjevi za promjenama
• Zahtjevi za promjenama u obrazovnom sistemu toliko su
glasni i predstavljaju normalnu posljedicu naše životne
stvarnosti – svakodnevnih promjena u svijetu, burnih
društvenih procesa, naglog naučno i tehnološkog
razvoja.
• Niko od nas ne želi neefikasnu i nekvalitetnu školu.
• Obrazovnim vlastima mora biti cilj kvalitetna škola.
• Jedan od najbitnijih uslova za kvalitet jeste zadovoljstvo
potrošača, odnosno korisnika.
• Osnovu za ocjenu kvaliteta obrazovnog procesa čine
obrazovni (očekivani) ishodi.
20

21. Glaserov model– škola bez prisile
• Podrazumijeva stvaranje uslova za implementaciju
savremenih obrazovnih metoda i tehnika primjenjenih od
kvalitetnog i kompetentnog obrazovnog i naučnog kadra.
• Škola bez prisle, u kojem svi subjekti: učenici, roditelji i
nastavnici mogu zadovoljiti svoje temeljne potrebe
(postavljene životne ciljeve).
• Učenici postaju spremni uložiti trud kako bi
obrazovanjem dodali kvalitet svome životu.
• Nastavnik vodi učenike kroz proces vaspitanja i
obrazovanja do upotrebljivog znanja i iskustava
potrebnih za život.
• Napredovanje učenika temelji se na učenikovoj
samoprocjeni.
21

22. Teorija izbora
• Uči nas da je čovjek unutrašnje motivisano biće koje
izborom svog ponašanja nastoji zadovoljiti jednu ili više
svojih osnovnih psihičkih potreba.
• Ukazuje na izuzetan značaj stvaranja kvalitetnih
međuljudskih odnosa kao osnove psihičkog zdravlja
pojedinca i temeljnog preduslova prevencije svih
sociopatskih pojava našeg doba.
• Ne postoji univerzalna formula za kvalitet po kojoj se on
postiže.
• Zamišljen kao proces stalnog poboljšavanja (inovacija) i
težnje da se svaka stvar uredi što bolje (preduzmu
odgovarajuće mjere poboljšanja).
22

23. Strategija razvoja obrazovanja RS
2010-2014.
• Strategije cjeloživotnog obrazovanja, a bazirana je na
konceptu „društva koje uči“.
• Reformom osnovne škole i kod nas je uveden koncept
devetogodišnje osnovne škole.
• Zadržavaju tradicionalni koncept razredne i predmetne
nastave.
• Na zadržavanje takvog modela osnovne škole presudno
utiče nedostatak školovanih nastavnika razredno-
predmetne nastave.
• Brojni problemi u komunikaciji i kompetenciji značajno
utiču na ukupan kvalitet obrazovnog sistema RS.
23

24. Indikatori kvaliteta
• Uspješnu implementaciju, razvoj i poboljšanje sistema
kvaliteta moguće je ostvariti na osnovu procjene
sadašnjeg stanja kvaliteta i indikatora kvaliteta koje
ćemo primjenjivati za pojedine standarde.
• Škola sama utvrđuje načine (standarde) i postupke za
obezbjeđenje kvaliteta svoga rada,
• Vrednovanje kvaliteta rada ustanove se vrši na osnovu
standarda kvaliteta rada ustanove.
• Za uspješnu samoevaluaciju neophodan je razrađeni
instrumentarij (upitnici).
24

25. Upitnik
25
TAČNO/ PRISUTNO
1.Netačno/ nije prisutno
2.U manjoj mjeri tačno/ prisutno
3.U većoj mjeri tačno/ prisutno
4.Tačno / prisutno u potpunosti
VAŽNO
1.Nevažno
2.Malo važno
3.Važno
4.Vrlo važno
Likertova skala procjene stavova pogodna za faktorsku analizu
1 2 3 4
VAŽNO TVRDNJA/ ISKAZ TAČNO/ PRISUTNO
1 2 3 4

26. Vrednovanje kvaliteta rada
Teorija i praksa poznaje dva načina vrednovanja kvaliteta
rada:
•Unutrašnje vrednovanje (samovrednovanje)
•Spoljašnje vrednovanje
Standardi kvaliteta rada ustanove definisani su u:
•7 ključnih oblasti
•30 standarda
•158 indikatora kvaliteta
26

27. Standardi kvaliteta rada po ključnim
oblastima
1. Školski program i Godišnji plan rada ( 4 standarda, 19
indikatora kvaliteta),
2. Nastava i učenje (7 standarda, 22 indikatora),
3. Postignuća učenika (2 standarda, 12 indikatora),
4. Podrška učenicima (3 standarda, 16 indikatora),
5. Etos (5 standarda, 18 indikatora),
6. Rukovođenje, organizacija i obezbjeđivanje kvaliteta (5
standarda, 29 indikatora),
7. Resursi (4 standarda, 19 indikatora).
Za evaluaciju neophodno je prisustvo prva tri indikatora kvaliteta za
svaki standard, čiji bi nedostatak doveo u pitanje obavljanje
djelatnosti.
27

28. Cilj sistema osiguranja kvaliteta
• Pribavi informacije i shvatanje o tome kako funkcioniše
obrazovanje, kakvi su rezultati i kako se može poboljšati,
te preuzeti odgovornost za kreiranje povoljnih uslova po
pitanju kvaliteta.
• Da se proizvede stvarna korist za razvoj bitno je da je
razvoj kvaliteta usmjeren na stvari koje su relevantne za
obrazovanje, na podržavanje suštine procesa.
• Srž politike kvaliteta obrazovanja treba biti očuvanje
uslova za učenje.
28

29. Najvažniji pokazatelji kvaliteta
1. ciljevi obrazovanja, nivo kompetencija i kurikularni
NPP,
2. ambijent za učenje, kompetencije nastavnog
osoblja i efikasnost radne prakse u okvirima
zajednice,
3. nezavisna evaluacija efikasnosti obrazovanja i
rezultata učenja,
4. funkcionalni upravljački sistem obrazovanja i
dovoljno finansijskih resursa.
29

30. Primjeri dobre prakse
30
• Osnovna škola traje šest godina.
• Devetgodišnje obavezno obrazovanje:
šest godina osnovne škole i 3 godine
niže srednje škole.
Japan
• Japanske škole "vode" nastavnici.
• Administrativne dužnosti su raspoređene hijerarhijski
između starijih nastavnika.
• Ministarstvo (Monbusho) nema direktne ingerencije nad
školama -propisuje samo kurikulum.
• Administrativno područje ima svoj odbor za obrazovanje.

31. Primjeri dobre prakse
31
Velika Britanija
• Praksa samovrednovanja
široko rasprostranjena.
• Detaljno razrađen sistem
pokazatelja kvaliteta
grupisanih u sedam ključnih
oblasti.
• Škole moraju imati definisanu razvojnu strategiju koja
se temelji na samovrednovanju.
• Na osnovu rezultata samovrednovanja, škole izrađuju
Školski razvojni plan i objavljuju izvještaje.
• Izvještaji su prvenstveno namijenjeni roditeljima.

32. Primjeri dobre prakse
32
• Škole u Holandiji imaju zakonsku
obavezu da razvijaju unutrašnju
politiku unapređivanja i
obezbjeđivanja kvaliteta.
• Zakonom je utvrđeno da inspekcija
mora da koristi podatke dobijene na
osnovu samovrednovanja škole kao
polaznu osnovu za spoljašnje
vrednovanje škole.
• Ključni aspekt samovrednovanja je određen uspjehom
učenika na nacionalnim testovima postignuća.
• Sve škole su započele proces samovrednovanja zbog
povezanosti inspekcijskog nadzora i samovrednovanja.

33. Primjeri dobre prakse
33
Austrija
• Samovrednovanje u
austrijskim školama dio je
šireg koncepta „Curriculum
99“
• Dopušta veći stepen slobode u planiranju, ali traži i viši
stepen odgovornosti za kvalitet obrazovanja.
• Svaka škola mora da donese razvojni program, koji služi
kao okvir za samovrednovanje.
• Pozitivni rezultati u procesu samovrednovanja i njegovi
efekti podstiču na razmišljanje o uvođenju obaveza za
sve škole.

34. Primjeri dobre prakse
34
U Finskoj više od 99,2 % djece završi obavezno
osnovno školsko obrazovanje, gotovo 90 % ih
stekne diplomu srednje škole.
Učenje je hobi broj jedan u Finskoj !
Od uvođenja PISA studije, Finska je rangirana na sam vrh
kao zemlja u kojoj se najbolje uči.

35. Šta finski obrazovni sistem čini toliko
boljim od ostalih?
• Vlada plaća sve troškove obrazovanja.
• Novac poreskih obveznika se mudro troši.
• Sva djeca u školama imaju isti kurikulum i pedagogiju.
• Ideja cjelokupnosti, inkluzije i holističkog pogleda na lični
razvoj temeljne su vrijednosti finskog obrazovnog
modela.
• Javna posvećenost ideji dobre škole za svu djecu.
• Najbolji kadrovi se biraju za profesiju učitelja.
• Vaspitni ciljevi iznad obrazovnih.
• Obaveza škole je da pruži vaspitanje u pravcu sticanja
moralnosti i poštovanja društvenih normi ponašanja.
35

36. Stanje razvoja obrazovanja u RS
36
• Ključni procesi vezani za razvoj su pod
uticajem državnih institucija BiH i
međunarodne zajednice
• Ne daju očekivane efekte na razvoj
obrazovnog sistema RS.
• Istraživanje obrazovanja je na nivou
pojedinačnih radova i naučnih skupova.
• Proces vrednovanja kvaliteta obrazovanja još uvijek nije
uspostavljen i praktično ne funkcioniše.
• Nedovoljno su usaglašene relacije i kompetencije
republičkog i lokalnog razvoja obrazovanja.

37. Uzrok
• Uočljivo je da prosvjetni radnici primjenjuju većinu onog
što današnja teorija i praksa nalaže ali su rezultati slabiji,
a učitelji i roditelji sve nezadovoljniji, imaju sve manje
kontrole nad obrazovanjem i vaspitanjem djece.
• Sama činjenica da niko nije zadovoljan rezultatima
svoga rada je dovoljan uzrok da se zajedničkim
snagama pristupi poboljšanju kvaliteta rada i uslova u
kojima se taj rad odvija, kao i međusobnih odnosa koji su
veoma važni za uspjeh.
37

38. Pripreme za budućnost
• Potrebno je cjeloživotno učenje.
• Podjeliti sve složene zadatke na njegove proste dijelove i
povezati ih, da bi sistem mogao funkcionisati
najefikasnije i najefektivnije, odnosno na najoptimalniji
način.
• Najznačajniji standard je usvajanje koncepta kvaliteta.
• Od obrazovnih ustanova se očekuje da imaju
sposobnosti koje će, ne samo kratkoročno, već i
dugoročno održavati i stalno razvijati svoje performanse.
38

39. Menadžment kvaliteta
Da bi unaprijed bili sigurni da će škole ispuniti zahtjeve i
očekivanja različitih interesnih grupa, traži se da
menadžment školskog sistema bude adaptiran prema
različitim standardima.
Standardi/sistemi imaju za cilj da pomažu održivost
društva i svijeta kroz doprinose:
•integritetu životne sredine,
•pravednijem i pravičnijem društvu, i
•ekonomskom rastu.
39

40. TQM koncept – metod poslovne izvrsnosti
Ovaj koncept predstavlja sljedeće osnovne elemente:
1. zadovoljenje potreba korisnika,
2. permanentno unapređivanje kvaliteta poslovanja,
3. bezbjednost zaposlenih i zaštitu životne sredine,
4.obrazovanje zaposlenih i kreiranje korporativne
kulture.
TQM pristup insistira na stalnom unapređenju svih parametara, uz
učešće svih zaposlenih.
Cilj primjene koncepta TQM, jeste unapređenje kvaliteta života.
Klasičan metod upravljanja se zasniva na planiranju, organizovanju i
kontroli.
40

41. Postojeći način rada
• Tradicionalana organizacija u školi je postala usko grlo
(Komenski – frontalni oblik rada sa razredno-časovnim
sistemom organizacije nastavnog procesa).
• Takav način rada imao je određenog smisla onda kada
je fond ljudskog znanja bio mali (sporo umnožavao), a
sada se ljudsko znanje udvostruči za 2-3 godine.
• Ključna slabost – nema povratnih informacija.
• Na kraju svakog časa nastavnik i učenik ne znaju na
čemu su, šta su učenici naučili i kakav je kvalitet toga
znanja.
41

42. Problemi u sistemu
• Poznato je da škole rade u uslovima stalno prekinutih
veza.
• Uvid u pedagoške rezultate veoma kasni.
• Dug vremenski period da se konstatuju određeni
rezultati.
• Takvo vrednovanje malo vrijedi, a pridaje veliki značaj.
• Sa bazama podataka stvorila bi se mogućnost da se
pedagoški rad u školi organizuje i uredi kao cjelovit
saznajni sistem.
42

43. Razvoj kompetencija
• Nastavnik više ne može biti pratilac promjena,
posmatrač procesa, onaj koji očekuje da mu drugi
demonstrira i ponudi modele promjene, već…
• Aktivni kreator, projektant promjena, njihov pokretač i
nosilac. Zato on mora biti stalni učenik kako bi se
zaštitio od statusa polustručnjaka, nedoraslog svojoj
elementarnoj ulozi i zadacima.
43

44. Dobra poslovna praksa
• Moraju se utvrditi i obezbjediti uslovi za efikasan
stvaralački pedagoški rad nastavnika i kriterijumi za
diferenciranje stvaralačkog od klasično-rutinskog rada,
jer to može da ima motivacionu vrijednost i predstavlja
uslov za vrednovanje postignutih rezultata u pedagoškoj
teoriji i praksi.
• Dobra poslovna strategija je borba bez borbe zasnovana
na osvajanju znanjem i imaginacijom.
44

45. Loše rukovođenje
• Vođe (direktori) koje ne mogu da kontrolišu svoje
nestrpljenje žive u zabludi da će vrijeme donijeti nešto
bolje, ali lagana smrt ipak smrt koju loše poslovanje i
poslovna politika sigurno donosi (uzrok su prelaska
učenika u druge škole).
• Nikakve snažne želje i intenzivni napor ne mogu
omogućiti da se prevazići fatalne mane i greške lošeg
vođenje vaspitno-obrazovne ustanove.
• Solidarnost, koju direktori u takvim situacijama
zagovaraju, ide na štetu učenika i zaposlenih u školama
koje oni vode.
45

46. Novi model škole
U traganju za modelom škole potpunog uspjeha može se
reći da je to:
•Škola otvorena prema društvenim promjenama,
•Škola otvorena prema svijetu pedagoških inovacija,
•Škola profesionalne kompetentnosti i odgovornosti,
•Škola demokratskih odnosa i humanizovane atmosfere u
odnosima nastavnik - učenik.
46

47. Ličnost nastavnika
• Nastavnik je ličnost koja, prije svega, treba da bude
uspješan pedagog, pa tek onda uspješan nastavnik.
• Vaspitni uticaj na učenike i ostale aktere u vaspitnom
procesu podrazumijeva široke i svestrano razvijene,
održive i savremenim zahtjevima prilagodljive pedagoške
kompetencije svakog nastavnika.
• Obrazovanje učenika i izgrađivanje pozitivnih osobina
ličnosti učenika u velikoj mjeri može da zavisi od
koncepta pedagoškog djelovanja nastavnika.
47

48. Samostalnost u radu
• Škole su odgovorne za sopstveni razvoj, teško se
osamostaljuju i prihvataju nove koncepte razvoja.
• Naviknute na eksternu kontrolu i da im neko određuje
plan i način rada
• Ne postoje jasno utvrđeni standardi koji su provjereni u
praksi i prihvaćeni od svih aktera u obrazovnom sistemu.
• Zakonska rješenje ne omogućavaju samostalnot rada
škola.
• Nepostojanje kriterijuma vrednovanja za svaki nastavni
predmet i osjeća se nedostatak stimulativne funkcije
vrednovanja.
48

49. Samovrednovanje
• Samovrednovanje oslobađa školu napetosti koja se
javlja kao posljedica spoljašnjeg vrednovanja.
• Lakše prihvataju odgovornost za unapređenje kvaliteta i
razvoja koji se od nas traži ako same provjere efikasnost
i efektivnost svoga rada.
• U cilju stalnog unapređivanja kvaliteta poslovanja
potrebno je vršiti mjerenja, analizu i unapređivanje
procesa usluge.
• Posebna pažnja treba se posvetiti mjerenju zadovoljstva
krajnjih korisnika - učenika.
49

50. Prikazivanje rezultata
• Rezultati su upotrebljeni za određivanje nivoa
ostvarenosti kvaliteta u oblastima.
• Mogu se vrednovati ključne oblasti ili njihovi dijelovi,
pojedina područja vrednovanja ili pojedini pokazatelji.
Prema obimu - sveobuhvatno ili djelimično.
• Sveobuhvatno samovrednovanje – daje šire slike o
cjelokupnom radu i životu škole .
• Djelomično - detaljnije sagledavanje pojedinih ključnih
oblasti kako bi se mogle unaprijediti ili zadržati određeni
kvalitet.
50

51. Prijedlog rješenja
• Direktor i nastavnici – SWOT analizu
• Konsultovati učenike, roditelje, lokalnu zajednicu i radnu
grupu prilikom određivanje prioriteta.
• Obavjestiti nastavnike o potrebama za promjenom.
• Dogovoriti ciljeve, odrediti pravila i procedure.
• Kontrolisati napredak i identifikovati nove ciljeve.
51

52. Zaključak – mjere unapređenja
Istraživanje kvaliteta kroz rad je dokazalo:
•Razvoj kompetencija kod učenika olakšava profesionalnu
orjentaciju.
•Adekvatan izbor – smanjuje hiperprodukciju kadrova
•Nedostatak sistema kvaliteta dovodi do poremećaja i
neusklađenosti obrazovne strategije i politike sa
mogućnostima, željama i zahtjevima krajnjih korisnika.
•Instrumenti koji se koriste za samovrednovanje olakšavaju
identifikaciju postojećih problema.
52

53. Zaključak – mjere unapređenja
• Stvaranje novog modela školovanja nastavnika
razredno-predmetne nastave predstavlja jasan cilj kojem
treba težiti.
• Štednja i odricanje nisu pravi načini borbe protiv
potrošačke kulture u kojoj se sada nalazimo.
• „Samo jedno zlo je neizlječivo, ako narod sam digne
ruke od sebe“ - Gete.
53

54. Dokaz hipotetičkog okvira
• Snaga i moć psihologije marketinga leži u čovjeku, tj.
tačnije u psihi (svijesti) čovjeka, ali to je i njegova
najveća slabost.
• Uz pomoć marketing alata multinacionalne kompanije
kontrolišu svijet ljudi – ta se znanja mogu iskoristiti za
razvoj obrazovnog sistema RS.
• Primjena marketiškog koncepta poslovanja može
unaprijediti rad vaspitno-obrazovnih ustanova, a svojim
iskustvima omogućiti stvaranje novih i kvalitetnijih alata
za stalno poboljšavanje kvaliteta usluga i uklanjanje
nedostataka – „uskih grla“.
54

55. Dokaz podhipoteze
• Zauzimanjem kritičkog stava prema negativnostima
predstavlja jedinu efikasnu odbranu od pasivnog
ponašanja i utapanja u potrošačkoj dokolici.
• Potrošnja u RS postala je sama sebi svrha i ne čini
čovjeka srećnim, ne produhovljuje njegovu ličnost, već
hrani njegovu požudu i glad za materijalizmom.
• Strategijskim marketinškim pristupom problemu moguće
je ne samo ublažiti, nego i potpuno otkloniti negativne
efekte potrošačke kulture u savremenom društvu RS,
čime se dokazuje podhipoteza.
55

56. Grafik 1
56
Grafik 1 : Osposobljenost učenika (iz Dodaci 1, Kvalitet znanja)
Nivo znanja zadovoljavajući, ali upotrebljivost mala.

57. Grafik 2
57
Grafik 2 : Primjena stečenog znanja (iz Dodaci 1, Kvalitet znanja)
Nedovoljno osposobljeni da povežu stečena znanja između predmeta

58. Grafik 3
58
Grafik 3: Samopouzdanje u stečeno znanje učenika završnih razreda veoma malo,
kod 16% nije prisutno (iz Dodaci 1, Kvalitet znanja)

59. Grafik 4
59
Grafik 4: Pokazatelj inspirativnosti školskog menadžera , 31 % smatra ga
neinspirativnim (iz Dodaci 2, Profesionalne kompetencije)

60. Grafik 5
60
Grafik 5: Uticaj na profesionalni odnos prema radu ima visoku ocjenu (iz Dodaci 2,
Sposobnost rukovođenja)

61. Hvala za pažnju!