SlideShare a Scribd company logo
1 of 3
Neoplatonizam i umetnost
Bodinovo predavanje
Postoje tri odvojene celine, tri grupe problema, tri istorijska i geografska segmenta.
1. Misao Platona, izvorna.
2. Grupa mislilaca II i III veka. Centralna ličnost je Plotin. “Corpus hermeticum”-
zbir dela čiji su autori različiti pisci II i III veka. Njihova su imena često mešana
sa ličnostima mitskog porekla-Hermes Trisegistos. Sve do XVII veka se smatralo
da je ovo delo nastalo u staroj eri, čak pre Platona. Ova greška je u renesansi
omogućila da se platonove ideje tumače kao neka vrsta proročanstva u
hrišćanskom ključu. (Simbioza hrišćanstva i paganskog učenja.) Tokom celog
srednjeg veka je bio poznat spis anonimnog grčkog filozofa, udentifikovanog kao
Dionizije Areopagit.
3. Neoplatonizam XV veka
Centralna ideja koja je zajedničkasvim platonočarima, prisutna u svim oblicima
maišljenja neoplatoničara je ideja o dva sveta. Ova ideja je stara koliko i ljudska
misao.
-pojavni svet- svet čula
-nadčulni svet, onostrani
Osnovna neoplatonistička teza je da je pojavni svet samo odraz onostranog. Svet ideja
je stvaran. Ideje su arhetipovi (praoblici). Pojavni oblici ovog sveta su odraz
arhetipova. Svet ideja je večit, savršen i nepromenjiv, dok je svet dostupan čulima
nestvaran, lažan i podložan promenama. Duša je ono što čoveka vezuje sa svetom
ideja. Duša je zarobljena u telu. Rođenje je pad duše u telo, telo je tamnica duše.
Ideja pada- descensus ima kontrast u ideji uspona- ascensus. Prirodno stanje duše je
da želi da se spasi iz tamnice i ponovo se vrati svetu ideja. U “Gozbi” Platon ističe
ljubav- Eros kao put kojim se dva sveta objedinjuju. Ljubav čoveka ka lepoti je
suštinska težnja ljudske duše ka svetu ideja. Platonističke ideje se najviše sreću u
ljubavnoj poeziji. Po platonistima ljubav prema lepom ljudskom telu vodi čoveka
prema ljubavi, a ta ljubav vodi prema moralnoj lepoti-intelektu. Krajnji cilj je ljubav
prema samoj ideji lepote. Platonisti smatraju da su “lepo” i “dobro” isti termini.
Odnos između dva sveta je ilustrovan čuvenom Platonovom metaforom o pećini.
Život ljudi je izjednačen sa životom zarobljenika u pećini. Oni su lancima okovani za
zid, pa zato stalno gledaju ka unutrašnjosti pećine. Iza njihovih leđa je zapaljena vatra,
koja pravi senke na zidu ispred. Oni vide samo te senke. To je realnost sveta, jedan od
tih zarobljenika, koji simbilizuje filozofa, se oslobađa iz lanaca i izlazi iz pećine na
svetlost dana. Tog trenutka pravi bolan izraz lica, izašavši iz večitog mraka na svetlost
dana- vidi prave stvari. Vrhunac sledi kada shvati da stvari napolju takođe bacaju
senku, jer postoji drugi izvor svetlosti- sunce. Oslobođeni čovek izšao je iz
materijalnog sveta napolje u svet ideja. Gleda u sunce što je samo ideja lepog- Bog.
Tumačenje odnosa dva sveta u okviru neoplatonizma
Naginjanje asketizmu, samoodricanju- naglašava onostrani svet. Duša i telo nemaju
ništa jedno sa drugim. Smrt je željena jer oslobađa iz okova materije. Naglašena je
inferiornost samog maerijalnog sveta. Verzija koja je iskazana u “Fedonu” (tema dela
je poslednji skup pred Sokratovu smrt).
1
Naginjanje vrsti estetskog uživanja i uvažavanje zemaljskog sveta, koji je lep i dobar
već zbog toga što je verna kopija sveta ideja. Lepota ovozemaljskog sveta je ono što
dušu vodi i uzdiže ka svetu ideja i ka lepoti sveta ideje, ljubavi, ka samoj ideji lepog.
Proces u kome se duša uzdiže ka svetu ideje je nagao, trenutni uspon, ekstaza. Ova
tendencija je produktivnija, jer dolazi od ovozemaljske lepote. Ona odbacuje
asketizam i predpostavlje obrnuto- da je viđenje vrednosti i vrednovanje uslov da bi se
stiglo do sveta idee. Naš organ oko, otvara unutrašnje oko ka vrednosti sveta ideje.
Platonizam koji je oživljen u prva tri veka nove ere je koliko filozofski, toliko
religijski. Plotin je razradio osnovnu platonovu shemu, pretvarajući je u složenu
hijerarhiju bića- ne samo dva sveta, na čijem kraju stoji ključni filozofski pojam nus
(jedno), božanski um. Procesom emanacije sve nastaje. Ključno je da proces nije
jednostavan- on ide ne samo od bića ka ništavnom, već i odozdo na gore. Čovek se
nalazi u sredini, kao slobodno biće i ima mogućnost izbora, što je najznačajnije.
Zašto je Plotinov platonizam od svih platonističkih učenja bio najkompatibilniji sa
hrišćanstvom?
Zato što hrišćanstvo deli osnovnu postavku platonizma- podelu na dva sveta. Razlika
između Plotina i Platona je bila ključna stepenica, koja je neoplatonizam prvih vekova
povezala sa hrišćanstvom. Bez obzira na postojanje dva sveta kod Plotona nema
objedinjavajućeg principa. To je kod Plotina nus- um.
Oživljavanje platonizma traje kroz čitavu istoriju evropske kulture. U srednjem veku
– opat Siže. Pravo oživljavanje tek u XV veku u Italiji.
Platon-Plotin-Dionizije Areopagit-Johan Skot Eurigena-Opat Siže
Ključna kategorija Plotinove misli je pojam jedno.
Postoji hijerarhija, a ne dihotomija jer i najniža stvar učestvuje u ideji. Stvaranje sveta
po Plotinu je proces emancije božanske svetlosti. Osnovna postavka je podela na svet
ideja i svet čula. Oblici i forme stvari ovozemaljskog sveta su:
a) odraz u ogledalu sveta ideje
b) sa druge strane su put kojim se ljudska duša izdiže do sveta ideja. Put kojim se
ljudska duša izdiše je angoški pokret, tj. prelaz iz nižeg u viši svet. Ostvaruje se
putem čula, to je per sensibilia, putem čula uspinje se ljudski um. U okviru tog
sveta čulo vida je privilegovano, kao i oko kao organ.
Corpus hermeticum
Zbirka od petnaes dijaloga, hermetičke prirode. Autori su najverovatnije Grci. To je
sinteza popularne filozofije, platonizam, stoicizam sa popularnim hebrejskim i
persijskim. Spis sadrži; astrologiju, okultne nauke, moći bilja, dragog kamenja, izradu
talismana i slično. Ključni problem je njegovo datovanje. U renesansi se verovalo da
je spis nastao u starom veku, čak pre Platona i Homera. Po renesansnom shvatanju,
corpus-egipat-klasična Grčka-hrišćanstvo. Ovo je omogućilo da se spisi čitaju u
obrnutoj perspektivi, da prorokuju rođenje mesije. To je imalo velike posledice, npr.
sibile na svodu sikstinske kapele (one su predskazale dolazak Hrista). To odjašnjava
pojavu paganskih božanstava u ikonografiji renesanse. Fičino je pre Platona i Plotina
preveo Corpus Hermeticus po nalogu Lorenca Veličanstvenog.
Fičinova “Akademia Platonika” u vili Koređi (Mediči). Kultu Platona u renesansi
doprinose još neki činioci: boravak grčkih i vizantijskih mislilaca u Italiji 1438/9 na
saboru u Ferari i Firenci. Među grcima je bilo humanista, najvećih poznavaoca
2
Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i
Pomoćna Literatura.
RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I
DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.
www.diplomski-radovi.com
www.seminarskirad.org
www.magistarski.com
www.maturskiradovi.net
www.maturski.net
www.seminarskirad.info
www.maturski.org
www.essaysx.com
NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI,
DIPLOMSKI ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI
EDUKATIVNI MATERIJAL.
ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV
SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO
VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI,
DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU
POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD
KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI TEKST NA
LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE.
3

More Related Content

What's hot

људске побуде за филозофско истраживање
људске побуде за филозофско истраживањељудске побуде за филозофско истраживање
људске побуде за филозофско истраживањеfilozofskaazbuka
 
L173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica Krstić
L173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica KrstićL173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica Krstić
L173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica KrstićNašaŠkola.Net
 
космолошки период
космолошки периодкосмолошки период
космолошки периодfilozofskaazbuka
 
филозофуја британских емпириста
филозофуја британских емпиристафилозофуја британских емпириста
филозофуја британских емпиристаfilozofskaazbuka
 
филозофија емпиризма
филозофија емпиризмафилозофија емпиризма
филозофија емпиризмаfilozofskaazbuka
 
име и појам филозофије
име и појам  филозофијеиме и појам  филозофије
име и појам филозофијеfilozofskaazbuka
 
антички скептицизам
антички скептицизамантички скептицизам
антички скептицизамfilozofskaazbuka
 
хеленистичко римска филозофија
хеленистичко римска филозофијахеленистичко римска филозофија
хеленистичко римска филозофијаfilozofskaazbuka
 
филозофија у доба просветитељства
филозофија у  доба просветитељствафилозофија у  доба просветитељства
филозофија у доба просветитељстваfilozofskaazbuka
 
филозофија у апологетици и гностицизму копија
филозофија у апологетици и гностицизму   копијафилозофија у апологетици и гностицизму   копија
филозофија у апологетици и гностицизму копијаfilozofskaazbuka
 
Istorija etike
Istorija etikeIstorija etike
Istorija etikedr Šarac
 
Antička filozofija prezentacija
Antička filozofija prezentacijaAntička filozofija prezentacija
Antička filozofija prezentacijaanabgd
 
основна филозофска питања и подручја истраживања
основна филозофска питања и подручја истраживањаосновна филозофска питања и подручја истраживања
основна филозофска питања и подручја истраживањаfilozofskaazbuka
 

What's hot (20)

људске побуде за филозофско истраживање
људске побуде за филозофско истраживањељудске побуде за филозофско истраживање
људске побуде за филозофско истраживање
 
џорџ беркли
џорџ берклиџорџ беркли
џорџ беркли
 
L173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica Krstić
L173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica KrstićL173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica Krstić
L173 - Filozofija - Aristotel - Nikoleta Stevanović - Verica Krstić
 
космолошки период
космолошки периодкосмолошки период
космолошки период
 
филозофуја британских емпириста
филозофуја британских емпиристафилозофуја британских емпириста
филозофуја британских емпириста
 
филозофија емпиризма
филозофија емпиризмафилозофија емпиризма
филозофија емпиризма
 
Milan uzelac metafizika
Milan uzelac   metafizikaMilan uzelac   metafizika
Milan uzelac metafizika
 
име и појам филозофије
име и појам  филозофијеиме и појам  филозофије
име и појам филозофије
 
антички скептицизам
антички скептицизамантички скептицизам
антички скептицизам
 
хеленистичко римска филозофија
хеленистичко римска филозофијахеленистичко римска филозофија
хеленистичко римска филозофија
 
File21
File21File21
File21
 
филозофија у доба просветитељства
филозофија у  доба просветитељствафилозофија у  доба просветитељства
филозофија у доба просветитељства
 
сократ 1
сократ   1сократ   1
сократ 1
 
кант и фихте 2
кант и фихте  2кант и фихте  2
кант и фихте 2
 
филозофија у апологетици и гностицизму копија
филозофија у апологетици и гностицизму   копијафилозофија у апологетици и гностицизму   копија
филозофија у апологетици и гностицизму копија
 
софисти 1
софисти 1софисти 1
софисти 1
 
Istorija etike
Istorija etikeIstorija etike
Istorija etike
 
Antička filozofija prezentacija
Antička filozofija prezentacijaAntička filozofija prezentacija
Antička filozofija prezentacija
 
Info opo
Info opoInfo opo
Info opo
 
основна филозофска питања и подручја истраживања
основна филозофска питања и подручја истраживањаосновна филозофска питања и подручја истраживања
основна филозофска питања и подручја истраживања
 

Similar to Barok

Fridrih nice knjiga-o_filozofu
Fridrih nice knjiga-o_filozofuFridrih nice knjiga-o_filozofu
Fridrih nice knjiga-o_filozofuSilva Salvatore
 
Anticka misao o drustvu
Anticka misao o drustvuAnticka misao o drustvu
Anticka misao o drustvugrujam
 
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17dobrotas
 
Istorijski razvoj sociologije
Istorijski razvoj sociologijeIstorijski razvoj sociologije
Istorijski razvoj sociologijedobrotas
 
Frederik koplston -_srednjovekovna_filozofija
Frederik koplston -_srednjovekovna_filozofijaFrederik koplston -_srednjovekovna_filozofija
Frederik koplston -_srednjovekovna_filozofijaEmYna Smajić
 
Extra religija
Extra religijaExtra religija
Extra religijamasterski
 
Znacaj i dela ogista konta sociologija
Znacaj i dela ogista konta   sociologijaZnacaj i dela ogista konta   sociologija
Znacaj i dela ogista konta sociologijaivica_seminarski
 
Filozofija medija - Divna Vukšanović
Filozofija medija - Divna VukšanovićFilozofija medija - Divna Vukšanović
Filozofija medija - Divna Vukšanovićboshkosavich
 
Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)Svetlana Jojkic
 
Radivoje pešić-vinčansko-pismo
Radivoje pešić-vinčansko-pismoRadivoje pešić-vinčansko-pismo
Radivoje pešić-vinčansko-pismoMECAYU
 
Filozofija Medija
Filozofija MedijaFilozofija Medija
Filozofija Medijablogger
 
Pjesnici nadrealizma
Pjesnici nadrealizmaPjesnici nadrealizma
Pjesnici nadrealizmazrela
 
Bez granice -_Ken_Vilber
Bez granice -_Ken_VilberBez granice -_Ken_Vilber
Bez granice -_Ken_VilberStanka Popov
 
Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.
Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.
Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.metodicar4
 

Similar to Barok (20)

Fridrih nice knjiga-o_filozofu
Fridrih nice knjiga-o_filozofuFridrih nice knjiga-o_filozofu
Fridrih nice knjiga-o_filozofu
 
Anticka misao o drustvu
Anticka misao o drustvuAnticka misao o drustvu
Anticka misao o drustvu
 
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
 
Istorijski razvoj sociologije
Istorijski razvoj sociologijeIstorijski razvoj sociologije
Istorijski razvoj sociologije
 
Askete i pustinja
Askete i pustinjaAskete i pustinja
Askete i pustinja
 
Frederik koplston -_srednjovekovna_filozofija
Frederik koplston -_srednjovekovna_filozofijaFrederik koplston -_srednjovekovna_filozofija
Frederik koplston -_srednjovekovna_filozofija
 
Extra religija
Extra religijaExtra religija
Extra religija
 
čOvek koji-je-jeo-smrt-biljana-mičić-radionica-republički-seminar-2013
čOvek koji-je-jeo-smrt-biljana-mičić-radionica-republički-seminar-2013čOvek koji-je-jeo-smrt-biljana-mičić-radionica-republički-seminar-2013
čOvek koji-je-jeo-smrt-biljana-mičić-radionica-republički-seminar-2013
 
Znacaj i dela ogista konta sociologija
Znacaj i dela ogista konta   sociologijaZnacaj i dela ogista konta   sociologija
Znacaj i dela ogista konta sociologija
 
Filozofija medija - Divna Vukšanović
Filozofija medija - Divna VukšanovićFilozofija medija - Divna Vukšanović
Filozofija medija - Divna Vukšanović
 
Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)Грчка култура (Grčka kultura)
Грчка култура (Grčka kultura)
 
Radivoje pešić-vinčansko-pismo
Radivoje pešić-vinčansko-pismoRadivoje pešić-vinčansko-pismo
Radivoje pešić-vinčansko-pismo
 
Filozofija Medija
Filozofija MedijaFilozofija Medija
Filozofija Medija
 
Priprema humanizam
Priprema humanizamPriprema humanizam
Priprema humanizam
 
Pjesnici nadrealizma
Pjesnici nadrealizmaPjesnici nadrealizma
Pjesnici nadrealizma
 
Bez granice -_Ken_Vilber
Bez granice -_Ken_VilberBez granice -_Ken_Vilber
Bez granice -_Ken_Vilber
 
čAsopis gradac čudovišta i vragovi
čAsopis gradac   čudovišta i vragovičAsopis gradac   čudovišta i vragovi
čAsopis gradac čudovišta i vragovi
 
Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.
Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.
Uvod u teoriju evolucije stojkovic b.
 
Knjiga kralja tota
Knjiga kralja totaKnjiga kralja tota
Knjiga kralja tota
 
jjjSociologija fdua
jjjSociologija fduajjjSociologija fdua
jjjSociologija fdua
 

More from grujam

Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanjeBanke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanjegrujam
 
Banke pojam i vrste
Banke pojam i vrsteBanke pojam i vrste
Banke pojam i vrstegrujam
 
Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2grujam
 
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijaBanke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijagrujam
 
Banking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandBanking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandgrujam
 
Bankomati
BankomatiBankomati
Bankomatigrujam
 
Barbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatiBarbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatigrujam
 
Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2grujam
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradagrujam
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropigrujam
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ijgrujam
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardigrujam
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hrgrujam
 
Baze podataka
Baze podatakaBaze podataka
Baze podatakagrujam
 
Baze podataka 2
Baze podataka 2Baze podataka 2
Baze podataka 2grujam
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemigrujam
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatikagrujam
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjegrujam
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka blgrujam
 
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -grujam
 

More from grujam (20)

Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanjeBanke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
 
Banke pojam i vrste
Banke pojam i vrsteBanke pojam i vrste
Banke pojam i vrste
 
Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2
 
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijaBanke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
 
Banking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandBanking sector of switzerland
Banking sector of switzerland
 
Bankomati
BankomatiBankomati
Bankomati
 
Barbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatiBarbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivati
 
Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beograda
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropi
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ij
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardi
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hr
 
Baze podataka
Baze podatakaBaze podataka
Baze podataka
 
Baze podataka 2
Baze podataka 2Baze podataka 2
Baze podataka 2
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemi
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatika
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanje
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka bl
 
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
 

Barok

  • 1. Neoplatonizam i umetnost Bodinovo predavanje Postoje tri odvojene celine, tri grupe problema, tri istorijska i geografska segmenta. 1. Misao Platona, izvorna. 2. Grupa mislilaca II i III veka. Centralna ličnost je Plotin. “Corpus hermeticum”- zbir dela čiji su autori različiti pisci II i III veka. Njihova su imena često mešana sa ličnostima mitskog porekla-Hermes Trisegistos. Sve do XVII veka se smatralo da je ovo delo nastalo u staroj eri, čak pre Platona. Ova greška je u renesansi omogućila da se platonove ideje tumače kao neka vrsta proročanstva u hrišćanskom ključu. (Simbioza hrišćanstva i paganskog učenja.) Tokom celog srednjeg veka je bio poznat spis anonimnog grčkog filozofa, udentifikovanog kao Dionizije Areopagit. 3. Neoplatonizam XV veka Centralna ideja koja je zajedničkasvim platonočarima, prisutna u svim oblicima maišljenja neoplatoničara je ideja o dva sveta. Ova ideja je stara koliko i ljudska misao. -pojavni svet- svet čula -nadčulni svet, onostrani Osnovna neoplatonistička teza je da je pojavni svet samo odraz onostranog. Svet ideja je stvaran. Ideje su arhetipovi (praoblici). Pojavni oblici ovog sveta su odraz arhetipova. Svet ideja je večit, savršen i nepromenjiv, dok je svet dostupan čulima nestvaran, lažan i podložan promenama. Duša je ono što čoveka vezuje sa svetom ideja. Duša je zarobljena u telu. Rođenje je pad duše u telo, telo je tamnica duše. Ideja pada- descensus ima kontrast u ideji uspona- ascensus. Prirodno stanje duše je da želi da se spasi iz tamnice i ponovo se vrati svetu ideja. U “Gozbi” Platon ističe ljubav- Eros kao put kojim se dva sveta objedinjuju. Ljubav čoveka ka lepoti je suštinska težnja ljudske duše ka svetu ideja. Platonističke ideje se najviše sreću u ljubavnoj poeziji. Po platonistima ljubav prema lepom ljudskom telu vodi čoveka prema ljubavi, a ta ljubav vodi prema moralnoj lepoti-intelektu. Krajnji cilj je ljubav prema samoj ideji lepote. Platonisti smatraju da su “lepo” i “dobro” isti termini. Odnos između dva sveta je ilustrovan čuvenom Platonovom metaforom o pećini. Život ljudi je izjednačen sa životom zarobljenika u pećini. Oni su lancima okovani za zid, pa zato stalno gledaju ka unutrašnjosti pećine. Iza njihovih leđa je zapaljena vatra, koja pravi senke na zidu ispred. Oni vide samo te senke. To je realnost sveta, jedan od tih zarobljenika, koji simbilizuje filozofa, se oslobađa iz lanaca i izlazi iz pećine na svetlost dana. Tog trenutka pravi bolan izraz lica, izašavši iz večitog mraka na svetlost dana- vidi prave stvari. Vrhunac sledi kada shvati da stvari napolju takođe bacaju senku, jer postoji drugi izvor svetlosti- sunce. Oslobođeni čovek izšao je iz materijalnog sveta napolje u svet ideja. Gleda u sunce što je samo ideja lepog- Bog. Tumačenje odnosa dva sveta u okviru neoplatonizma Naginjanje asketizmu, samoodricanju- naglašava onostrani svet. Duša i telo nemaju ništa jedno sa drugim. Smrt je željena jer oslobađa iz okova materije. Naglašena je inferiornost samog maerijalnog sveta. Verzija koja je iskazana u “Fedonu” (tema dela je poslednji skup pred Sokratovu smrt). 1
  • 2. Naginjanje vrsti estetskog uživanja i uvažavanje zemaljskog sveta, koji je lep i dobar već zbog toga što je verna kopija sveta ideja. Lepota ovozemaljskog sveta je ono što dušu vodi i uzdiže ka svetu ideja i ka lepoti sveta ideje, ljubavi, ka samoj ideji lepog. Proces u kome se duša uzdiže ka svetu ideje je nagao, trenutni uspon, ekstaza. Ova tendencija je produktivnija, jer dolazi od ovozemaljske lepote. Ona odbacuje asketizam i predpostavlje obrnuto- da je viđenje vrednosti i vrednovanje uslov da bi se stiglo do sveta idee. Naš organ oko, otvara unutrašnje oko ka vrednosti sveta ideje. Platonizam koji je oživljen u prva tri veka nove ere je koliko filozofski, toliko religijski. Plotin je razradio osnovnu platonovu shemu, pretvarajući je u složenu hijerarhiju bića- ne samo dva sveta, na čijem kraju stoji ključni filozofski pojam nus (jedno), božanski um. Procesom emanacije sve nastaje. Ključno je da proces nije jednostavan- on ide ne samo od bića ka ništavnom, već i odozdo na gore. Čovek se nalazi u sredini, kao slobodno biće i ima mogućnost izbora, što je najznačajnije. Zašto je Plotinov platonizam od svih platonističkih učenja bio najkompatibilniji sa hrišćanstvom? Zato što hrišćanstvo deli osnovnu postavku platonizma- podelu na dva sveta. Razlika između Plotina i Platona je bila ključna stepenica, koja je neoplatonizam prvih vekova povezala sa hrišćanstvom. Bez obzira na postojanje dva sveta kod Plotona nema objedinjavajućeg principa. To je kod Plotina nus- um. Oživljavanje platonizma traje kroz čitavu istoriju evropske kulture. U srednjem veku – opat Siže. Pravo oživljavanje tek u XV veku u Italiji. Platon-Plotin-Dionizije Areopagit-Johan Skot Eurigena-Opat Siže Ključna kategorija Plotinove misli je pojam jedno. Postoji hijerarhija, a ne dihotomija jer i najniža stvar učestvuje u ideji. Stvaranje sveta po Plotinu je proces emancije božanske svetlosti. Osnovna postavka je podela na svet ideja i svet čula. Oblici i forme stvari ovozemaljskog sveta su: a) odraz u ogledalu sveta ideje b) sa druge strane su put kojim se ljudska duša izdiže do sveta ideja. Put kojim se ljudska duša izdiše je angoški pokret, tj. prelaz iz nižeg u viši svet. Ostvaruje se putem čula, to je per sensibilia, putem čula uspinje se ljudski um. U okviru tog sveta čulo vida je privilegovano, kao i oko kao organ. Corpus hermeticum Zbirka od petnaes dijaloga, hermetičke prirode. Autori su najverovatnije Grci. To je sinteza popularne filozofije, platonizam, stoicizam sa popularnim hebrejskim i persijskim. Spis sadrži; astrologiju, okultne nauke, moći bilja, dragog kamenja, izradu talismana i slično. Ključni problem je njegovo datovanje. U renesansi se verovalo da je spis nastao u starom veku, čak pre Platona i Homera. Po renesansnom shvatanju, corpus-egipat-klasična Grčka-hrišćanstvo. Ovo je omogućilo da se spisi čitaju u obrnutoj perspektivi, da prorokuju rođenje mesije. To je imalo velike posledice, npr. sibile na svodu sikstinske kapele (one su predskazale dolazak Hrista). To odjašnjava pojavu paganskih božanstava u ikonografiji renesanse. Fičino je pre Platona i Plotina preveo Corpus Hermeticus po nalogu Lorenca Veličanstvenog. Fičinova “Akademia Platonika” u vili Koređi (Mediči). Kultu Platona u renesansi doprinose još neki činioci: boravak grčkih i vizantijskih mislilaca u Italiji 1438/9 na saboru u Ferari i Firenci. Među grcima je bilo humanista, najvećih poznavaoca 2
  • 3. Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna Literatura. RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI. www.diplomski-radovi.com www.seminarskirad.org www.magistarski.com www.maturskiradovi.net www.maturski.net www.seminarskirad.info www.maturski.org www.essaysx.com NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE. 3