SlideShare a Scribd company logo
1 of 3
OBJEKTNO-ORJENTISANE BAZE PODATAKA:
Sadržaj-U današnjem svetu intenzivnih promena i inovacija, informacije(podaci) predstavljaju
esencijalno važan pojam . Njihovo skladištenje i obrada bitan su aspekt u konstruisanju velikih
softverskih sistema, pa s' toga veliki proizvođači ulažu značajna sredstva u razvoj baza za skladištenje
podataka, kao i u sisteme za manipulaciju tim istim podacima.U daljem izlaganju ovaj rad ima za cilj
da obuhvati sve trenutno aktuelne tehnologije vezane za baze podataka kao i sisteme za upravljanje
bazama podataka, kao i da predoči neke novine koje dolaze, preteći da uzdrmaju svet postojećih
standarda.
1.UVOD
Kao što je već spomenuto, informacione tehnologije u svetu savremenog poslovanja i složenih zahteva
glomaznog tržišta igraju vrlo bitnu ulogu.Pri projekovanju informacionog sistema koji može da
zadovolji potrebe korisnika i u isto vreme bude pouzdan i brz, jako je važno izabrati pravu
tehnologiju.U izlaganju koje sledi razmotrićemo tri trenutno aktuelne tehnologije vezane za baze
podataka i sisteme za upravljanje bazama podataka.To su:
• Relacione baze podataka (Relational Data Bases,RDB)
• Objektno-relacione baze podataka(Object-Relational Data Bases,ORDB)
• Objektno-orjentisane baze podataka(Object-Oriented Data Bases,OODB)
Svaku od ovih tehnologija posmatraćemo sa tri ključna stanovišta:
• model podataka (Data Model,DM)
• upitni jezik (Query Language,QL )
• model obrade(Computational Model,CM)
Posle tehničkih analiza i poređenja, uslediće i pogled sa stanovišta tržišta, t.j., komercijane
zastupljenosti svake od gore navedenih tehnologija.
2.RELACIONE BAZE PODATAKA
RDB idejno su opisane prvi put od strane E.F.Codd-a, da bi zatim bile implementirane od strane IBM-a
i drugih proizvođača. Ono što karakteriše RDB je izvesna matematička preciznost(koja nije bas
najdoslednije implementirana kod svih proizvođača). Ova tehnologija standardizovana je od strane
ANSI pod nazivom X3H2 specifikacija,najstarija je i najrasprostanjenija.
DM-Sistem za upravljanje relacionim bazama podataka (Relational Database Menagement
System,RDBMS) čuva podatke u vidu tabela , koje sačinjavaju redovi i kolone.Svaki red odgovara
jednom rekordu (slogu), dok kolone označavaju polja tog rekorda.Tipvi podataka koji se mogu čuvati u
ovim bazama svode se na svega nekoliko osnovnih tipova:karakter,string,ceo(realan)
broj,datum,valuta.Relacije nisu eksplicitne , već su nagoveštene kroz strane ključeve(foreign keys),
koji u stvari predstavljaju veze entiteta jedne tabele sa entitetima druge.Relacije više-ka-više realizuju
se preko posredničke tabele,koja sadrži samo strane ključeve entiteta koji su u više-ka-više relaciji .
QL-Za formiranje upita za manipulaciju podacima RDBMSs koriste SQL(Structure Query
Language).Ovi upiti mogu biti nad jednom tabelom (prosti) i nad više tabela (složeni).Rezultati koji
upiti vraćaju nazivaju se pogledima.Pogledi predstavljaju podskupe baze, izdvojene po zadatom
kriterijumu, i kod relacionih baza, to su tabele.
CM-Sve obrade bazirane su na vrednostima polja u tabeli.Polja nemaju jedinstvene indentifikatore koji
se tokom života n-torki (slogova)ne menjaju.Ne postoje veze među n-torkama jedne iste tabele.Pregled
rezultata određenog upita vrši se pomoću kursora, koji korisniku omogućava kretanje kroz n-torke
(rekorde) tabele koju je upit vratio.Update-ovanje(ažuriranje) se vrši na isti način.
3.OBJEKTNE BAZE PODATAKA
Ova tehnologija nikada nije oficijalno standardizovana.De-facto standard ,pod nazivom Object
Database Standard-V2.0, objavila je 1993. godine izdavačka kuća Morgan Kaufman, pod
pokroviteljstvom grupe za menadžment objektno orjentisanih baza podataka(Object Database
Menagement Group,ODMG).
DM-Objektno-orjentisane(objektne) baze podataka (Object Databases,ODB) koriste model podataka
koji podržava objektno orjentisanu metodologiju: klase, atribute,metode, enkapsulaciju, nasleđivanje,
polimorfizam,...itd, pri čemu postoji velika kongruencija (sličnost,poklapanje) između objektnog
modela koji koristi aplikacija i objektnog modela podataka smeštenih u bazi, iz čega proizilaze sve
prednosti ove tehnologije nad ostalima o čemu će biti reči kasnije.
QL-Za razliku od relacionih baza ,koje sve manipulacije nad bazom ostvaruju preko upitnog jezika
,SQL-a, t.j., interfejsa koji SQL nudi, sistemi za upravljanje objektnim bazama podataka(ODBMSs) u
istu svrhu koriste sam izvorni objektno orjentisani jezik same aplikacije(C++,Java,Smalltalk,...), čime
se ostvaruje direktna veza između aplikacijskih objekata i objekata pohranjenih u bazi.Ovo za
posledicu ima vrlo lake upite kao i olakšanu manipulaciju podataka iz baze korišćenjem ODBMS koji
je ,najčešće, direktno ugrađen u programski jezik aplikacije(C++,Java,Smalltalk i LISP imaju ODBMS
ugrađen u svoj kod!).
ODMG je 1993. godine ,kao alternativu , definisala deklarativni jezik, OQL(Object Query
Language),koji služi za kreiranje upita za ODB.Rezultat OQL upita može biti atom,struktura,objekat ili
skup objekata.Većina objektnih baza podržava i SQL, prvenstveno u kontekstu ODBC-ja(Open Data
Base Connectivity).
CM-Iako u ODBMSs postoje deklarativni jezici za kreiranje upita (kao što je gore spomenuti OQL),
njihovo korišćenje je samo opciono, za razliku od RDBMSs gde je SQL primarno sredstvo za
kreiranje, pristup i ažuriranje podataka u bazi.Razlog ovome je to što je primarni interfejs za
manipulaciju podacima ,kad su ODB u pitanju, sam objektno orjentisani jezik koji koristi aplikacija, pri
čemu se za kreiranje upita koristi sintaksa samog tog jezika!Tako, da C++,Java,LISP i Smalltalk
programeri mogu da pišu aplikacije za rad sa bazama podataka mnogo udobnije, direktnije i sa mnogo
manje truda.
Bitan koncept ,koji bi trebalo razumeti kada su ODB i objektno-orjentisana metodologija u pitanju, je
indentifikator objekta.Naime, svaki objekat u sistemu ima svoj intentifikacioni broj (Object
Indentifier,OID), koji je jedinstven za dati objekat i ne menja se tokom njegovog životnog veka.Pored
svog OID-a, objekat može ,kao svoj atribut, sadržati i OID drugog objekta.OID je vrlo važan, kako za
indentifikaciju pri pristupu i obradi, tako i za kreiranje relacija među objektima.Ovaj koncept je
Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna
Literatura.
RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI
EDUKATIVNI MATERIJALI.
www.diplomski-radovi.com
www.seminarskirad.org
www.magistarski.com
www.maturskiradovi.net
www.maturski.net
www.seminarskirad.info
www.maturski.org
www.essaysx.com
NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI
MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL.
ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI
STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE
NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU
POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN,
U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I
POMOĆNE LITERATURE.

More Related Content

Similar to Baze podataka

Web of Data - Aleksandar Stanimirovic
Web of Data - Aleksandar StanimirovicWeb of Data - Aleksandar Stanimirovic
Web of Data - Aleksandar Stanimirovicitnisgroup
 
Model podataka.pdf
Model podataka.pdfModel podataka.pdf
Model podataka.pdfVlada Nedic
 
Entitet, organizacija, baza i access
Entitet, organizacija, baza i accessEntitet, organizacija, baza i access
Entitet, organizacija, baza i accessSanja Jovanovic
 
Prosirivi markerski jezik xml
Prosirivi markerski jezik xmlProsirivi markerski jezik xml
Prosirivi markerski jezik xmlgoranseminarski
 
Primjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemima
Primjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemimaPrimjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemima
Primjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemimachiwchy
 
Upotreba wizard a za izradu upita
Upotreba wizard a za izradu upitaUpotreba wizard a za izradu upita
Upotreba wizard a za izradu upitatoticaaa
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разредNašaŠkola.Net
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemigrujam
 
Projektovanje i implementacija SPPR
Projektovanje i implementacija SPPRProjektovanje i implementacija SPPR
Projektovanje i implementacija SPPRMiloš Kecman
 
Software Package INOVA TeleCAD-GIS
Software Package INOVA TeleCAD-GISSoftware Package INOVA TeleCAD-GIS
Software Package INOVA TeleCAD-GISMaksim Sestic
 
Kreiranje baze podataka u Access-u
Kreiranje baze podataka u Access-uKreiranje baze podataka u Access-u
Kreiranje baze podataka u Access-uDejan Pejčić
 
Magistarska teza - prezentacija
Magistarska teza - prezentacijaMagistarska teza - prezentacija
Magistarska teza - prezentacijaZoran Popovic
 
Novi pogledi na semantički veb
Novi pogledi na semantički vebNovi pogledi na semantički veb
Novi pogledi na semantički vebITDogadjaji.com
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srbKarel Van Isacker
 
Plan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casaPlan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casadjudjujag
 
Plan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casaPlan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casadjudjujag
 

Similar to Baze podataka (20)

Uvod u sql
Uvod u sqlUvod u sql
Uvod u sql
 
Web of Data - Aleksandar Stanimirovic
Web of Data - Aleksandar StanimirovicWeb of Data - Aleksandar Stanimirovic
Web of Data - Aleksandar Stanimirovic
 
Model podataka.pdf
Model podataka.pdfModel podataka.pdf
Model podataka.pdf
 
IT6-L6.pptx
IT6-L6.pptxIT6-L6.pptx
IT6-L6.pptx
 
Entitet, organizacija, baza i access
Entitet, organizacija, baza i accessEntitet, organizacija, baza i access
Entitet, organizacija, baza i access
 
Prosirivi markerski jezik xml
Prosirivi markerski jezik xmlProsirivi markerski jezik xml
Prosirivi markerski jezik xml
 
Primjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemima
Primjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemimaPrimjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemima
Primjena veb tehnologija u geografskim informacionim sistemima
 
информатика 1
информатика 1информатика 1
информатика 1
 
Upotreba wizard a za izradu upita
Upotreba wizard a za izradu upitaUpotreba wizard a za izradu upita
Upotreba wizard a za izradu upita
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemi
 
Projektovanje i implementacija SPPR
Projektovanje i implementacija SPPRProjektovanje i implementacija SPPR
Projektovanje i implementacija SPPR
 
Software Package INOVA TeleCAD-GIS
Software Package INOVA TeleCAD-GISSoftware Package INOVA TeleCAD-GIS
Software Package INOVA TeleCAD-GIS
 
Kreiranje baze podataka u Access-u
Kreiranje baze podataka u Access-uKreiranje baze podataka u Access-u
Kreiranje baze podataka u Access-u
 
Magistarska teza - prezentacija
Magistarska teza - prezentacijaMagistarska teza - prezentacija
Magistarska teza - prezentacija
 
Npp 2012 racunarstvo_i_informatika_120118
Npp 2012 racunarstvo_i_informatika_120118Npp 2012 racunarstvo_i_informatika_120118
Npp 2012 racunarstvo_i_informatika_120118
 
Novi pogledi na semantički veb
Novi pogledi na semantički vebNovi pogledi na semantički veb
Novi pogledi na semantički veb
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srb
 
Plan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casaPlan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casa
 
Plan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casaPlan za i godinu 74 casa
Plan za i godinu 74 casa
 

More from grujam

Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanjeBanke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanjegrujam
 
Banke pojam i vrste
Banke pojam i vrsteBanke pojam i vrste
Banke pojam i vrstegrujam
 
Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2grujam
 
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijaBanke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijagrujam
 
Banking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandBanking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandgrujam
 
Bankomati
BankomatiBankomati
Bankomatigrujam
 
Barbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatiBarbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatigrujam
 
Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2grujam
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradagrujam
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropigrujam
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ijgrujam
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardigrujam
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hrgrujam
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatikagrujam
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjegrujam
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka blgrujam
 
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -grujam
 
Bekon filozofija
Bekon   filozofijaBekon   filozofija
Bekon filozofijagrujam
 
Benchmarking
BenchmarkingBenchmarking
Benchmarkinggrujam
 

More from grujam (20)

Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanjeBanke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
 
Banke pojam i vrste
Banke pojam i vrsteBanke pojam i vrste
Banke pojam i vrste
 
Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2
 
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijaBanke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
 
Banking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandBanking sector of switzerland
Banking sector of switzerland
 
Bankomati
BankomatiBankomati
Bankomati
 
Barbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatiBarbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivati
 
Barok
BarokBarok
Barok
 
Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beograda
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropi
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ij
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardi
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hr
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatika
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanje
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka bl
 
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
 
Bekon filozofija
Bekon   filozofijaBekon   filozofija
Bekon filozofija
 
Benchmarking
BenchmarkingBenchmarking
Benchmarking
 

Baze podataka

  • 1. OBJEKTNO-ORJENTISANE BAZE PODATAKA: Sadržaj-U današnjem svetu intenzivnih promena i inovacija, informacije(podaci) predstavljaju esencijalno važan pojam . Njihovo skladištenje i obrada bitan su aspekt u konstruisanju velikih softverskih sistema, pa s' toga veliki proizvođači ulažu značajna sredstva u razvoj baza za skladištenje podataka, kao i u sisteme za manipulaciju tim istim podacima.U daljem izlaganju ovaj rad ima za cilj da obuhvati sve trenutno aktuelne tehnologije vezane za baze podataka kao i sisteme za upravljanje bazama podataka, kao i da predoči neke novine koje dolaze, preteći da uzdrmaju svet postojećih standarda. 1.UVOD Kao što je već spomenuto, informacione tehnologije u svetu savremenog poslovanja i složenih zahteva glomaznog tržišta igraju vrlo bitnu ulogu.Pri projekovanju informacionog sistema koji može da zadovolji potrebe korisnika i u isto vreme bude pouzdan i brz, jako je važno izabrati pravu tehnologiju.U izlaganju koje sledi razmotrićemo tri trenutno aktuelne tehnologije vezane za baze podataka i sisteme za upravljanje bazama podataka.To su: • Relacione baze podataka (Relational Data Bases,RDB) • Objektno-relacione baze podataka(Object-Relational Data Bases,ORDB) • Objektno-orjentisane baze podataka(Object-Oriented Data Bases,OODB) Svaku od ovih tehnologija posmatraćemo sa tri ključna stanovišta: • model podataka (Data Model,DM) • upitni jezik (Query Language,QL ) • model obrade(Computational Model,CM) Posle tehničkih analiza i poređenja, uslediće i pogled sa stanovišta tržišta, t.j., komercijane zastupljenosti svake od gore navedenih tehnologija. 2.RELACIONE BAZE PODATAKA RDB idejno su opisane prvi put od strane E.F.Codd-a, da bi zatim bile implementirane od strane IBM-a i drugih proizvođača. Ono što karakteriše RDB je izvesna matematička preciznost(koja nije bas najdoslednije implementirana kod svih proizvođača). Ova tehnologija standardizovana je od strane ANSI pod nazivom X3H2 specifikacija,najstarija je i najrasprostanjenija. DM-Sistem za upravljanje relacionim bazama podataka (Relational Database Menagement System,RDBMS) čuva podatke u vidu tabela , koje sačinjavaju redovi i kolone.Svaki red odgovara jednom rekordu (slogu), dok kolone označavaju polja tog rekorda.Tipvi podataka koji se mogu čuvati u ovim bazama svode se na svega nekoliko osnovnih tipova:karakter,string,ceo(realan) broj,datum,valuta.Relacije nisu eksplicitne , već su nagoveštene kroz strane ključeve(foreign keys), koji u stvari predstavljaju veze entiteta jedne tabele sa entitetima druge.Relacije više-ka-više realizuju se preko posredničke tabele,koja sadrži samo strane ključeve entiteta koji su u više-ka-više relaciji . QL-Za formiranje upita za manipulaciju podacima RDBMSs koriste SQL(Structure Query Language).Ovi upiti mogu biti nad jednom tabelom (prosti) i nad više tabela (složeni).Rezultati koji
  • 2. upiti vraćaju nazivaju se pogledima.Pogledi predstavljaju podskupe baze, izdvojene po zadatom kriterijumu, i kod relacionih baza, to su tabele. CM-Sve obrade bazirane su na vrednostima polja u tabeli.Polja nemaju jedinstvene indentifikatore koji se tokom života n-torki (slogova)ne menjaju.Ne postoje veze među n-torkama jedne iste tabele.Pregled rezultata određenog upita vrši se pomoću kursora, koji korisniku omogućava kretanje kroz n-torke (rekorde) tabele koju je upit vratio.Update-ovanje(ažuriranje) se vrši na isti način. 3.OBJEKTNE BAZE PODATAKA Ova tehnologija nikada nije oficijalno standardizovana.De-facto standard ,pod nazivom Object Database Standard-V2.0, objavila je 1993. godine izdavačka kuća Morgan Kaufman, pod pokroviteljstvom grupe za menadžment objektno orjentisanih baza podataka(Object Database Menagement Group,ODMG). DM-Objektno-orjentisane(objektne) baze podataka (Object Databases,ODB) koriste model podataka koji podržava objektno orjentisanu metodologiju: klase, atribute,metode, enkapsulaciju, nasleđivanje, polimorfizam,...itd, pri čemu postoji velika kongruencija (sličnost,poklapanje) između objektnog modela koji koristi aplikacija i objektnog modela podataka smeštenih u bazi, iz čega proizilaze sve prednosti ove tehnologije nad ostalima o čemu će biti reči kasnije. QL-Za razliku od relacionih baza ,koje sve manipulacije nad bazom ostvaruju preko upitnog jezika ,SQL-a, t.j., interfejsa koji SQL nudi, sistemi za upravljanje objektnim bazama podataka(ODBMSs) u istu svrhu koriste sam izvorni objektno orjentisani jezik same aplikacije(C++,Java,Smalltalk,...), čime se ostvaruje direktna veza između aplikacijskih objekata i objekata pohranjenih u bazi.Ovo za posledicu ima vrlo lake upite kao i olakšanu manipulaciju podataka iz baze korišćenjem ODBMS koji je ,najčešće, direktno ugrađen u programski jezik aplikacije(C++,Java,Smalltalk i LISP imaju ODBMS ugrađen u svoj kod!). ODMG je 1993. godine ,kao alternativu , definisala deklarativni jezik, OQL(Object Query Language),koji služi za kreiranje upita za ODB.Rezultat OQL upita može biti atom,struktura,objekat ili skup objekata.Većina objektnih baza podržava i SQL, prvenstveno u kontekstu ODBC-ja(Open Data Base Connectivity). CM-Iako u ODBMSs postoje deklarativni jezici za kreiranje upita (kao što je gore spomenuti OQL), njihovo korišćenje je samo opciono, za razliku od RDBMSs gde je SQL primarno sredstvo za kreiranje, pristup i ažuriranje podataka u bazi.Razlog ovome je to što je primarni interfejs za manipulaciju podacima ,kad su ODB u pitanju, sam objektno orjentisani jezik koji koristi aplikacija, pri čemu se za kreiranje upita koristi sintaksa samog tog jezika!Tako, da C++,Java,LISP i Smalltalk programeri mogu da pišu aplikacije za rad sa bazama podataka mnogo udobnije, direktnije i sa mnogo manje truda. Bitan koncept ,koji bi trebalo razumeti kada su ODB i objektno-orjentisana metodologija u pitanju, je indentifikator objekta.Naime, svaki objekat u sistemu ima svoj intentifikacioni broj (Object Indentifier,OID), koji je jedinstven za dati objekat i ne menja se tokom njegovog životnog veka.Pored svog OID-a, objekat može ,kao svoj atribut, sadržati i OID drugog objekta.OID je vrlo važan, kako za indentifikaciju pri pristupu i obradi, tako i za kreiranje relacija među objektima.Ovaj koncept je
  • 3. Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna Literatura. RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI. www.diplomski-radovi.com www.seminarskirad.org www.magistarski.com www.maturskiradovi.net www.maturski.net www.seminarskirad.info www.maturski.org www.essaysx.com NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE.