SlideShare a Scribd company logo
1 of 70
Download to read offline
Астрономско друштво “Алфа”
Департман за физику ПМФ-а
Зашто је астрологија астролАгија?
Проф. др Драган Гајић
Природно-математички факултет, Ниш
Предавање је подржано од стране
Центра за промоцију науке Београд
“Астрономија селу у походе”
Kao sva pristojna gospoda u najboljim godinama, svakog
dana, uz doručak, ja pregledam novine i to od poslednje
strane. Ne zato što žurim da pročitam sportske vesti (sportski
rezultati me, moram da priznam, uopšte ne interesuju), već
zato što ne želim da se, dok jedem, opterećujem teškim
temama, koje su, već decenijama, prisutne na prvim
stranama naše štampe. Dakle, preskačem sport, ali i
horoskope, koji su u novinama tu negde uz njega.
Zašto preskačeš horoskope?
Npr. ove godine moja crna mačka omacila je tri crna mačeta,
a poznanici mi se žale da im crne mačke češće nego ranije
prelaze put i da im se događaju čudne stvari. Zar to nije
najbolji dokaz da u tim predznacima “ima nečega”?
Prvo nemam tu dozu verovanja u proricanje budućnosti, na
osnovu uticaja kosmičkih objekata na ljude. U slobodnom
prevodu: nešto nisam baš toliko sujeveran! A možda bi
trebalo!
Drugi razlog je mnogo bitniji. S obzirom da se, po prirodi
posla, ali i iz ljubavi, detaljnije bavim astrofizikom i srodnim
astro - naukama, pouzdano znam da je astrologija, u
stvari astrolagija, pa neću da trošim vreme na čitanje
horoskopa.
Za{to je astrologija
astrolagija?
Prof. dr Dragan Gaji}
Bukvalni prevod termina “astrologija” je “nauka o zvezdama”,
ali prema modernim standardima oficijelne naučne
metodologije ona se u naučnim krugovima, uglavnom,
diskvalifikuje kao nauka, čak i kao pseudonauka. Polazeći od
horoskopa, koje mnogi “astrolozi” objavljuju u novinama i
časopisima, u nauci ovu delatnost opisuju kao dokoličarenje,
koje autorima donosi lepe prihode. Interesantno je da i poznati
astrolozi negiraju verodostojnost ovakvih aktivnosti.
Astrologija, uglavnom, predstavlja sistem
proricanja koji polazi od toga da pozicije
kosmičkih tela (planeta u odnosu na 12
sazvežđa Zodijaka) u momentu rađanja
čoveka imaju uticaj na njegov karakter i
sudbinu. Šire gledano, astrologija
predstavlja umeće dešifrovanja uticaja
kosmičkih sila, čiji su izvor nebeska tela,
na bilo koji deo vasione, pre svega na
ljudski život.
Treba napomenuti da savremena fizika poznaje četiri tipa
interakcije: slaba i jaka nuklearna, elektromagnetna i
gravitaciona. Prve dve deluju na rastojanjima manjim od
dimenzija atoma, elektromagnetna je povezana sa
naelektrisanjem u telima. Jasno je da ove sile nisu ta
“kosmička“ sila kojom planete deluju na čoveka.
U astrološkom vokabularu planete
su Merkur, Venera, Mars, Jupiter,
Saturn, ali i Mesec i Sunce.
Astrolozi su, još od antičkih
vremena, smatrali da upravo ova
tela ispoljavaju najveći uticaj na
čoveka. U savremenoj astrologiji
uračunava se i uticaj kasnije
otkrivenih planeta: Urana
(otkriven 1781.), Neptuna (1846.) i
Plutona (1930.).
“Zvezde tvoje
sudbine ne nalaze se
u Vasioni, nego
u tvojim grudima”
Miroslav Anti}
A možda je to gravitaciona sila?
Možda! To je sila dugog dometa kojom se privlače sva
tela koja imaju masu.
Deluje između svih tela u Sunčevom
sistemu (a i šire!). Što su mase tela
veće, njihovo međusobno delovanje
je veće, ali sila opada sa kvadratom
rastojanja među telima. Tu je
problem!
Intenzitet gravitacione sile je mali. Nije teško izračunati da je
gravitaciona sila kojom npr. Jupiter (najveća i najmasivnija
planeta u Sunčevom sistemu) deluje na dete koje se rađa u
porodilištu višestruko manja od
gravitacione sile kojom na njega deluje
punačka babica! To znači da je uticaj
Jupitera na novorođenče manji od
uticaja babice i doktora u porodilištu,
što smo znali i bez proračuna.
Pitanja astrolozima:
*Pošto je za astrologe rastojanje do zodijačkih zvezda potpuno
irelevantno, zašto se ne uzimaju u obzir uticaji ogromnih, ali
jako udaljenih galaksija ili kvazara, čiji se položaji po dubini
takođe projektuju u oblast zodijaka (uzani pojas do 8o sa obe
strane ekliptike)? Zašto ne uračunavaju i uticaji brojnih
otkrivenih ekstrasolarnih planeta od kojih je većina veća od
Jupitera?
*Zašto astrolozi na uračunavaju i uticaje drugih većih tela, npr.
asteroida, koji bi u slučaju sudara sa našom planetom bitno
uticali na sudbinu svih živih bića na njoj?
Astrolozi taj problem rešavaju tako što tvrde da sila kojom
planete određuju sudbine ljudi ne zavise od njihove mase niti
od rastojanja. Slede logična …
*Ako danas astrolozi uračunavaju uticaj Urana, Neptuna i
Plutona, da li su, pre nego što se znalo za postojanje ovih
kosmičkih tela, određivanja karaktera i sudbine ljudi na
osnovu položaja poznatih planeta među zodijačkim
sazvežđima bila pogrešna?
*Da li su pre ovih otkrića astrolozi “osećali” da im na “nebu”
nešto nedostaje za tačnije procene? Ako je to tako, znajući
razliku između stvarne sudbine pojedinaca i one koju su im
“pročitali” u položajima zvezda i planeta, zašto nisu
proračunali gde treba da se nalaze ta tela koja im “fale” i
zašto ih nisu tamo otkrili pre astronoma?
*Šta ćemo sa uticajem Plutona, koji od 2006. g. prema odluci
MAU ne spada u planete? Ako za astrologe nisu važne
odluke MAU, zašto se ne uzimaju u obzir uticaji tela S. sitema
koja su veća od Plutona? Npr. on je manji čak od 7 satelita
u Sunčevom sistemu (Meseca, Ioa, Evrope, Ganimeda,
Kalista, Titana i Tritona), a svi oni, osim Meseca, nemaju
astrološki značaj. Zašto se ne uračunava uticaj Eris, patuljaste
planete koja je otkrivena 2003. g. i koja je približno iste
veličine kao Pluton (mada se u početku smatralo da je veća od
njega)?
Prolazak sonde “Novi horizonti”
pored Plutona, jula 2015, pokazao je da
na njegovoj površini postoji ogroman
oblik reljefa u obliku srca. Hoće li to
uticati da astrolozi ovu “planetu”
počnu da tretiraju kao znak ljubavi?
Prvi zadatak astrologa je da na osnovu poznavanja trenutka
rođenja čoveka (nastanka države, grada, odvijanja događaja,
itd.) sastavlja natalnu kartu (raspored planeta na nebu u tom
trenutku), odnosno horoskop (slika položaja nebeskih tela u
pomenutom trenutku). Proračuni položaja tih tela računaju se
na osnovu zakona nebeske mehanike, a dati su u
efemeridama, tabelama položaja “astroloških” planeta za
određeni vremenski period (npr. jedne godine) ili se za to
danas koriste savremeni kompjuterski programi. Postoji veći
broj sistema računanja položaja pomenutih tela.
U procesu sastavljanja horoskopa
ostvaruje se tesna veza između
astronomije i astrologije. Međutim u
procesu tumačenja horoskopa ta veza
se prekida i prepušta se intuiciji i
ličnosti astrologa. Tu se prekida kontakt
astrologije sa astronomijom i naukom.
Pripadnost horoskopskom znaku definisana je položajem
Sunca u zodijaku u trenutku rođenja. Za astrološka
predviđanja značajan je i tzv. ascendent (podznak, vrh prve
kuće) – tačka ekliptike koja na istoku izlazi nad horizontom u
trenutku rođenja. Ovaj znak upravlja fizičkim telom osobe o
čijem se horoskopu radi, pokazuje njegovu ličnost, identitet i
individualnost, kao i prirodne sklonosti. Planeta koji vlada
znakom u kome je ascendent vladalac je horoskopa date
ličnosti.
Bitan je i descendent, tačka ekliptike
koja zalazi na zapadu, 180o suprotno
od ascedenta. U astrologiji
simbolizuje odnos prema braku,
partnerskim vezama, i poslovnim
odnosima. Za astrološka proricanja
značajni su i aspekti planeta
(međusobne ugaone udaljenosti).
Zodijački znaci imaju svoje karakteristike. Zemljani znaci (Bik,
Devica, Jarac) su melanholični, vodeni (Rak, Škorpion, Ribe)
su flegmatični, vatreni (Ovan, Lav, Strelac) su kolerični, a
vazdušni (Blizanci, Vaga, Vodolija) su sangvinični.
Po modalitetu se dele na kardinalne (Ovan, Rak, Vaga, Jarac),
fiksne (Bik, Škorpija, Lav, Vodolija) i promenljive (Blizanci,
Devica, Strelac, Ribe). Kardinalni podstiču promene, fiksni
nastoje da očuvaju povoljne promene koje se dese,
promenljivi su prilagodljivi. Po polaritetu znaci se dele na
pozitivne (Ovan, Blizanci, Lav, Vaga, Strelac, Vodolija) i na
negativne (Bik, Rak, Devica, Škorpija, Jarac, Ribe). Za
pozitivne znake u astrologiji važi da su često otvoreniji i
objektivniji, a za negativne da su često zatvoreniji i
subjektivniji.
Znaci
horoskopa
Vladajuće
planete
Ovan Mars, Pluton
Bik Venera
Blizanci Merkur
Rak Mesec
Lav Sunce
Devica Merkur
Vaga Venera
Škorpija Pluton, Mars
Strelac Jupiter
Jarac - Saturn
Vodolija Uran, Saturn
Ribe Neptun, Jupiter
Po astrolozima, za svaku
astrološku planetu postoje
znaci u kojima one bolje ili
lošije deluju. Najbolja je u
znaku u kojem je ona
vladar, a najgora u znaku
egzila, suprotnom znaku
od onog u kojem je vladar,
kada dolaze do izražaja
njene negativne osobine.
Astrološka proricanja mogu se odnositi na pojedince
(individualna astrologija) ili na države, gradove, objekte, itd.
(astrologija sveta). Mundana astrologija se bavi krupnim
svetskim događajima kao što su ratovi, sudbine država i
naroda, značajni politički i istorijski događaji, itd... Proricanja
se odnose na određeni bitan trenutak (radikalna astrologija)
ili na neki period (progresivna astrologija), pa mogu biti
solarna (za 1 godinu), lunarna (za 1 mesec) ili horarna (za
neki određeni vremenski trenutak).
Pri ovim proricanjima vodi se računa o karakteristikama
horoskopskih znakova, odnosno planeta.
Svaka astrološka planeta ima svoje karakteristike koje
determinišu osobine i sudbine ljudi.
U dobre planete spadaju Sunce, Mesec, Venera, Jupiter, a u
loše Mars, Saturn, Uran, Neptun i Pluton.
MESEC
Ljudi kojima upravlja Mesec obično su veoma osećajni
emotivni, vole porodicu, dom i decu. Žene lako plaču.
Obožavaju vodu. Kada nisu izgrađeni, ovi ljudi mogu da budu
malodušni lenjivci, da preteruju u jelu i piću i da se uopšte
veoma zapuste.
Zanimanja: Pekar, kuvar, ribar, baštovan, bakalin, mlekadžija,
hemičar, navigator, mornar, lekar, bolničar, kelner, čuvar,
perač, pesnik, slikar, učitelj.
SUNCE
U astrologiji Sunce je ambicija, ponos, iskrenost, ljubaznost,
vladavina-ako je dobro aspektovano, naravno. Ljudi sa jakim
Suncem obično imaju svetlu kosu, „bujnu glavu“, lep ten i
okruglo lice.
Zanimanja: Glumac, biolog, majstor grejanja, vođa, čuvar
parka, supervizor, pozorišni radnik, rok pevač, priređivač
zabava.
MERKUR
Osobe koje u horoskopu imaju jakog Merkura, obično su
pametne, radoznale, vole da stiču nova znanja, da istražuju, a
naročito vole da čitaju. Može da znači i lutanje i relativno
malu zainteresovanost za seks.
Zanimanja: Prodavac, oglašivač, arhitekta, knjižar, pop,
učitelj, grafolog, novinar, interpretator, lektor, lingvist, poštar,
govornik, izdavač, štampar, reporter, sekretar, prevodilac,
teniser, daktilograf, pisac.
VENERA
Venera je plodna i produktivna, ženska planeta strasti i
uživanja. Ljudi kojima vlada ova planeta pre svega su
društveni. Skloni su umetnostima uopšte, i lako se odljute. U
suštini imaju dobru narav. Venera vlada pored ostalog, i
osećajem dodira.
Zanimanja: Umetnik, kreator, kozmetičar, zabavljač, cvećar,
baštovan, direktor hotela, zlatar, muzičar, operski pevač,
krojač, pozoriši radnik, vokalni solista.
JUPITER
On daje društvenost, pravdu, dostojanstvo, visok položaj,
uticajne prijatelje, nadu dobroćudnost, iskrenost, duhovnost,
proporciju, kalkulaciju i lokaciju. Znači visoko obrazovanje i
nadnaravne nivoe svesti, kao i sklonost ka bavljenju
filozofijom.
Zanimanja: Akademik, ambasador, bankar, procenitelj
vrednosti, strelac, mešetar, diplomata, finansijer,
profesionalni kockar, lovac, sudija, džokej, advokat, ministar,
psiholog, profesor.
MARS
Ratoborna planeta sa ogromnom energijom. Simbol muškog,
sa životinjskim nagonima i ogromnom ambicijom. Ljudi sa
jakim Marsom imaju urođenu potrebu da budu vođe neke
grupe. Skloni su diktatorstvu.
Zanimanja: Atleta, zidar, mesar, propovednik, zubar, kovač,
konstruktor, oružar, inženjer, dželat, vatrogasac, prodavac,
hirurg, oficir.
SATURN
Osobe sa jakim Saturnom imaju jak osećaj odgovornosti,
veoma su ozbiljne i vole samoću.
Karakteristike Saturna: Asketa, hladan, konzervativan,
nepromenljiv, tradicionalan, depresivan, diskretan, usamljen,
suv, ekonomičan, veran, iskren, težak, nepokretan, vredan,
ljubomoran, zao, materijalista, metodičan, star, strpljiv,
siromašan, praktičan, ponosan, svađalica, realan, tajanstven,
površan, tanak, umoran.
Zanimanja: Rudar, ugljar, farmer, uramljivač, kožar, sveštenik,
frižiderdžija, poslodavac, sajdžija, ekonomist.
URAN
Osobe koje imaju jakog Urana u horoskopu imaju sklonosti
za ozbiljna okultna iskustva. Uran daje ljude ekscentrične sa
sjajnim mentalnim sposobnostima.
Zanimanja: Astrolog, automehaničar, snimatelj, distributer,
dinamiter, električar, humanista, pronalazač, metafizičar,
motorista, telegrafista, traktorista, rendgenolog.
NEPTUN
Osobama koje su rođene pod njegovom vladavinom daje
veliku mogućnost telepatije, želje za putovanjima, ali i
sklonost prevari, lutanju i vodi.
Zanimanja: Alhemičar, čizmar, ronilac, radnik na irigacionim
sistemima, mornar, medijum, naftaš, pesnik, psihijater,
moreplovac, podmorničar, profesionalni učitelj joge.
PLUTON
Pluton je muška planeta, ne sama po sebi zloćudna. On
vlada podzemnim svetom, nastajanjem materije. Obnavlja
dobre ideje.
Sva dejstva Plutona, još uvek nisu ispitana.
Karakteristike Plutona: Anonimno, izdajničko, zatvoreno,
degeneracija, rasturanje, enigmatično, budalasto, krivica,
nezainteresovanost, nemoralno, besmrtno, omraženo,
strasno, sadističko, seksualno, nenormalno, nemoguće,
beskrupulozno, nepoznato.
Zanimanja: Revolveraš, psihoanalitičar.
Pri tom se taj uticaj ograničava na planete i sazvežđa kroz
koje Sunce prividno prolazi tokom godine (sazvežđa zodijaka).
Mala opaska:
Tokom godine, gledano sa Zemlje, prividno nam izgleda da
se Sunce kreće po ekliptici, u čijem se produžetku nalaze
pomenuta sazvežđa, kroz koja se kreće projekcija Sunca na
nebesku sferu. Stvarna situacija je drugačija: Zemlja se
kreće oko Sunca po eliptičnoj putanji, koja leži u ravni
ekliptike, ravni kojoj pripada Sunce i putanja naše planete.
Gledano sa Zemlje mi mirujemo, a Sunce se kreće oko nas.
Kretanje Sunca po ekliptici bila je zabluda koja je trajala
hiljadama godina u istoriji ljudske civilizacije. Uzgred:
približno u ravni ekliptike leže i putanje ostalih planeta i zato
se, gledano sa Zemlje, projekcije njihovih položaja kreću
među zodijačkim sazvežđima.
*Da li su astrološke karakteristike planeta uslovljene imenima
planeta, koja su im dodeljivana na osnovu njihovog prividnog
izgleda i značenja? Uzgred, tokom ljudske istorije ova imena
su se menjala, a i kod različitih naroda imaju različta značenja.
Danas pouzdano znamo da je Venera
sa stanovišta života jedna “odvratna”,
krajnje negostoljubiva planeta, čija je
površinska temperatura preko 460 oC,
čija je atmosfera oko 100 puta gušća
od Zemljine i koja sadrži preko 95%
CO2, kroz čije oblake padaju kiše
koncentrovane sumporne kiseline.
Kada bismo se našli na njenoj površini bili bismo spljeskani,
otrovani i sprženi. Ali, gledano sa Zemlje, ona je predivna,
sjajna planeta koja najavljuje dolazak dana ili noći i nije čudo
što su joj drevni narodi, ne znajući njene prave osobine, davali
imena boginja ljubavi, lepote. I njene astrološke karakteristike
potiču upravo iz tih vremena. Ali danas …
Sa druge strane, Mars je crvena
planeta, što je kod drevnih naroda o
njoj stvaralo sliku planete vatre, krvi i
ratova i time određivalo njen
astrološki karakter. A u stvari radi se
planeti čija je površina ledena,
kamenita pustinja (prosečna t-ra joj je
oko – 50 oC), sa 100 puta ređom
atmosferom od Zemljine. Crvenkasta
boja površine potiče od oksida
gvožđa, nastalog nakon što je Mars,
zbog своје male mase, izgubio okean.
Slučaj Venere potvrđuje onu staru dobro poznatu: lepota je
prolazna, a često i varljiva.
Molekuli vodene pare su disosovali pod uticajem UV zračenja,
vodonik je napustio planetu, a teži kiseonik je oksidisao
minerale gvožđa na površini planete.
Kao što to često biva, izgled vara. Bilo kako bilo danas znamo
da se to desilo i drevnim astrolozima, koji su planetama
pripisivali osobine na osnovu utiska o njihovom izgledu, koji
nisu mogli dovoljno dobro da sagledaju.
Bez obzira na upućene primedbe, astrologija je razvila
dovoljno elastičan interpretativan sistem tumačenja
posmatračkog materijala i otkrivanja veza između ”kosmičkih
sila” i njihovog uticaja na ljude, životinje i svet koji nas
okružuje. To je razlog da višesmisleni opisi i iskazi mogu
delovati prihvatljivo ogromnom broju ljudi.
Čak i neka savremena naučna istraživanja (Goklen, Ajsenk,..)
korelacije između vremena rođenja ljudi, njihovog
temperamenta i profesije sa kosmičkim konstelacijama daju
povod da se nalazi ne mogu drugačije objasniti osim
hipotezom o uticaju planeta i zodijačkih konstelacija na ljude
u trenutku njihovog rođenja.
Tako istraživanja psihologa Mišela Goklena
(1955) ukazuju na dominantan uticaj Marsa i
Saturna kod uspešnih lekara, Jupitera kod
slavnih glumaca, Meseca kod pisaca, Marsa kod
industrijalaca, itd. Ovi planetrni “uticaji” se ne
pokazuju kod osoba koje se ne ističu u svojim
profesijama (“Što je veći uspeh pojedinca u
profesiji, to je verovatnije da je rođen u istom
podznaku sa ostalima koji su postigli uspeh u
toj profesiji.”)
Uočio je i vezu između
položaja Marsa u natalnoj
karti i izbora karijere uspešnih
atletičara (“Marsov efekat”).
Slično istraživanje psihologa
Hans Ajsenka ukazuje da su
ljudi rođeni u “neparnim”
astrološkim znacima
pokazivali ekstrovertnost, a
u “parnim” introvertnost,
Rođeni u “vodenim” znacima
(rak, škorpija, ribe) su
emotivni i neurotični, itd.
Ponovljena istraživanja na savremenim atletičarima su
pokazala da se ne može uočiti pomenuta korelacija. U
Goklenovim istraživanjima bilo je nepreciznosti oko
određivanja vremena i mesta rođenja ispitanika.
Ovakva istraživanja vršena su na uzorcima po nekoliko hiljada
ispitanika i, u tom smislu, teško da im se može osporiti
reprezentativnost.
Dobijene informacije često su zapanjujuće tačne, uz
pretpostavku da su kriterijumi analize (procene karaktera,
uspešnosti, itd.) adekvatni i objektivni.
Neki autori ovakve rezultate pokušavaju da obrazlože
Jungovom teorijom sinhroniciteta, delovanjem principa
“bezuzročne povezanosti” u Kosmosu ili neadekvatnosti
racionalnih objašnjenja nekih pojava koje su povezane po
značenju, ali ne i po uzroku.
Sa druge strane, prema astronomima, astrološki principi
mogu biti samo približni i u domenu statističkih koincidencija
i ne može biti govora o čitanju nečije sudbine koja je
‘'zapisana'' u zvezdama. Iz tih razloga astronomi astrologiju
tretiraju samo kao vid dokoličarenja, a nikako kao nauku. Ona
ne nalazi prirodu mehanizama delovanja kosmičkih objekata
na čoveka, već ga samo opisuje.
U suštini polazna ideja astrologije da na čoveka (ali ne samo
na njega, već i na životinje, države, itd.) utiču položaji planeta
u trenutku njihovog rođenja nije se menjala hiljadama godina.
Za svo to vreme ni jedan astrolog nije se ni potrudio da
odgovori zašto pojedine planete utiču baš na takav način na
ljude. Astrologija nikada nije postavljala pitanja kako i zašto,
što se prirodne nauke uvek pitaju.
Neki istraživači ukazuju na efekat Barnuma (Forera), kod
visoke ocene tačnosti od strane pojedinaca pri opisu njihove
ličnosti koje su im uradili astrolozi na osnovu natalne karte.
Psiholog Bertram Forer je 1948. g. je u eksperimentu svojim
studentima dao test ličnosti, nakon čega je svima dao istu
analizu testova i pozvao ih da ocene tačnost “njihove”
analize sa ocenom od 0 do 5. Ocena je bila 4.26. Tekst analize
sačinjen je kompilacijom iz tekstova horoskopa.
“Vi imate potrebu da se dopadnete drugim ljudima i da
vam se dive, ali ipak uspevate ostati samokritični. Iako
imate neke slabosti, generalno ste u stanju da ih
kompenzujete. Imate dosta neiskorišćenih kapaciteta koje
još uvek niste usmerili u svoju korist. Disciplinovani i
samokontrolisani spolja, iznutra ste skloni brigama i
nesigurnostima. S vremena na vreme sumnjate da li ste
doneli pravu odluku ili učinili najbolju stvar. Preferirate
izvestan stepen promene i različitosti, pa postanete
nezadovoljni kada se osetite sputanim ili vas nešto
ograničava.”
Kasniji eksperimenti pokazali su da je ocena utoliko viša ako
ispitanik više veruje u kompetentnost istraživača, ako analiza
više navodi pozitivne osobine i ako je ubeđen da se analiza
odnosi samo na njega.
“Ponosni ste na to što ste nezavisni mislilac i što ne
prihvatate mišljenja drugih bez zadovoljavajućih
argumenata. Ipak, smatrate da nije baš najmudrije biti
previše otvoren u pokazivanju cele svoje ličnosti drugima.
Obično ste ekstrovertni, dostupni i društveni, ali ima
perioda kada se povučete u sebe ili postanete oprezni. Neki
od vaših ciljeva imaju tendenciju da budu prilično
nerealni.”
Ne znam kako je to u Vašem slučaju, ali mene Bertram Forer
kao da je skenirao i opisao u ovoj analizi ličnosti na osnovu
“univerzalnog” horoskopskog znaka.
Kasnije je američki psiholog Ros Stagner ispitivao 68 vodećih
menadžera (obratite pažnju) za ljudske resurse. Njima je u
analizi ponudio isti tekst sa frazama iz 13 različitih horoskopa.
Ogromna većina kompetentnih ispitanika potvrdila je da je
opis tačan i da se odnosi na njihov karakter.
Svakako da u objašnjenja uspešnosti astrologije mogu se
ubrojiti i tehnike cold reading-a za analizu ličnosti
neverbalnim komunikacijama. U slične metode spadaju i
psiho-mentalne manipulacije koje danas uspešno
demonstrira Deren Braun. Suština je da se u komunikaciji
nude rečenice koje važe za sve. Delovi izjava koji se pokazuju
kao tačni se pamte, dok se ostali zaboravljaju. Osim toga,
ljudi imaju iluziju da preciznost podataka (npr. sat i minut
rođenja) utiče na preciznost predviđanja, što astrolozi
masovno koriste. Pritom se gubi iz vida da se konstelacije na
nebu za nekoliko minuta ili sati praktično ne menjaju.
Ok! Batali psihologiju i pređi na dokaze iz
astronomije!
Može, ali prvo malo priče o istoriji astrologije!
Njeni koreni leže u potrebi čoveka da unapred sazna tok svog
života, ali i u istorijski rano formiranoj svesti da su životni
ciklusi na Zemlji povezani sa periodičnim procesima na nebu.
Astrologija je rano nastala i već nekoliko hiljada godina
bazira se na istim principima. Drevni astrolozi su nagrađivani
za ''dobro'' čitanje nebeskih predskazanja, ali su i kažnjavani
za ''promašaje'‘. Zato su morali da svakodnevno i precizno
prate kretanja nebeskih tela. To je dovelo do nastanka
astronomije pod okriljem astrologije. Međutim, astronomija
se razvila u nauku gradeći metodologiju, menjajući svoja
zaključivanja prilikom istraživanja kauzalnih odnosa kod
kosmičkih pojava, na osnovu novih saznanja. Sa astrologijom
to nije bio slučaj i u tom smislu je simpatična opaska
astronoma da je “astrologija starija, ali zaostala sestra
astronomije”.
Interesantno je da su mnogi poznati astronomi u srednjem
veku preživljavali tako što su radili i kao astrolozi
(Kopernik, Brahe, Kepler). Poznat je horoskop koji je Kepler
izradio vojskovođi Albertu Valenštajnu (1608). Manje je
poznato da je namerno napravio grešku: Valenštajna je
prebacio iz Device u Lava. Valenštajn je rođen 14.9. (Devica),
ali je Kepler iskoristio činjenicu da se Sunce od 22.8. do 22.9.
nalazi u sazvežđu Lava (ali ne i u znaku Lava, od 21.7. do
21.8). S obzirom da mu je Valenštajn bio prijatelj, Kepler je to
uradio jer nije primereno da slavni vojskovođa bude u znaku
Device. Mnogo lepše zvuči da je u znaku Lava.
Sam Kepler (koji se izdržavao
na račun astrologije, a ne
astronomije) jednom je
napisao: “Bolje je izdavati
almanahe i predskazanja,
nego prositi milostinju.”
Astrologija se razvijala nezavisno u drevnim civilizacijama
Bliskog i Dalekog Istoka, prekolumbovske Amerike.
Najstariji astrološki tekstovi koji govore o predviđanjima na
osnovu izgleda neba prvog dana u godini potiču iz Vavilona,
pre oko pet hiljada godina, odakle se proširila na Grčku, Rim
i Egipat, potom Iran, Indiju, itd.
Svakako da treba pomenuti najpoznatijeg
astrologa starog veka Klaudija Ptolomeja,
(90-170. g.n.e.), najpoznatijeg zagovornika
geocentričnog sistema sveta. Njegovo
učenje imalo je presudan značaj na
astronomiju čitavih petnaestak vekova.
On je u spisu “Tetrabiblos” u II v.n.e.
opisao osnove antičke astrologije. U knjizi
je definisao podelu na 12 zodijačkih
sazvežđa koja zauzimaju jednake delove
zodijačkog pojasa (po 30o). Time su
definisani zodijački znaci, koji predstavljaju
ključni pojam astrologije. Do njega se
smatralo da planete imaju ulogu u
određivanju sudbine samo vladara i države,
a u “Tetrabiblosu” on ističe da nebeske
konstelacije određuju život svakog čoveka.
Isticao je da nebeske konstelacije
determinišu čak i fizički izgled ljudi.
Verovatno najveći problem savremene astrologije je to što
ona još uvek funkcioniše na Ptolomejevim principima, uz
zanemarivanje astronomska saznanja koja opovrgavaju ili
relativizuju njegove postavke. Ona se tokom tih 2000 godina
nije menjala, niti prilagođavala novim činjenicama.
Arapski astrolozi nasledili su astrološka i
astronomska saznanja od Grka i u potom
ih u srednjem veku preneli u Evropu. U
to vreme skoro svi vladari na dvorovima
su imali svoje astrologe. U Evropi je
astrologija cvetala u XIV i XV veku, ali je
njen uticaj opao u XVI veku sa pojavom
savremenih nauka, koje su poništile
“naučnu i racionalnu zasnovanost”
astrologije.
Rimski pisac Arbiter u “Satirikonu” opisuje kakvi su ljudi
rođeni u određenim znacima. Samo tek da se zna u znaku
ovna rađaju se naučnici. Hm!
Interesantno je da su srednjevekovni lekari
svojim pacijentima pravili horoskope i na
osnovu njih određivali dijagnoze i
propisivali terapije. Treba pomenuti čuvenog
proroka i astrologa lekara Nostradamusa.
Na njegova se proročanstva i danas pozivaju
doduše gotovo uvek kada se nešto već
desilo i često uz izmišljene delove njegovih
proročanstava, koja su i sama po sebi
dvosmislena.
Čuveni su njegovi horoskopi
koje je pravio za Katarinu
Mediči i njenog sina Karla IX,
zbog čega je imao veliki uticaj
na francuski dvor.
Treba pomenuti i Đirolamo Kardana, italijanskog
lekara, astrologa, matematičara (Kardanova f-la
za kubnu j-nu, Kardanov prenos) i kockara, koji
je pravio horoskop za engleskog kralja Edvarda
VI, ali i za Isusa Hrista, što ga umalo nije koštalo
glave. Da bi dokazao verodostojnost svog
horoskopa, u kojem je predvideo sopstvenu
smrt, izvršio je samoubistvo tog dana.
Crkva nije blagonaklono gledala na astrologiju, mada je bilo
sveštenika koji su izrađivali horoskope (čak i papa Pavle II)
Jedan od najpoznatijih kritičara bio je
verovatno najuticajniji ranohrišćanski
mislilac, sveti Avgustin (354–430). Ukazivali
su i na činjenicu da horoskop zasnovan samo
na trenutku rođenja ne uzima u obzir poreklo,
odgoj, uticaj lekova, hrane i vremenskih
prilika, kao i brojne druge faktore u ljudskom
životu.
Njegova osnovna zamerka odnosila se na pitanje čovekove
slobodne volje, koja je, kao učenje neprikosnovena u
hrišćanstvu, ali je u suprotnosti sa idejom sudbine koju
svaki horoskop podrazumeva.
Bez obzira što su mnogi poznati astronomi verovali u
astrologiju, njen značaj polako zamire sa otkrićem Keplerovih
zakona kojima se utvrđuje pravo kretanje planeta, kao i
Njutnovih zakona, koji i dan danas predstavljaju naučnu
osnovu astronomije.
Paradoksalno je da u zapadnom svetu astrologija doživljava
svoju renesansu u XX veku, sa razvojem tzv. masovne
kulture, bazirane na eksplozivnom razvoju sredstava
masovnih komunikacija i potrošačkog društva. Zapanjujuće
je, ali se navodi da su i mnogi moderni političari konsultovali
astrologe.
Industrijska revolucija, razvoj tehnologije omogućili su višak
slobodnog vremena. Njega je trebalo popuniti novim
sadržajima: televizijom, herc romanima, sapunskim serijama
i svakako astrologijom, što je donosilo veliku finansijsku
dobit.
Poznati teoretičar masovne
kulture Edgar Moren u “Duhu
vremena 2” objašnjava da je
astrologija bila nov sadržaj koji
je masovna kultura ponudila
tržištu da bi prevazišla krizu
60-tih godina XX veka.
Do toga je došlo iako je ona u suprotnosti sa naučnim,
racionalnim i empirijskim establišmentom, čak i vladajućim
religijama modernog sveta. Ona se oslobađa okultnog,
prilagođava se kulturnom tržištu, nudi se svima i svakome.
Obraća se pojedincu, nudi nadu u društvenoj krizi koja traje.
Time vešto koristi metod individualizacije u masovnoj kulturi.
Zato i biva prihvaćena u mnogim časopisima, radio i televiziji.
Često se pokriva plaštom nauke, posebno na njenom rubu,
kod neobjašnjenih fenomena i alternativnih metoda.
Astrologija izrađuje horoskope na osnovu kretanja i položaja
planeta, Meseca i Sunca u zodijačkim sazvežđima u datom
trenutku (npr. rođenja čoveka, tj. datuma, sata i minuta
rođenja) i za dato mesto (geografski položaj definisan
geografskom dužinom). U tom smislu astrolozi tvrde da je
raspored tih astroloških tela jedinstven i neponovljiv, što znači
da se svakog minuta menja lični horoskop ljudi na Zemlji.
Upravo to daje mogućnost da svaki astrolog intuitivno tumači
horoskop, s obzirom da svaki čovek na Zemlji ima drugačiju
natalnu kartu od drugih ljudi. Problem je u tome što se za
jedan minut neće desiti ništa u položaju zodijačkih sazvežđa.
Pa pređi već jednom na astronomiju!
Kako napraviti horoskop čoveku koji je rođen na
Severnom ili na Južnom polu? Tamo geografska
dužina nije definisana. Kako odrediti geografsku
dužinu mesta za čoveka koji bi bio rođen na Mesecu?
Ali, podela na sazvežđa je veštačka i nastala je iz
potreba da se zvezde na nebu na neki način grupišu
u celine,što omogućuje lakšu orijentaciju. Grupe
zvezda u određenom delu neba su sazvežđa. Ona ne
predstavljaju realne fizičke objekte, već su plod kreativnosti
ljudi u pokušaju da grupišu prividno bliske zvezde, što je
kasnije konvencijama prihvaćeno.
Zvezde u sazvežđima mogu biti na
različiti udaljenostima i ni na koji način
ne moraju biti fizički povezane. One se
sasvim slučajno projektuju u isti deo
neba, tako da deluju da su međusobno
blizu. Sa drugih planeta ili još dalje u
Kosmosu te projekcije bi izgledale
drugačije.
U svakom slučaju za sastavljanje horoskopa i natalnih
karata neophodno je poznavanje astrognozije.
Zbog stvarnog kretanja zvezda i
nepostojanja gravitacione veze u
sazvežđima, ona vremenom menjaju
svoj izgled.
Danas sazvežđe predstavlja oblast neba omeđenu uslovnim
granicma. Svi objekti koji se vide unutar te oblasti pripadaju
tom sazveđu (zvezde, magline, galaksije, itd.)
Pošto je podela na sazvežđa veštačka i stvar konvencije i
kulturno-obrazovnog nasleđa, kroz istoriju se broj i izgled
prihvaćenih sazvežđa menjao. Postoje vrlo različite zvezdane
karte i atlasi neba.
Verovatno su prve karte neba crteži podno Himalaja stari
preko 13000 g. Haldejci (2500 g.p.n.e) su imali spiskove sa
nekoliko desetina grupisanih zvezda, kojima su pripisavali
astrološki značaj. Grupisanje zvezda bilo je prisutno i kod
drevnih Egipćana i Kineza.
U antičkoj Grčkoj Eudoks (IV v.p.n.e)
zvezde je svrstao u 47 sazvežđa. Ptolomej
je u “Almagestu” 1000 zvezda svrstao u 48
sazvežđa. Karte su bile u obliku slika bez
jasno definisanih granica. Ove karte su bile
aktuelne sve do XVI veka. Koristio ih je i
Kolumbo.
Sa putovanjima po južnim morima broj sazvežđa je rastao.
Alesandro Pikolomini (1540.) je napravio karte neba bez
mitoloških slika, a zvezde je označio slovima.
Međunarodna astronomska unija (MAU) formirana je 1922. g.
Sa spiska tada je izbrisano 27 sazvežđa.
Broj sazvežđa tada je sveden na 88: severno od nebeskog
ekvatora 29, južno 46, a 13 je sa obe strane (zodijačka). Iz
naših geografskih širina vidi se 69 sazvežđa. Posao oko
razgraničenja poveren je belgijskom astronomu Eugenu
Delportu. Konačne granice među sazvežđima usvojene su
1930. g.
Zbog sopstvene rotacije Zemlja ima sferoidan oblik (polovi
su bliže centru Zemlje za oko 21 km u odnosu na ekvatorske
tačke). Sunce i Mesec jače privlače bliže ispupčenje od
onog koje je dalje. Razlika ove dve sile stvara spreg koji
teži da poklopi ekvatorsku i ekliptičku ravan, koje su danas
pod uglom od oko 23027’. Zemljina rotacija se tome odupire
i to dovodi do sporog pomeranja Zemljine ose po
dvostrukom konusu oko ose ekliptike (precesija, kao kod
čigre), pri čemu se njen nagib u odnosu na ekliptiku ne
menja. Precesija je u retrogradnom smeru. Osa opiše
konus za oko 25 770 god. (Platonova godina).
Zbog precesije Z. ose, severni nebeski pol kreće se po krugu.
On se 3000 g.p.n.e. nalazio blizu zvezde Tuban (zapis iz
vremena gradnje Velike piramide u Gizi 2849 g.p.n.e.).
Kolumbo je sever određivao prema zvezdi Kohab, a Polara
postaje “Severna zvezda” tek u XV veku. Najbliže severnom
nebeskom polu biće oko 2100. g. (na oko 28’). Ulogu polarne
zvezde, Vega će imati kroz 14000 godina.
Precesija Zemljine ose predstavlja najveći problem za
astrologiju. Promenom položaja neb. polova, menja se i izgled
zvezdanog neba, koji se može obuhvatiti sa jedne
posmatračke tačke. Menja se i položaj nebeskog ekvatora i
njegov presek sa ekliptikom. Pomera se i gama tačka duž
zamišljenih 12 jednakih odsečaka na ekliptici. To je još jedan
razlog zbog je astrologija besmislena.
Stari Grci su pojas zodijaka podelili na 12 znakova zodijaka od
po 30o, koje su nazvali prema sazvežđima zodijaka. U to
vreme položaji zodijačkih znakova i zodijačkih sazvežđa su
se podudarali. Za proteklih 2000 godina, kao rezultat precesije
sazvežđa su se prividno pomerila za skoro 30o i više se ne
poklapaju sa položajima zodijačkih znakova. Tako kad se
danas dete, prema astrološkim efemeridama rodi u znaku
Raka, ono je realno rođeno u susednom znaku zodijaka,
Blizancima.
Pravi astrolozi ovo vrlo dobro znaju, ali ne priznaju, jer bi to
značilo da su predviđanja astrologije nestalna. Onda nije ni
bitno što su u neke zodijačke znake “upale” i zvezde
susednih sazvežđa. Ova krajnje neprijatna nepreciznost
dovodi u pitanje ne samo predviđanja astrologa, već i
koncept astrologije.
Da li je za astrološka predviđanja onda uopšte bitno
postojanje zvezda u oblasti zodijaka?
Tačno razgraničenje sazvežđa, ali i precesija Zemljine ose
učinili su da u oblast zodijaka “upadne” jednim svojim delom
i sazvežđe Zmijonoša, koje se ne nalazi u astrološkoj tradiciji.
Neki “moderni” astrolozi uzimaju u obzir i sazvežđe
Zmijonoša.
Dakle, zodijak ne sadrži 12 već 13 sazvežđa, što opet
astrologiju čini besmislenom. Razgraničenja sazvežđa učinila
su da ona ne zauzimaju jednake delove duž ekliptike.
Zbog toga i zbog različite brzine
kretanja Zemlje oko Sunca (setite
se drugog Keplerovog zakona) Sunce
ne prolazi kroz sva zodijačka
sazvežđa za iste vremenske
intervale i sva zodijačka sazvežđa
ne “zauzimaju” po 30o. Da li to znači
da raniji horoskopi nisu bili tačni?
Iz pomenutih razloga Sunce npr. prolazi kroz sazvežđe
Device od 16.9. do 30.10. (45 dana), a ne od 23.8. do 22.9. (31
dan), kao što tvrde astrolozi. Kroz sazvežđe Škorpije Sunce
prolazi od 23.11. do 29.11. (7 dana), a ne od 23.10. do 22.11.
(31 dan, astrolozi). Te ti maler, ali da li je to bitno dok god
para vrti svet!
Razni narodi, u razna vremena, na
različitim prostorima, drugačije su
grupisali sazvežđa i davali im
drugačija imena. U zapadnom
svetu, danas preovladava
astrološka koncepcija da je
oblast ekliptike podeljena na 12
zodijačkih sazvežđa, od kojih
svako zauzima po 300 i kroz koja
se Sunce ravnomerno kreće (kroz
svako prolazi za oko mesec dana).
Kroz istoriju, kod raznih naroda to
nije bilo tako. Tipičan primer je
prikaz zodijačkih sazvežđa u hramu
u Denderi (gornji Egipat).
Tu se u zodijaku sreću dekani, 36
božanskih desetodnevnih nedelja.
Sunce kroz svaki znak prolazi po
deset dana. U kojoj meri se
horoskopska predviđanja na osnovu
takvog zodijaka podudaraju sa
onima koja su zasnovana na
postojanju 12 zodijačkih sazvežđa?
U Ramzesovoj grobnici oslikan
je zodijak kod kojeg se umesto
sazvežđa Blizanaca nalaze neke
biljke, umesto Raka je Skarabej,
umesto Lava je Nož, umesto
Škorpije je Zmija, Jarca znak
života, itd.
Da li drugačije ime zodijačkog sazvežđa znači i drugačiji
astrološki karakter?
U Indiji se osim “klasičnog” zodijaka pojavljuje i Mesečev
zodijak, kod kojeg je ekliptika podeljena na 27 nakšatri,
znakova – lunarnih kuća, od kojih svaka zauzima po 13o 20´.
Mesec svakog dana pibližno prelazi preko jednog znaka
(Plamen, Kuća, Strela, Dvorac, Biser, Kljove, Doboš, itd.).
U Kini se takođe sreću 2 zodijaka. Jedan
je podeljen na 12 sazvežđa (Pas, Petao,
Majmun, Ovca, Konj, Zmija, Zmaj, Zec,
Tigar, Vo, Miš, Svinja). Drugi, Mesečev
zodijak podeljen je na 28 nejednakih
delova.
Postojanjem različitih podela i viđenja zodijačkih sazvežđa
astrološka predviđanja gube karakter trajnosti i univerzalnosti.
Besmislena su predviđanja na osnovu podele na sazvežđa
koja je rezultat konvencije, a ne prirodnih zakona.
Izgleda šašavo, ali (zbog toga) njih glava ne boli!
Osim toga, aspekti planeta se u astrologiji ne
podudaraju sa stvarnim položajima planeta na nebu.
Ko ne veruje neka proveri!
Bilo bi interesantno da astrolozi daju odgovore i na neka od
sledećih pitanja:
- Zašto je astrolozima važan trenutak rođenja čoveka, a ne
trenutak začeća? (verovatno zato što se ovaj drugi ne
može precizno da utvrdi!).
- Stav astrologije je da ljudske osobine nemaju veze sa
genetikom, nego sa astralnim uticajima. Kako objasniti
različite sudbine homozigotnih blizanaca? Astrolozi to
objašnjavaju različitim aspektima planeta s obzirom da
blizanci nisu rođeni u istom minutu. Ok, ali zašto su oni
onda fizički toliko slični (moglo bi se reći identični)?
- Da li se na osnovu sudbine ljudi može odrediti trenutak
njihovog rođenja ili raspored nebeskih tela u tom trenutku?
- Da li je moguće da jednu dvanaestinu ljudi na Zemljinoj
kugli svakog dana očekuje ista sudbina?
- Kako to da na sudbinu ljudi utiče podela na sazvežđa koja je
veštačka i tvorevina je ljudskog uma? Svaki čovek može da
od zodijačkih zvezda formira nova zodijačka sazvežđa. Hoće
li i tako formirana sazvežđa uticati na ljudske sudbine?
- Šta bi bilo ako je mesto rođenja toliko udaljeno od S. sist.
da su zvezde koje čine sazvežđa tako raspoređene da više
nije moguće formirati sazvežđa na isti način i koja bi bila
sasvim drugačija?
- Da li su svi nesrećnici sa “Titanika” bili rođeni pod istim
znakom, kad su već doživeli istu užasnu sudbinu?
- Šta ako se grad u kome je neko rođen, iz političkih razloga
pripoji susednoj zemlji za koju važi druga vremenska zona,
pa se time promeni i “njegov” znak? Zar nije nelogično da o
znaku odlučuje to da li je na snazi letnje računanje vremena
(što je čista konvencija) ili to kojoj vremenskoj zoni pripada
zemlja u kojoj je rođen?
- Kako razlikovati dobrog od lošeg
astrologa, kada su procene njihove
uspešnosti subjektivnog karaktera?
Mućke tipa, isti tekst u horoskopima
za raličite horoskopske znake, bolje
da ne pominjemo. Dok je ovaca biće
i šišanja!
- Kako to da, polazeći od istih konstelacija, različite škole
astrologije daju dijametralno suprotna predviđanja?
“Nije mi jasno da od svih
`ivih bi}a samo na ljude uti~u
konstelacije zvezda. Pa ne bi
se `ivotinje tek tako odrekle
tih mo}i. [ta }e se, me|utim,
desiti ako je neki ~ovek u,
npr. Vodoliji, a ima buvu koja
je u znaku Bika, i ~ovek se u
nekoj reci udavi? Buva }e se
onda mo`da sa njim udaviti,
iako je imala vrlo povoljnu
konstelaciju. Meni se to ne
svi|a.”
(B. Breht, “Priče o
gospodinu Kojneru” –
Horoskop)
Suština ovog izlaganja je da ukaže, pre svega mladim
ljudima, da je neophodno negovanje kritičkog sistema
ramišljanja, da sebi što češće treba postavljati pitanja
“kako?” i “zašto?”.
Uloga obrazovanja u ovakvom načinu
mišljenja je presudna. Zato ga treba pametno
i strpljivo pripremati za taj veliki zadatak, a
ne raditi to kuso i na brzinu.
To je to! Ako vam sve ovo ne deluje baš ubedljivo nastavite
da prvo u novinama čitate horoskope, pa onda sve ostalo.
Moj savet je da to ipak ne doživljavate previše ozbiljno.
Hvalana pa`wi!
Ovo je bilo predavanje prof. Gaji}a!

More Related Content

What's hot

васиона и васионска тела
васиона и васионска телавасиона и васионска тела
васиона и васионска тела
prijicsolar
 
Tema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravlje
Tema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravljeTema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravlje
Tema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravlje
dragan967
 
15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћу15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћу
Šule Malićević
 

What's hot (20)

Rimska kultura
Rimska kulturaRimska kultura
Rimska kultura
 
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biografVuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
 
васиона и васионска тела
васиона и васионска телавасиона и васионска тела
васиона и васионска тела
 
Pojačan vaspitni rad.pptx
Pojačan vaspitni rad.pptxPojačan vaspitni rad.pptx
Pojačan vaspitni rad.pptx
 
Sr sp-latn fizika--_poglavlje3
Sr sp-latn fizika--_poglavlje3Sr sp-latn fizika--_poglavlje3
Sr sp-latn fizika--_poglavlje3
 
Uvod u istoriju
Uvod u istorijuUvod u istoriju
Uvod u istoriju
 
Rome
RomeRome
Rome
 
ЈАР
ЈАРЈАР
ЈАР
 
Rimsko carstvo
Rimsko carstvoRimsko carstvo
Rimsko carstvo
 
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemljiNaselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
 
Tema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravlje
Tema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravljeTema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravlje
Tema 8-prezentacija-fizicka-aktivnost-i-uticaj-na-zdravlje
 
Staro gradsko jezgro- Sremski Karlovci
Staro gradsko jezgro- Sremski KarlovciStaro gradsko jezgro- Sremski Karlovci
Staro gradsko jezgro- Sremski Karlovci
 
Podzemne vode
Podzemne vodePodzemne vode
Podzemne vode
 
Fizičari
FizičariFizičari
Fizičari
 
Rim
RimRim
Rim
 
Mikroskop, lupa i durbin
Mikroskop, lupa i durbinMikroskop, lupa i durbin
Mikroskop, lupa i durbin
 
Geografija Jugozapadna Azija
Geografija   Jugozapadna AzijaGeografija   Jugozapadna Azija
Geografija Jugozapadna Azija
 
Rimska arhitektura
Rimska arhitekturaRimska arhitektura
Rimska arhitektura
 
GEOGRAFSKA ŠIRINA I GEOGRAFSKA DUŽINA.pptx
GEOGRAFSKA ŠIRINA I GEOGRAFSKA DUŽINA.pptxGEOGRAFSKA ŠIRINA I GEOGRAFSKA DUŽINA.pptx
GEOGRAFSKA ŠIRINA I GEOGRAFSKA DUŽINA.pptx
 
15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћу15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћу
 

Similar to "Zašto je astrologija astrolAgija" - prof. dr Dragan Gajić

Similar to "Zašto je astrologija astrolAgija" - prof. dr Dragan Gajić (10)

Immanuel Velikovsky-svetovi-u-sudaru
Immanuel Velikovsky-svetovi-u-sudaruImmanuel Velikovsky-svetovi-u-sudaru
Immanuel Velikovsky-svetovi-u-sudaru
 
васиона
васионавасиона
васиона
 
Vasiona
VasionaVasiona
Vasiona
 
VASIONA
VASIONAVASIONA
VASIONA
 
Dragan Gajić "Ko lubenica je noćas crven Mesec iznad Niša!"
Dragan Gajić "Ko lubenica je noćas crven Mesec iznad Niša!"Dragan Gajić "Ko lubenica je noćas crven Mesec iznad Niša!"
Dragan Gajić "Ko lubenica je noćas crven Mesec iznad Niša!"
 
Sta ce biti sa nama 2012?
Sta ce biti sa nama 2012?Sta ce biti sa nama 2012?
Sta ce biti sa nama 2012?
 
"O Sunčevom sistemu" - prof. dr Dragan Gajić
"O Sunčevom sistemu" - prof. dr Dragan Gajić"O Sunčevom sistemu" - prof. dr Dragan Gajić
"O Sunčevom sistemu" - prof. dr Dragan Gajić
 
Fizika astronomija
Fizika astronomijaFizika astronomija
Fizika astronomija
 
Ekstrasolarne planete - naša budućnost ili samo nada
Ekstrasolarne planete - naša budućnost ili samo nadaEkstrasolarne planete - naša budućnost ili samo nada
Ekstrasolarne planete - naša budućnost ili samo nada
 
Увод у геометрију
Увод у геометријуУвод у геометрију
Увод у геометрију
 

More from Astronomsko drustvo Alfa

Vekovi Traganja - Jupiter
Vekovi Traganja - JupiterVekovi Traganja - Jupiter
Vekovi Traganja - Jupiter
Astronomsko drustvo Alfa
 

More from Astronomsko drustvo Alfa (17)

"Kako se sporazumevati sa vanzemaljcima?", prof. dr Dragan Gajić
"Kako se sporazumevati sa vanzemaljcima?", prof. dr Dragan Gajić"Kako se sporazumevati sa vanzemaljcima?", prof. dr Dragan Gajić
"Kako se sporazumevati sa vanzemaljcima?", prof. dr Dragan Gajić
 
Naši zaboravljeni velikani
Naši zaboravljeni velikaniNaši zaboravljeni velikani
Naši zaboravljeni velikani
 
Nije valjda da verujete u sve što vam kažu
Nije valjda da verujete u sve što vam kažuNije valjda da verujete u sve što vam kažu
Nije valjda da verujete u sve što vam kažu
 
Kako je mali korak postao džinovski?
Kako je mali korak postao džinovski?Kako je mali korak postao džinovski?
Kako je mali korak postao džinovski?
 
Jesu li zaista šetali na Mesecu
Jesu li zaista šetali na MesecuJesu li zaista šetali na Mesecu
Jesu li zaista šetali na Mesecu
 
Naš prijatelj Mesec (2. deo)
Naš prijatelj Mesec (2. deo)Naš prijatelj Mesec (2. deo)
Naš prijatelj Mesec (2. deo)
 
Novosti iz našeg (kosmičkog) komšiluka
Novosti iz našeg (kosmičkog) komšilukaNovosti iz našeg (kosmičkog) komšiluka
Novosti iz našeg (kosmičkog) komšiluka
 
"Mitovi i zvezde" prof. dr Dragan Gajić
"Mitovi i zvezde" prof. dr Dragan Gajić"Mitovi i zvezde" prof. dr Dragan Gajić
"Mitovi i zvezde" prof. dr Dragan Gajić
 
Vreme je za vreme (1. deo)
Vreme je za vreme (1. deo)Vreme je za vreme (1. deo)
Vreme je za vreme (1. deo)
 
"Sunce – nasa zvezda" - Milan Milošević
"Sunce – nasa zvezda" - Milan Milošević"Sunce – nasa zvezda" - Milan Milošević
"Sunce – nasa zvezda" - Milan Milošević
 
"Nastanjive zone životom u svemiru" - Kristina Stanković
"Nastanjive zone životom u svemiru" - Kristina Stanković"Nastanjive zone životom u svemiru" - Kristina Stanković
"Nastanjive zone životom u svemiru" - Kristina Stanković
 
"Jesu li šetali na Mesecu?" - prof. dr Dragan Gajić
"Jesu li šetali na Mesecu?" - prof. dr Dragan Gajić"Jesu li šetali na Mesecu?" - prof. dr Dragan Gajić
"Jesu li šetali na Mesecu?" - prof. dr Dragan Gajić
 
"Daljinska detekcija" - Čedomir Stanković
"Daljinska detekcija" - Čedomir Stanković"Daljinska detekcija" - Čedomir Stanković
"Daljinska detekcija" - Čedomir Stanković
 
"Kako preziveti internet?" - Milan Milošević
"Kako preziveti internet?" - Milan Milošević"Kako preziveti internet?" - Milan Milošević
"Kako preziveti internet?" - Milan Milošević
 
Aleksandar stojanovic - Pedeset godina letenja ljudi u svemir
Aleksandar stojanovic -  Pedeset godina letenja ljudi u svemirAleksandar stojanovic -  Pedeset godina letenja ljudi u svemir
Aleksandar stojanovic - Pedeset godina letenja ljudi u svemir
 
Vekovi Traganja - Jupiter
Vekovi Traganja - JupiterVekovi Traganja - Jupiter
Vekovi Traganja - Jupiter
 
Misija Cassinihuygens 27050
Misija Cassinihuygens 27050Misija Cassinihuygens 27050
Misija Cassinihuygens 27050
 

"Zašto je astrologija astrolAgija" - prof. dr Dragan Gajić

  • 1. Астрономско друштво “Алфа” Департман за физику ПМФ-а Зашто је астрологија астролАгија? Проф. др Драган Гајић Природно-математички факултет, Ниш Предавање је подржано од стране Центра за промоцију науке Београд “Астрономија селу у походе”
  • 2.
  • 3. Kao sva pristojna gospoda u najboljim godinama, svakog dana, uz doručak, ja pregledam novine i to od poslednje strane. Ne zato što žurim da pročitam sportske vesti (sportski rezultati me, moram da priznam, uopšte ne interesuju), već zato što ne želim da se, dok jedem, opterećujem teškim temama, koje su, već decenijama, prisutne na prvim stranama naše štampe. Dakle, preskačem sport, ali i horoskope, koji su u novinama tu negde uz njega.
  • 4. Zašto preskačeš horoskope? Npr. ove godine moja crna mačka omacila je tri crna mačeta, a poznanici mi se žale da im crne mačke češće nego ranije prelaze put i da im se događaju čudne stvari. Zar to nije najbolji dokaz da u tim predznacima “ima nečega”? Prvo nemam tu dozu verovanja u proricanje budućnosti, na osnovu uticaja kosmičkih objekata na ljude. U slobodnom prevodu: nešto nisam baš toliko sujeveran! A možda bi trebalo!
  • 5. Drugi razlog je mnogo bitniji. S obzirom da se, po prirodi posla, ali i iz ljubavi, detaljnije bavim astrofizikom i srodnim astro - naukama, pouzdano znam da je astrologija, u stvari astrolagija, pa neću da trošim vreme na čitanje horoskopa.
  • 7. Bukvalni prevod termina “astrologija” je “nauka o zvezdama”, ali prema modernim standardima oficijelne naučne metodologije ona se u naučnim krugovima, uglavnom, diskvalifikuje kao nauka, čak i kao pseudonauka. Polazeći od horoskopa, koje mnogi “astrolozi” objavljuju u novinama i časopisima, u nauci ovu delatnost opisuju kao dokoličarenje, koje autorima donosi lepe prihode. Interesantno je da i poznati astrolozi negiraju verodostojnost ovakvih aktivnosti. Astrologija, uglavnom, predstavlja sistem proricanja koji polazi od toga da pozicije kosmičkih tela (planeta u odnosu na 12 sazvežđa Zodijaka) u momentu rađanja čoveka imaju uticaj na njegov karakter i sudbinu. Šire gledano, astrologija predstavlja umeće dešifrovanja uticaja kosmičkih sila, čiji su izvor nebeska tela, na bilo koji deo vasione, pre svega na ljudski život.
  • 8. Treba napomenuti da savremena fizika poznaje četiri tipa interakcije: slaba i jaka nuklearna, elektromagnetna i gravitaciona. Prve dve deluju na rastojanjima manjim od dimenzija atoma, elektromagnetna je povezana sa naelektrisanjem u telima. Jasno je da ove sile nisu ta “kosmička“ sila kojom planete deluju na čoveka. U astrološkom vokabularu planete su Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, ali i Mesec i Sunce. Astrolozi su, još od antičkih vremena, smatrali da upravo ova tela ispoljavaju najveći uticaj na čoveka. U savremenoj astrologiji uračunava se i uticaj kasnije otkrivenih planeta: Urana (otkriven 1781.), Neptuna (1846.) i Plutona (1930.).
  • 9. “Zvezde tvoje sudbine ne nalaze se u Vasioni, nego u tvojim grudima” Miroslav Anti} A možda je to gravitaciona sila? Možda! To je sila dugog dometa kojom se privlače sva tela koja imaju masu. Deluje između svih tela u Sunčevom sistemu (a i šire!). Što su mase tela veće, njihovo međusobno delovanje je veće, ali sila opada sa kvadratom rastojanja među telima. Tu je problem! Intenzitet gravitacione sile je mali. Nije teško izračunati da je gravitaciona sila kojom npr. Jupiter (najveća i najmasivnija planeta u Sunčevom sistemu) deluje na dete koje se rađa u porodilištu višestruko manja od gravitacione sile kojom na njega deluje punačka babica! To znači da je uticaj Jupitera na novorođenče manji od uticaja babice i doktora u porodilištu, što smo znali i bez proračuna.
  • 10. Pitanja astrolozima: *Pošto je za astrologe rastojanje do zodijačkih zvezda potpuno irelevantno, zašto se ne uzimaju u obzir uticaji ogromnih, ali jako udaljenih galaksija ili kvazara, čiji se položaji po dubini takođe projektuju u oblast zodijaka (uzani pojas do 8o sa obe strane ekliptike)? Zašto ne uračunavaju i uticaji brojnih otkrivenih ekstrasolarnih planeta od kojih je većina veća od Jupitera? *Zašto astrolozi na uračunavaju i uticaje drugih većih tela, npr. asteroida, koji bi u slučaju sudara sa našom planetom bitno uticali na sudbinu svih živih bića na njoj? Astrolozi taj problem rešavaju tako što tvrde da sila kojom planete određuju sudbine ljudi ne zavise od njihove mase niti od rastojanja. Slede logična …
  • 11. *Ako danas astrolozi uračunavaju uticaj Urana, Neptuna i Plutona, da li su, pre nego što se znalo za postojanje ovih kosmičkih tela, određivanja karaktera i sudbine ljudi na osnovu položaja poznatih planeta među zodijačkim sazvežđima bila pogrešna? *Da li su pre ovih otkrića astrolozi “osećali” da im na “nebu” nešto nedostaje za tačnije procene? Ako je to tako, znajući razliku između stvarne sudbine pojedinaca i one koju su im “pročitali” u položajima zvezda i planeta, zašto nisu proračunali gde treba da se nalaze ta tela koja im “fale” i zašto ih nisu tamo otkrili pre astronoma?
  • 12. *Šta ćemo sa uticajem Plutona, koji od 2006. g. prema odluci MAU ne spada u planete? Ako za astrologe nisu važne odluke MAU, zašto se ne uzimaju u obzir uticaji tela S. sitema koja su veća od Plutona? Npr. on je manji čak od 7 satelita u Sunčevom sistemu (Meseca, Ioa, Evrope, Ganimeda, Kalista, Titana i Tritona), a svi oni, osim Meseca, nemaju astrološki značaj. Zašto se ne uračunava uticaj Eris, patuljaste planete koja je otkrivena 2003. g. i koja je približno iste veličine kao Pluton (mada se u početku smatralo da je veća od njega)? Prolazak sonde “Novi horizonti” pored Plutona, jula 2015, pokazao je da na njegovoj površini postoji ogroman oblik reljefa u obliku srca. Hoće li to uticati da astrolozi ovu “planetu” počnu da tretiraju kao znak ljubavi?
  • 13. Prvi zadatak astrologa je da na osnovu poznavanja trenutka rođenja čoveka (nastanka države, grada, odvijanja događaja, itd.) sastavlja natalnu kartu (raspored planeta na nebu u tom trenutku), odnosno horoskop (slika položaja nebeskih tela u pomenutom trenutku). Proračuni položaja tih tela računaju se na osnovu zakona nebeske mehanike, a dati su u efemeridama, tabelama položaja “astroloških” planeta za određeni vremenski period (npr. jedne godine) ili se za to danas koriste savremeni kompjuterski programi. Postoji veći broj sistema računanja položaja pomenutih tela. U procesu sastavljanja horoskopa ostvaruje se tesna veza između astronomije i astrologije. Međutim u procesu tumačenja horoskopa ta veza se prekida i prepušta se intuiciji i ličnosti astrologa. Tu se prekida kontakt astrologije sa astronomijom i naukom.
  • 14. Pripadnost horoskopskom znaku definisana je položajem Sunca u zodijaku u trenutku rođenja. Za astrološka predviđanja značajan je i tzv. ascendent (podznak, vrh prve kuće) – tačka ekliptike koja na istoku izlazi nad horizontom u trenutku rođenja. Ovaj znak upravlja fizičkim telom osobe o čijem se horoskopu radi, pokazuje njegovu ličnost, identitet i individualnost, kao i prirodne sklonosti. Planeta koji vlada znakom u kome je ascendent vladalac je horoskopa date ličnosti. Bitan je i descendent, tačka ekliptike koja zalazi na zapadu, 180o suprotno od ascedenta. U astrologiji simbolizuje odnos prema braku, partnerskim vezama, i poslovnim odnosima. Za astrološka proricanja značajni su i aspekti planeta (međusobne ugaone udaljenosti).
  • 15. Zodijački znaci imaju svoje karakteristike. Zemljani znaci (Bik, Devica, Jarac) su melanholični, vodeni (Rak, Škorpion, Ribe) su flegmatični, vatreni (Ovan, Lav, Strelac) su kolerični, a vazdušni (Blizanci, Vaga, Vodolija) su sangvinični. Po modalitetu se dele na kardinalne (Ovan, Rak, Vaga, Jarac), fiksne (Bik, Škorpija, Lav, Vodolija) i promenljive (Blizanci, Devica, Strelac, Ribe). Kardinalni podstiču promene, fiksni nastoje da očuvaju povoljne promene koje se dese, promenljivi su prilagodljivi. Po polaritetu znaci se dele na pozitivne (Ovan, Blizanci, Lav, Vaga, Strelac, Vodolija) i na negativne (Bik, Rak, Devica, Škorpija, Jarac, Ribe). Za pozitivne znake u astrologiji važi da su često otvoreniji i objektivniji, a za negativne da su često zatvoreniji i subjektivniji.
  • 16. Znaci horoskopa Vladajuće planete Ovan Mars, Pluton Bik Venera Blizanci Merkur Rak Mesec Lav Sunce Devica Merkur Vaga Venera Škorpija Pluton, Mars Strelac Jupiter Jarac - Saturn Vodolija Uran, Saturn Ribe Neptun, Jupiter Po astrolozima, za svaku astrološku planetu postoje znaci u kojima one bolje ili lošije deluju. Najbolja je u znaku u kojem je ona vladar, a najgora u znaku egzila, suprotnom znaku od onog u kojem je vladar, kada dolaze do izražaja njene negativne osobine.
  • 17. Astrološka proricanja mogu se odnositi na pojedince (individualna astrologija) ili na države, gradove, objekte, itd. (astrologija sveta). Mundana astrologija se bavi krupnim svetskim događajima kao što su ratovi, sudbine država i naroda, značajni politički i istorijski događaji, itd... Proricanja se odnose na određeni bitan trenutak (radikalna astrologija) ili na neki period (progresivna astrologija), pa mogu biti solarna (za 1 godinu), lunarna (za 1 mesec) ili horarna (za neki određeni vremenski trenutak). Pri ovim proricanjima vodi se računa o karakteristikama horoskopskih znakova, odnosno planeta.
  • 18. Svaka astrološka planeta ima svoje karakteristike koje determinišu osobine i sudbine ljudi. U dobre planete spadaju Sunce, Mesec, Venera, Jupiter, a u loše Mars, Saturn, Uran, Neptun i Pluton.
  • 19. MESEC Ljudi kojima upravlja Mesec obično su veoma osećajni emotivni, vole porodicu, dom i decu. Žene lako plaču. Obožavaju vodu. Kada nisu izgrađeni, ovi ljudi mogu da budu malodušni lenjivci, da preteruju u jelu i piću i da se uopšte veoma zapuste. Zanimanja: Pekar, kuvar, ribar, baštovan, bakalin, mlekadžija, hemičar, navigator, mornar, lekar, bolničar, kelner, čuvar, perač, pesnik, slikar, učitelj. SUNCE U astrologiji Sunce je ambicija, ponos, iskrenost, ljubaznost, vladavina-ako je dobro aspektovano, naravno. Ljudi sa jakim Suncem obično imaju svetlu kosu, „bujnu glavu“, lep ten i okruglo lice. Zanimanja: Glumac, biolog, majstor grejanja, vođa, čuvar parka, supervizor, pozorišni radnik, rok pevač, priređivač zabava.
  • 20. MERKUR Osobe koje u horoskopu imaju jakog Merkura, obično su pametne, radoznale, vole da stiču nova znanja, da istražuju, a naročito vole da čitaju. Može da znači i lutanje i relativno malu zainteresovanost za seks. Zanimanja: Prodavac, oglašivač, arhitekta, knjižar, pop, učitelj, grafolog, novinar, interpretator, lektor, lingvist, poštar, govornik, izdavač, štampar, reporter, sekretar, prevodilac, teniser, daktilograf, pisac. VENERA Venera je plodna i produktivna, ženska planeta strasti i uživanja. Ljudi kojima vlada ova planeta pre svega su društveni. Skloni su umetnostima uopšte, i lako se odljute. U suštini imaju dobru narav. Venera vlada pored ostalog, i osećajem dodira. Zanimanja: Umetnik, kreator, kozmetičar, zabavljač, cvećar, baštovan, direktor hotela, zlatar, muzičar, operski pevač, krojač, pozoriši radnik, vokalni solista.
  • 21. JUPITER On daje društvenost, pravdu, dostojanstvo, visok položaj, uticajne prijatelje, nadu dobroćudnost, iskrenost, duhovnost, proporciju, kalkulaciju i lokaciju. Znači visoko obrazovanje i nadnaravne nivoe svesti, kao i sklonost ka bavljenju filozofijom. Zanimanja: Akademik, ambasador, bankar, procenitelj vrednosti, strelac, mešetar, diplomata, finansijer, profesionalni kockar, lovac, sudija, džokej, advokat, ministar, psiholog, profesor. MARS Ratoborna planeta sa ogromnom energijom. Simbol muškog, sa životinjskim nagonima i ogromnom ambicijom. Ljudi sa jakim Marsom imaju urođenu potrebu da budu vođe neke grupe. Skloni su diktatorstvu. Zanimanja: Atleta, zidar, mesar, propovednik, zubar, kovač, konstruktor, oružar, inženjer, dželat, vatrogasac, prodavac, hirurg, oficir.
  • 22. SATURN Osobe sa jakim Saturnom imaju jak osećaj odgovornosti, veoma su ozbiljne i vole samoću. Karakteristike Saturna: Asketa, hladan, konzervativan, nepromenljiv, tradicionalan, depresivan, diskretan, usamljen, suv, ekonomičan, veran, iskren, težak, nepokretan, vredan, ljubomoran, zao, materijalista, metodičan, star, strpljiv, siromašan, praktičan, ponosan, svađalica, realan, tajanstven, površan, tanak, umoran. Zanimanja: Rudar, ugljar, farmer, uramljivač, kožar, sveštenik, frižiderdžija, poslodavac, sajdžija, ekonomist. URAN Osobe koje imaju jakog Urana u horoskopu imaju sklonosti za ozbiljna okultna iskustva. Uran daje ljude ekscentrične sa sjajnim mentalnim sposobnostima. Zanimanja: Astrolog, automehaničar, snimatelj, distributer, dinamiter, električar, humanista, pronalazač, metafizičar, motorista, telegrafista, traktorista, rendgenolog.
  • 23. NEPTUN Osobama koje su rođene pod njegovom vladavinom daje veliku mogućnost telepatije, želje za putovanjima, ali i sklonost prevari, lutanju i vodi. Zanimanja: Alhemičar, čizmar, ronilac, radnik na irigacionim sistemima, mornar, medijum, naftaš, pesnik, psihijater, moreplovac, podmorničar, profesionalni učitelj joge. PLUTON Pluton je muška planeta, ne sama po sebi zloćudna. On vlada podzemnim svetom, nastajanjem materije. Obnavlja dobre ideje. Sva dejstva Plutona, još uvek nisu ispitana. Karakteristike Plutona: Anonimno, izdajničko, zatvoreno, degeneracija, rasturanje, enigmatično, budalasto, krivica, nezainteresovanost, nemoralno, besmrtno, omraženo, strasno, sadističko, seksualno, nenormalno, nemoguće, beskrupulozno, nepoznato. Zanimanja: Revolveraš, psihoanalitičar.
  • 24. Pri tom se taj uticaj ograničava na planete i sazvežđa kroz koje Sunce prividno prolazi tokom godine (sazvežđa zodijaka). Mala opaska: Tokom godine, gledano sa Zemlje, prividno nam izgleda da se Sunce kreće po ekliptici, u čijem se produžetku nalaze pomenuta sazvežđa, kroz koja se kreće projekcija Sunca na nebesku sferu. Stvarna situacija je drugačija: Zemlja se kreće oko Sunca po eliptičnoj putanji, koja leži u ravni ekliptike, ravni kojoj pripada Sunce i putanja naše planete.
  • 25. Gledano sa Zemlje mi mirujemo, a Sunce se kreće oko nas. Kretanje Sunca po ekliptici bila je zabluda koja je trajala hiljadama godina u istoriji ljudske civilizacije. Uzgred: približno u ravni ekliptike leže i putanje ostalih planeta i zato se, gledano sa Zemlje, projekcije njihovih položaja kreću među zodijačkim sazvežđima.
  • 26. *Da li su astrološke karakteristike planeta uslovljene imenima planeta, koja su im dodeljivana na osnovu njihovog prividnog izgleda i značenja? Uzgred, tokom ljudske istorije ova imena su se menjala, a i kod različitih naroda imaju različta značenja. Danas pouzdano znamo da je Venera sa stanovišta života jedna “odvratna”, krajnje negostoljubiva planeta, čija je površinska temperatura preko 460 oC, čija je atmosfera oko 100 puta gušća od Zemljine i koja sadrži preko 95% CO2, kroz čije oblake padaju kiše koncentrovane sumporne kiseline. Kada bismo se našli na njenoj površini bili bismo spljeskani, otrovani i sprženi. Ali, gledano sa Zemlje, ona je predivna, sjajna planeta koja najavljuje dolazak dana ili noći i nije čudo što su joj drevni narodi, ne znajući njene prave osobine, davali imena boginja ljubavi, lepote. I njene astrološke karakteristike potiču upravo iz tih vremena. Ali danas …
  • 27. Sa druge strane, Mars je crvena planeta, što je kod drevnih naroda o njoj stvaralo sliku planete vatre, krvi i ratova i time određivalo njen astrološki karakter. A u stvari radi se planeti čija je površina ledena, kamenita pustinja (prosečna t-ra joj je oko – 50 oC), sa 100 puta ređom atmosferom od Zemljine. Crvenkasta boja površine potiče od oksida gvožđa, nastalog nakon što je Mars, zbog своје male mase, izgubio okean. Slučaj Venere potvrđuje onu staru dobro poznatu: lepota je prolazna, a često i varljiva. Molekuli vodene pare su disosovali pod uticajem UV zračenja, vodonik je napustio planetu, a teži kiseonik je oksidisao minerale gvožđa na površini planete.
  • 28. Kao što to često biva, izgled vara. Bilo kako bilo danas znamo da se to desilo i drevnim astrolozima, koji su planetama pripisivali osobine na osnovu utiska o njihovom izgledu, koji nisu mogli dovoljno dobro da sagledaju. Bez obzira na upućene primedbe, astrologija je razvila dovoljno elastičan interpretativan sistem tumačenja posmatračkog materijala i otkrivanja veza između ”kosmičkih sila” i njihovog uticaja na ljude, životinje i svet koji nas okružuje. To je razlog da višesmisleni opisi i iskazi mogu delovati prihvatljivo ogromnom broju ljudi. Čak i neka savremena naučna istraživanja (Goklen, Ajsenk,..) korelacije između vremena rođenja ljudi, njihovog temperamenta i profesije sa kosmičkim konstelacijama daju povod da se nalazi ne mogu drugačije objasniti osim hipotezom o uticaju planeta i zodijačkih konstelacija na ljude u trenutku njihovog rođenja.
  • 29. Tako istraživanja psihologa Mišela Goklena (1955) ukazuju na dominantan uticaj Marsa i Saturna kod uspešnih lekara, Jupitera kod slavnih glumaca, Meseca kod pisaca, Marsa kod industrijalaca, itd. Ovi planetrni “uticaji” se ne pokazuju kod osoba koje se ne ističu u svojim profesijama (“Što je veći uspeh pojedinca u profesiji, to je verovatnije da je rođen u istom podznaku sa ostalima koji su postigli uspeh u toj profesiji.”) Uočio je i vezu između položaja Marsa u natalnoj karti i izbora karijere uspešnih atletičara (“Marsov efekat”).
  • 30. Slično istraživanje psihologa Hans Ajsenka ukazuje da su ljudi rođeni u “neparnim” astrološkim znacima pokazivali ekstrovertnost, a u “parnim” introvertnost, Rođeni u “vodenim” znacima (rak, škorpija, ribe) su emotivni i neurotični, itd. Ponovljena istraživanja na savremenim atletičarima su pokazala da se ne može uočiti pomenuta korelacija. U Goklenovim istraživanjima bilo je nepreciznosti oko određivanja vremena i mesta rođenja ispitanika.
  • 31. Ovakva istraživanja vršena su na uzorcima po nekoliko hiljada ispitanika i, u tom smislu, teško da im se može osporiti reprezentativnost. Dobijene informacije često su zapanjujuće tačne, uz pretpostavku da su kriterijumi analize (procene karaktera, uspešnosti, itd.) adekvatni i objektivni. Neki autori ovakve rezultate pokušavaju da obrazlože Jungovom teorijom sinhroniciteta, delovanjem principa “bezuzročne povezanosti” u Kosmosu ili neadekvatnosti racionalnih objašnjenja nekih pojava koje su povezane po značenju, ali ne i po uzroku. Sa druge strane, prema astronomima, astrološki principi mogu biti samo približni i u domenu statističkih koincidencija i ne može biti govora o čitanju nečije sudbine koja je ‘'zapisana'' u zvezdama. Iz tih razloga astronomi astrologiju tretiraju samo kao vid dokoličarenja, a nikako kao nauku. Ona ne nalazi prirodu mehanizama delovanja kosmičkih objekata na čoveka, već ga samo opisuje.
  • 32. U suštini polazna ideja astrologije da na čoveka (ali ne samo na njega, već i na životinje, države, itd.) utiču položaji planeta u trenutku njihovog rođenja nije se menjala hiljadama godina. Za svo to vreme ni jedan astrolog nije se ni potrudio da odgovori zašto pojedine planete utiču baš na takav način na ljude. Astrologija nikada nije postavljala pitanja kako i zašto, što se prirodne nauke uvek pitaju. Neki istraživači ukazuju na efekat Barnuma (Forera), kod visoke ocene tačnosti od strane pojedinaca pri opisu njihove ličnosti koje su im uradili astrolozi na osnovu natalne karte. Psiholog Bertram Forer je 1948. g. je u eksperimentu svojim studentima dao test ličnosti, nakon čega je svima dao istu analizu testova i pozvao ih da ocene tačnost “njihove” analize sa ocenom od 0 do 5. Ocena je bila 4.26. Tekst analize sačinjen je kompilacijom iz tekstova horoskopa.
  • 33. “Vi imate potrebu da se dopadnete drugim ljudima i da vam se dive, ali ipak uspevate ostati samokritični. Iako imate neke slabosti, generalno ste u stanju da ih kompenzujete. Imate dosta neiskorišćenih kapaciteta koje još uvek niste usmerili u svoju korist. Disciplinovani i samokontrolisani spolja, iznutra ste skloni brigama i nesigurnostima. S vremena na vreme sumnjate da li ste doneli pravu odluku ili učinili najbolju stvar. Preferirate izvestan stepen promene i različitosti, pa postanete nezadovoljni kada se osetite sputanim ili vas nešto ograničava.” Kasniji eksperimenti pokazali su da je ocena utoliko viša ako ispitanik više veruje u kompetentnost istraživača, ako analiza više navodi pozitivne osobine i ako je ubeđen da se analiza odnosi samo na njega.
  • 34. “Ponosni ste na to što ste nezavisni mislilac i što ne prihvatate mišljenja drugih bez zadovoljavajućih argumenata. Ipak, smatrate da nije baš najmudrije biti previše otvoren u pokazivanju cele svoje ličnosti drugima. Obično ste ekstrovertni, dostupni i društveni, ali ima perioda kada se povučete u sebe ili postanete oprezni. Neki od vaših ciljeva imaju tendenciju da budu prilično nerealni.” Ne znam kako je to u Vašem slučaju, ali mene Bertram Forer kao da je skenirao i opisao u ovoj analizi ličnosti na osnovu “univerzalnog” horoskopskog znaka. Kasnije je američki psiholog Ros Stagner ispitivao 68 vodećih menadžera (obratite pažnju) za ljudske resurse. Njima je u analizi ponudio isti tekst sa frazama iz 13 različitih horoskopa. Ogromna većina kompetentnih ispitanika potvrdila je da je opis tačan i da se odnosi na njihov karakter.
  • 35. Svakako da u objašnjenja uspešnosti astrologije mogu se ubrojiti i tehnike cold reading-a za analizu ličnosti neverbalnim komunikacijama. U slične metode spadaju i psiho-mentalne manipulacije koje danas uspešno demonstrira Deren Braun. Suština je da se u komunikaciji nude rečenice koje važe za sve. Delovi izjava koji se pokazuju kao tačni se pamte, dok se ostali zaboravljaju. Osim toga, ljudi imaju iluziju da preciznost podataka (npr. sat i minut rođenja) utiče na preciznost predviđanja, što astrolozi masovno koriste. Pritom se gubi iz vida da se konstelacije na nebu za nekoliko minuta ili sati praktično ne menjaju. Ok! Batali psihologiju i pređi na dokaze iz astronomije! Može, ali prvo malo priče o istoriji astrologije!
  • 36. Njeni koreni leže u potrebi čoveka da unapred sazna tok svog života, ali i u istorijski rano formiranoj svesti da su životni ciklusi na Zemlji povezani sa periodičnim procesima na nebu. Astrologija je rano nastala i već nekoliko hiljada godina bazira se na istim principima. Drevni astrolozi su nagrađivani za ''dobro'' čitanje nebeskih predskazanja, ali su i kažnjavani za ''promašaje'‘. Zato su morali da svakodnevno i precizno prate kretanja nebeskih tela. To je dovelo do nastanka astronomije pod okriljem astrologije. Međutim, astronomija se razvila u nauku gradeći metodologiju, menjajući svoja zaključivanja prilikom istraživanja kauzalnih odnosa kod kosmičkih pojava, na osnovu novih saznanja. Sa astrologijom to nije bio slučaj i u tom smislu je simpatična opaska astronoma da je “astrologija starija, ali zaostala sestra astronomije”.
  • 37. Interesantno je da su mnogi poznati astronomi u srednjem veku preživljavali tako što su radili i kao astrolozi (Kopernik, Brahe, Kepler). Poznat je horoskop koji je Kepler izradio vojskovođi Albertu Valenštajnu (1608). Manje je poznato da je namerno napravio grešku: Valenštajna je prebacio iz Device u Lava. Valenštajn je rođen 14.9. (Devica), ali je Kepler iskoristio činjenicu da se Sunce od 22.8. do 22.9. nalazi u sazvežđu Lava (ali ne i u znaku Lava, od 21.7. do 21.8). S obzirom da mu je Valenštajn bio prijatelj, Kepler je to uradio jer nije primereno da slavni vojskovođa bude u znaku Device. Mnogo lepše zvuči da je u znaku Lava. Sam Kepler (koji se izdržavao na račun astrologije, a ne astronomije) jednom je napisao: “Bolje je izdavati almanahe i predskazanja, nego prositi milostinju.”
  • 38. Astrologija se razvijala nezavisno u drevnim civilizacijama Bliskog i Dalekog Istoka, prekolumbovske Amerike. Najstariji astrološki tekstovi koji govore o predviđanjima na osnovu izgleda neba prvog dana u godini potiču iz Vavilona, pre oko pet hiljada godina, odakle se proširila na Grčku, Rim i Egipat, potom Iran, Indiju, itd. Svakako da treba pomenuti najpoznatijeg astrologa starog veka Klaudija Ptolomeja, (90-170. g.n.e.), najpoznatijeg zagovornika geocentričnog sistema sveta. Njegovo učenje imalo je presudan značaj na astronomiju čitavih petnaestak vekova.
  • 39. On je u spisu “Tetrabiblos” u II v.n.e. opisao osnove antičke astrologije. U knjizi je definisao podelu na 12 zodijačkih sazvežđa koja zauzimaju jednake delove zodijačkog pojasa (po 30o). Time su definisani zodijački znaci, koji predstavljaju ključni pojam astrologije. Do njega se smatralo da planete imaju ulogu u određivanju sudbine samo vladara i države, a u “Tetrabiblosu” on ističe da nebeske konstelacije određuju život svakog čoveka. Isticao je da nebeske konstelacije determinišu čak i fizički izgled ljudi. Verovatno najveći problem savremene astrologije je to što ona još uvek funkcioniše na Ptolomejevim principima, uz zanemarivanje astronomska saznanja koja opovrgavaju ili relativizuju njegove postavke. Ona se tokom tih 2000 godina nije menjala, niti prilagođavala novim činjenicama.
  • 40. Arapski astrolozi nasledili su astrološka i astronomska saznanja od Grka i u potom ih u srednjem veku preneli u Evropu. U to vreme skoro svi vladari na dvorovima su imali svoje astrologe. U Evropi je astrologija cvetala u XIV i XV veku, ali je njen uticaj opao u XVI veku sa pojavom savremenih nauka, koje su poništile “naučnu i racionalnu zasnovanost” astrologije. Rimski pisac Arbiter u “Satirikonu” opisuje kakvi su ljudi rođeni u određenim znacima. Samo tek da se zna u znaku ovna rađaju se naučnici. Hm!
  • 41. Interesantno je da su srednjevekovni lekari svojim pacijentima pravili horoskope i na osnovu njih određivali dijagnoze i propisivali terapije. Treba pomenuti čuvenog proroka i astrologa lekara Nostradamusa. Na njegova se proročanstva i danas pozivaju doduše gotovo uvek kada se nešto već desilo i često uz izmišljene delove njegovih proročanstava, koja su i sama po sebi dvosmislena. Čuveni su njegovi horoskopi koje je pravio za Katarinu Mediči i njenog sina Karla IX, zbog čega je imao veliki uticaj na francuski dvor.
  • 42. Treba pomenuti i Đirolamo Kardana, italijanskog lekara, astrologa, matematičara (Kardanova f-la za kubnu j-nu, Kardanov prenos) i kockara, koji je pravio horoskop za engleskog kralja Edvarda VI, ali i za Isusa Hrista, što ga umalo nije koštalo glave. Da bi dokazao verodostojnost svog horoskopa, u kojem je predvideo sopstvenu smrt, izvršio je samoubistvo tog dana. Crkva nije blagonaklono gledala na astrologiju, mada je bilo sveštenika koji su izrađivali horoskope (čak i papa Pavle II) Jedan od najpoznatijih kritičara bio je verovatno najuticajniji ranohrišćanski mislilac, sveti Avgustin (354–430). Ukazivali su i na činjenicu da horoskop zasnovan samo na trenutku rođenja ne uzima u obzir poreklo, odgoj, uticaj lekova, hrane i vremenskih prilika, kao i brojne druge faktore u ljudskom životu.
  • 43. Njegova osnovna zamerka odnosila se na pitanje čovekove slobodne volje, koja je, kao učenje neprikosnovena u hrišćanstvu, ali je u suprotnosti sa idejom sudbine koju svaki horoskop podrazumeva. Bez obzira što su mnogi poznati astronomi verovali u astrologiju, njen značaj polako zamire sa otkrićem Keplerovih zakona kojima se utvrđuje pravo kretanje planeta, kao i Njutnovih zakona, koji i dan danas predstavljaju naučnu osnovu astronomije.
  • 44. Paradoksalno je da u zapadnom svetu astrologija doživljava svoju renesansu u XX veku, sa razvojem tzv. masovne kulture, bazirane na eksplozivnom razvoju sredstava masovnih komunikacija i potrošačkog društva. Zapanjujuće je, ali se navodi da su i mnogi moderni političari konsultovali astrologe. Industrijska revolucija, razvoj tehnologije omogućili su višak slobodnog vremena. Njega je trebalo popuniti novim sadržajima: televizijom, herc romanima, sapunskim serijama i svakako astrologijom, što je donosilo veliku finansijsku dobit.
  • 45. Poznati teoretičar masovne kulture Edgar Moren u “Duhu vremena 2” objašnjava da je astrologija bila nov sadržaj koji je masovna kultura ponudila tržištu da bi prevazišla krizu 60-tih godina XX veka. Do toga je došlo iako je ona u suprotnosti sa naučnim, racionalnim i empirijskim establišmentom, čak i vladajućim religijama modernog sveta. Ona se oslobađa okultnog, prilagođava se kulturnom tržištu, nudi se svima i svakome. Obraća se pojedincu, nudi nadu u društvenoj krizi koja traje. Time vešto koristi metod individualizacije u masovnoj kulturi. Zato i biva prihvaćena u mnogim časopisima, radio i televiziji. Često se pokriva plaštom nauke, posebno na njenom rubu, kod neobjašnjenih fenomena i alternativnih metoda.
  • 46. Astrologija izrađuje horoskope na osnovu kretanja i položaja planeta, Meseca i Sunca u zodijačkim sazvežđima u datom trenutku (npr. rođenja čoveka, tj. datuma, sata i minuta rođenja) i za dato mesto (geografski položaj definisan geografskom dužinom). U tom smislu astrolozi tvrde da je raspored tih astroloških tela jedinstven i neponovljiv, što znači da se svakog minuta menja lični horoskop ljudi na Zemlji. Upravo to daje mogućnost da svaki astrolog intuitivno tumači horoskop, s obzirom da svaki čovek na Zemlji ima drugačiju natalnu kartu od drugih ljudi. Problem je u tome što se za jedan minut neće desiti ništa u položaju zodijačkih sazvežđa. Pa pređi već jednom na astronomiju! Kako napraviti horoskop čoveku koji je rođen na Severnom ili na Južnom polu? Tamo geografska dužina nije definisana. Kako odrediti geografsku dužinu mesta za čoveka koji bi bio rođen na Mesecu?
  • 47. Ali, podela na sazvežđa je veštačka i nastala je iz potreba da se zvezde na nebu na neki način grupišu u celine,što omogućuje lakšu orijentaciju. Grupe zvezda u određenom delu neba su sazvežđa. Ona ne predstavljaju realne fizičke objekte, već su plod kreativnosti ljudi u pokušaju da grupišu prividno bliske zvezde, što je kasnije konvencijama prihvaćeno. Zvezde u sazvežđima mogu biti na različiti udaljenostima i ni na koji način ne moraju biti fizički povezane. One se sasvim slučajno projektuju u isti deo neba, tako da deluju da su međusobno blizu. Sa drugih planeta ili još dalje u Kosmosu te projekcije bi izgledale drugačije. U svakom slučaju za sastavljanje horoskopa i natalnih karata neophodno je poznavanje astrognozije.
  • 48. Zbog stvarnog kretanja zvezda i nepostojanja gravitacione veze u sazvežđima, ona vremenom menjaju svoj izgled.
  • 49. Danas sazvežđe predstavlja oblast neba omeđenu uslovnim granicma. Svi objekti koji se vide unutar te oblasti pripadaju tom sazveđu (zvezde, magline, galaksije, itd.)
  • 50. Pošto je podela na sazvežđa veštačka i stvar konvencije i kulturno-obrazovnog nasleđa, kroz istoriju se broj i izgled prihvaćenih sazvežđa menjao. Postoje vrlo različite zvezdane karte i atlasi neba. Verovatno su prve karte neba crteži podno Himalaja stari preko 13000 g. Haldejci (2500 g.p.n.e) su imali spiskove sa nekoliko desetina grupisanih zvezda, kojima su pripisavali astrološki značaj. Grupisanje zvezda bilo je prisutno i kod drevnih Egipćana i Kineza.
  • 51. U antičkoj Grčkoj Eudoks (IV v.p.n.e) zvezde je svrstao u 47 sazvežđa. Ptolomej je u “Almagestu” 1000 zvezda svrstao u 48 sazvežđa. Karte su bile u obliku slika bez jasno definisanih granica. Ove karte su bile aktuelne sve do XVI veka. Koristio ih je i Kolumbo.
  • 52. Sa putovanjima po južnim morima broj sazvežđa je rastao. Alesandro Pikolomini (1540.) je napravio karte neba bez mitoloških slika, a zvezde je označio slovima. Međunarodna astronomska unija (MAU) formirana je 1922. g. Sa spiska tada je izbrisano 27 sazvežđa.
  • 53. Broj sazvežđa tada je sveden na 88: severno od nebeskog ekvatora 29, južno 46, a 13 je sa obe strane (zodijačka). Iz naših geografskih širina vidi se 69 sazvežđa. Posao oko razgraničenja poveren je belgijskom astronomu Eugenu Delportu. Konačne granice među sazvežđima usvojene su 1930. g.
  • 54. Zbog sopstvene rotacije Zemlja ima sferoidan oblik (polovi su bliže centru Zemlje za oko 21 km u odnosu na ekvatorske tačke). Sunce i Mesec jače privlače bliže ispupčenje od onog koje je dalje. Razlika ove dve sile stvara spreg koji teži da poklopi ekvatorsku i ekliptičku ravan, koje su danas pod uglom od oko 23027’. Zemljina rotacija se tome odupire i to dovodi do sporog pomeranja Zemljine ose po dvostrukom konusu oko ose ekliptike (precesija, kao kod čigre), pri čemu se njen nagib u odnosu na ekliptiku ne menja. Precesija je u retrogradnom smeru. Osa opiše konus za oko 25 770 god. (Platonova godina).
  • 55. Zbog precesije Z. ose, severni nebeski pol kreće se po krugu. On se 3000 g.p.n.e. nalazio blizu zvezde Tuban (zapis iz vremena gradnje Velike piramide u Gizi 2849 g.p.n.e.). Kolumbo je sever određivao prema zvezdi Kohab, a Polara postaje “Severna zvezda” tek u XV veku. Najbliže severnom nebeskom polu biće oko 2100. g. (na oko 28’). Ulogu polarne zvezde, Vega će imati kroz 14000 godina.
  • 56. Precesija Zemljine ose predstavlja najveći problem za astrologiju. Promenom položaja neb. polova, menja se i izgled zvezdanog neba, koji se može obuhvatiti sa jedne posmatračke tačke. Menja se i položaj nebeskog ekvatora i njegov presek sa ekliptikom. Pomera se i gama tačka duž zamišljenih 12 jednakih odsečaka na ekliptici. To je još jedan razlog zbog je astrologija besmislena.
  • 57. Stari Grci su pojas zodijaka podelili na 12 znakova zodijaka od po 30o, koje su nazvali prema sazvežđima zodijaka. U to vreme položaji zodijačkih znakova i zodijačkih sazvežđa su se podudarali. Za proteklih 2000 godina, kao rezultat precesije sazvežđa su se prividno pomerila za skoro 30o i više se ne poklapaju sa položajima zodijačkih znakova. Tako kad se danas dete, prema astrološkim efemeridama rodi u znaku Raka, ono je realno rođeno u susednom znaku zodijaka, Blizancima. Pravi astrolozi ovo vrlo dobro znaju, ali ne priznaju, jer bi to značilo da su predviđanja astrologije nestalna. Onda nije ni bitno što su u neke zodijačke znake “upale” i zvezde susednih sazvežđa. Ova krajnje neprijatna nepreciznost dovodi u pitanje ne samo predviđanja astrologa, već i koncept astrologije. Da li je za astrološka predviđanja onda uopšte bitno postojanje zvezda u oblasti zodijaka?
  • 58. Tačno razgraničenje sazvežđa, ali i precesija Zemljine ose učinili su da u oblast zodijaka “upadne” jednim svojim delom i sazvežđe Zmijonoša, koje se ne nalazi u astrološkoj tradiciji. Neki “moderni” astrolozi uzimaju u obzir i sazvežđe Zmijonoša. Dakle, zodijak ne sadrži 12 već 13 sazvežđa, što opet astrologiju čini besmislenom. Razgraničenja sazvežđa učinila su da ona ne zauzimaju jednake delove duž ekliptike. Zbog toga i zbog različite brzine kretanja Zemlje oko Sunca (setite se drugog Keplerovog zakona) Sunce ne prolazi kroz sva zodijačka sazvežđa za iste vremenske intervale i sva zodijačka sazvežđa ne “zauzimaju” po 30o. Da li to znači da raniji horoskopi nisu bili tačni?
  • 59. Iz pomenutih razloga Sunce npr. prolazi kroz sazvežđe Device od 16.9. do 30.10. (45 dana), a ne od 23.8. do 22.9. (31 dan), kao što tvrde astrolozi. Kroz sazvežđe Škorpije Sunce prolazi od 23.11. do 29.11. (7 dana), a ne od 23.10. do 22.11. (31 dan, astrolozi). Te ti maler, ali da li je to bitno dok god para vrti svet!
  • 60. Razni narodi, u razna vremena, na različitim prostorima, drugačije su grupisali sazvežđa i davali im drugačija imena. U zapadnom svetu, danas preovladava astrološka koncepcija da je oblast ekliptike podeljena na 12 zodijačkih sazvežđa, od kojih svako zauzima po 300 i kroz koja se Sunce ravnomerno kreće (kroz svako prolazi za oko mesec dana). Kroz istoriju, kod raznih naroda to nije bilo tako. Tipičan primer je prikaz zodijačkih sazvežđa u hramu u Denderi (gornji Egipat).
  • 61. Tu se u zodijaku sreću dekani, 36 božanskih desetodnevnih nedelja. Sunce kroz svaki znak prolazi po deset dana. U kojoj meri se horoskopska predviđanja na osnovu takvog zodijaka podudaraju sa onima koja su zasnovana na postojanju 12 zodijačkih sazvežđa? U Ramzesovoj grobnici oslikan je zodijak kod kojeg se umesto sazvežđa Blizanaca nalaze neke biljke, umesto Raka je Skarabej, umesto Lava je Nož, umesto Škorpije je Zmija, Jarca znak života, itd.
  • 62. Da li drugačije ime zodijačkog sazvežđa znači i drugačiji astrološki karakter? U Indiji se osim “klasičnog” zodijaka pojavljuje i Mesečev zodijak, kod kojeg je ekliptika podeljena na 27 nakšatri, znakova – lunarnih kuća, od kojih svaka zauzima po 13o 20´. Mesec svakog dana pibližno prelazi preko jednog znaka (Plamen, Kuća, Strela, Dvorac, Biser, Kljove, Doboš, itd.). U Kini se takođe sreću 2 zodijaka. Jedan je podeljen na 12 sazvežđa (Pas, Petao, Majmun, Ovca, Konj, Zmija, Zmaj, Zec, Tigar, Vo, Miš, Svinja). Drugi, Mesečev zodijak podeljen je na 28 nejednakih delova. Postojanjem različitih podela i viđenja zodijačkih sazvežđa astrološka predviđanja gube karakter trajnosti i univerzalnosti. Besmislena su predviđanja na osnovu podele na sazvežđa koja je rezultat konvencije, a ne prirodnih zakona.
  • 63. Izgleda šašavo, ali (zbog toga) njih glava ne boli! Osim toga, aspekti planeta se u astrologiji ne podudaraju sa stvarnim položajima planeta na nebu. Ko ne veruje neka proveri!
  • 64. Bilo bi interesantno da astrolozi daju odgovore i na neka od sledećih pitanja: - Zašto je astrolozima važan trenutak rođenja čoveka, a ne trenutak začeća? (verovatno zato što se ovaj drugi ne može precizno da utvrdi!). - Stav astrologije je da ljudske osobine nemaju veze sa genetikom, nego sa astralnim uticajima. Kako objasniti različite sudbine homozigotnih blizanaca? Astrolozi to objašnjavaju različitim aspektima planeta s obzirom da blizanci nisu rođeni u istom minutu. Ok, ali zašto su oni onda fizički toliko slični (moglo bi se reći identični)? - Da li se na osnovu sudbine ljudi može odrediti trenutak njihovog rođenja ili raspored nebeskih tela u tom trenutku?
  • 65. - Da li je moguće da jednu dvanaestinu ljudi na Zemljinoj kugli svakog dana očekuje ista sudbina? - Kako to da na sudbinu ljudi utiče podela na sazvežđa koja je veštačka i tvorevina je ljudskog uma? Svaki čovek može da od zodijačkih zvezda formira nova zodijačka sazvežđa. Hoće li i tako formirana sazvežđa uticati na ljudske sudbine? - Šta bi bilo ako je mesto rođenja toliko udaljeno od S. sist. da su zvezde koje čine sazvežđa tako raspoređene da više nije moguće formirati sazvežđa na isti način i koja bi bila sasvim drugačija? - Da li su svi nesrećnici sa “Titanika” bili rođeni pod istim znakom, kad su već doživeli istu užasnu sudbinu?
  • 66. - Šta ako se grad u kome je neko rođen, iz političkih razloga pripoji susednoj zemlji za koju važi druga vremenska zona, pa se time promeni i “njegov” znak? Zar nije nelogično da o znaku odlučuje to da li je na snazi letnje računanje vremena (što je čista konvencija) ili to kojoj vremenskoj zoni pripada zemlja u kojoj je rođen? - Kako razlikovati dobrog od lošeg astrologa, kada su procene njihove uspešnosti subjektivnog karaktera? Mućke tipa, isti tekst u horoskopima za raličite horoskopske znake, bolje da ne pominjemo. Dok je ovaca biće i šišanja!
  • 67. - Kako to da, polazeći od istih konstelacija, različite škole astrologije daju dijametralno suprotna predviđanja?
  • 68. “Nije mi jasno da od svih `ivih bi}a samo na ljude uti~u konstelacije zvezda. Pa ne bi se `ivotinje tek tako odrekle tih mo}i. [ta }e se, me|utim, desiti ako je neki ~ovek u, npr. Vodoliji, a ima buvu koja je u znaku Bika, i ~ovek se u nekoj reci udavi? Buva }e se onda mo`da sa njim udaviti, iako je imala vrlo povoljnu konstelaciju. Meni se to ne svi|a.” (B. Breht, “Priče o gospodinu Kojneru” – Horoskop)
  • 69. Suština ovog izlaganja je da ukaže, pre svega mladim ljudima, da je neophodno negovanje kritičkog sistema ramišljanja, da sebi što češće treba postavljati pitanja “kako?” i “zašto?”. Uloga obrazovanja u ovakvom načinu mišljenja je presudna. Zato ga treba pametno i strpljivo pripremati za taj veliki zadatak, a ne raditi to kuso i na brzinu. To je to! Ako vam sve ovo ne deluje baš ubedljivo nastavite da prvo u novinama čitate horoskope, pa onda sve ostalo. Moj savet je da to ipak ne doživljavate previše ozbiljno.
  • 70. Hvalana pa`wi! Ovo je bilo predavanje prof. Gaji}a!