1. FUTUR II , PERFEKT,
PLUSKVAMPERFEKT, PARTICIP
PERFEKTA, INFINITIV
PASIVNOG FUTURA; KONJUKTIVI
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
1

2. Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
2

3. Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
3

4. Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
4

5. Sintaksa
 Opisuje rečenično ustrojstvo te se u njoj
izlažu pravila o slaganju riječi u rečenice
 Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice u
hrvatskom jeziku jest:
 Predikat (P), subjekt (S), priložne oznake (PO) i
objekt (O)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
5

6. Predikat je najvažniji dio
rečenice
 Ima svoje 4 kategorije
 Lice
 Vid
 Vrijeme
 Način
 Lice (ja , ti ...) ; Vid (svr/nesvršenost), Vrijeme
(prije, sada, poslije)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
6

7. Ali 4 načina ima hr jezik, 3
latinski
 Indikativ =>>>> Izjavni način, vezuje se uz sve
kategorije vremena
 Imperativ =>>>> potiče aktivnost
 Kondicional =>>>>izriče se kakva mogućnost
 Optativ===>>>> želja




LATINSKI:
Indikativ
Konjuktiv
Imperativ
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
7

8. Po sastavu rečenice dijelimo
na:
 Neproširene (rečenicu čine subjekt i predikat,
bez objekta)Ante čita. Kiša pada.
 Proširene, npr. Ante čita knjigu. (subjekt,
predikat i objekt)
 Složene
 Nezavisno složene
 Zavisno složene
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
8

9. Nezavisno složene - sastoji se od dvije ili više
jednostavnih rečenica koje mogu stajati zasebno.
 Sastavne (i, pa, te , niti , ni)
 Rastavne (ili)
 Suprotne (a , ali , nego , već , no)
 Isključne (samo , samo što, jedino što, tek
što)
 Zaključne (dakle, stoga , zato)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
9

10. Zavisno složene
 sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje ne








mogu stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može
stajati samostalno), dok su druge zavisne (ne mogu stajati
samostalno, proširuju glavnu rečenicu).
Mjesne npr. Otišao je otkud je i došao.
Vremenske npr. Igrali smo se pred školom sve dok nije zvonilo.
Načinske npr. Što više učim, to više znam.
Namjerne npr. Došli su mnogi ljudi samo da sudjeluju u
sprovodu.
Uzročne npr. Lijep je dan zato što je vedro.
Posljedične npr. Tako jako se smijao da su mu suze potekle.
Pogodbene npr. Ako stignem na vrijeme, pogledat ću film.
Dopusne npr. Umjesto da učiš, ti se igraš!
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
10

11. Ove prethodne su bile
priložne, imaju sintaktična
pravila u latinskom jeziku
 Subjektne - odnosi se prema glavnoj kao subjekt
prema predikatu npr. Tko je sve naučio, dobit će
dobru ocjenu.
 Predikatne - kao predikatni dio npr. On ti je da boljeg
nećeš nikad naći.
 Objektne - kao objekt npr. Ispričat ću ti što mi se
dogodilo.
 Atributne - kao atribut prema imenici koju opisuje npr.
On je imao djevojku koja je bila jako lijepa.
 Apozicijske - odnose se na vlastitu imenicu npr.
Posjetili smo jednu planinu, koja je najhladnija
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 3/2/2014
11

12. Glagolski se oblici tvore od različnih
osnova:
1. prezentske (npr. od rogare: roga-),
2. perfektne (rogav-)
3. participske (rogato- od roga-to-).
Od prezentske osnove tvore se: prezent,
imperfekt, futur I, infinitiv prezenta, imperativ,
particip prezenta, gerund i gerundiv.
Od perfektne osnove tvore se: aktivni oblici
perfekta, pluskvamperfekta, futura II i infinitiv
perfekta aktiva.
Od participske osnove tvore se: pasivni oblici
perfekta, pluskvamperfekta, futura II, particip i
infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv
futura aktiva i supin.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
12

13. Konjuktiv
 1.l.mn.prezenta: coniuctivus adhortativus
(poticanje); zapovijed 2. ili 3. lice jednine i
množine prezenta; negacija je ne
 Zabranu, i to blažu prezentom, a strožu
perfektom; negacija je ne
 Mogućost prezentom ili perfektom (coniuctivus
potentialis); negacija je non
 Želju, i to ispunjivu prezentom, a neispunjivu
imperfektom za sadašnjost, a
pluskvamperfektom za prošlost; negacija je ne.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
13

14. Consecutio temporum
 Pravila o tome koje konjuktivno vrijeme
dolazi u zavisnoj rečenici
 To su rečenice koje su svojim sadržajem
tijesno vezanu uz glavnu rečenicu
 Iznutra zavisne su: upitne, namjerne i zahtjevne
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
14

15.  Rogo
quid facias
 Rogabo quid facias
= Pitam što radiš
= Pitat ću što radiš
 Rogo
quid feceris
 Rogabo quid feceris
= Pitam što si radio
= Pitat ću što si radio
 Rogo,
= Pitam što ćeš raditi
= Pitat ću što ćeš raditi
quid facturus sis
 Rogabo,quid facturus sis
Facias = 2.l.j.konjuktiva prezenta aktivnog
Feceris= 2.l.j.konjuktiva perfekta aktivnog
Facturus sis=2.l.j.konjuktiva prezenta perifrastične
konjugacija aktivne
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
15

16.  U svim ovim rečenicama u glavnoj rečenici je
glavno vrijeme (prezent & futur I)
 Kad se radnja zavisne rečenice događa u isto
vrijeme s radnjom glavne rečenice – stavlja se
konjuktiv prezenta
 Kad se radnja zavisne rečenice dogodila prije
radnje glavne rečenice – stavlja se konjuktiv
perfekta
 Kad se radnja zavisne rečenice događa poslije
radnje glavne rečenice – stavlja se konjuktiv
prezenta perifrastične konjugacije aktivne (-urus
sim)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
16

17.  Rogabam
quid faceres
 Rogavi
quid faceres
 Rogaveram quid faceres
 Rogabam
 Rogavi
quid fecisses
quid fecisses
 Rogaveram quid fecisses
= Pitah što radiš
= Pitao sam što radiš
= Bijah pitao što radiš
= Pitah što si radio
= Pitao sam što si
radio
= Bijah pitao što si
radio
 Rogabam
 Rogavi
quid facturus esses =Pitah što ćeš raditi
quid facturus esses =Pitao sam što ćeš
raditi
 Rogaveram quid facturus esses =Bijah pitao što ćeš
raditi
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
17

18.  U svim ovim rečenicama u glavnoj rečenici je
historijsko vrijeme (imperfekt, perfekt i
pluskvamperfekt)
 Kad je radnja zavisne rečenice u isto vrijeme sa
glavnom u zavisnoj tada se stavlja konjuktiv
imperfekta
 Kad se radnja zavisne rečenice dogodila prije glavne
rečenice stavlja se konjuktiv pluskvamperfekta
 Kad se radnja zavisne rečenice događa poslije radnje
glavne rečenice stavlja se konjuktiv imperfekta
perifrastične konjugacije aktivne (-urus essem)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
18

19. Coniunctivus potentialis
 Dicat – Rekao bi tko; Dixerit quis – Mogao bi
tko reći;
 Pompeius bellum piratarum, vix crederes,
tribus mensibus finivit; Pompej je rat sa
gusarima , jedva se moglo vjerovati, svršio za
tri mjeseca;
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
19

20. Coniunctivus irrealis
 Sine amicis vita tristis esset – Bez prijatelja život
bi bio tužan.
 Quos Caesar fortasse servasset, tu crudelissime
persecutus trucidasti. – One koje bi Cezar možda
bio poštedio ti si nakon vrlo okrutnih progona
smaknuo.
 U latinskom kad je imperfekt konjuktiva ti
prevodiš sa prezentom našim!!!
 U latinskom kad je pluskvanperfektni oblik ti
prevodiš našim perfektom!!!
 SI tacuisses , philosophus manisses – Da si šutio,
bio bi ostao filozof
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
20

21. Upitne latinske rečenice često su u konjuktivu
(potencijalni ili irelani konjuktiv)
 Quis credat? Tko bi vjerovao?
 Quis dubitaverit? Tko bi posumnjao?
 Quis umquam arbitraretur? Tko bi ikada bio
mislio?
 Quid vita hominum sine pshilosophia esse
potuisset? Što bi bio vrijedio ljudski život bez
filozofije?
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
21

22. Konjuktiv sumnje ili
kolebanja?
 Quo me miser conferam? Quo vertam? Kamo
da se jadan sklonim? Kamo da se obratim?
 Cur non laeter? Zašto da se ne veselim?
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
22

23. Konjuktiv zapovjedi (ima
uvijek uskličnik na
kraju!!!)
 Prudenter vivas!!! Živi razborito!
 Suum quisque noscat ingenium!!! Svatko
neka poznaje svoju ćud!
 (ako ne dodano “ne” onda je to konjuktiv
zabrane)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
23

24. Konjuktiv željni (optativus)
 Sis felicior Augusto, melior Traiano! (dao Bog,
da bio sretniji od Augusta, a bolji od Trajana)
 Utinam pater meus viveret! Kamo sreće da
moj otac živi!
 Ako vidiš pluskvamperfektni oblik – prevedi
ga perfektom u HR, a imperfekt i prezent u
prezentu!
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
24

25.  Glavna vremena: prezent, futur I i II
 Historijska: imperfekt, perfekt i
pluskvamperfekt;
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
25

26. Deklinacija I ili adeklinacija
 N
 G
 D
 A
 V
 AB
Terra
Terrae
Terrae
Terram
Terra
Terra
Terrae
Terrarum
Terris
Terras
Terrae
Terris
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
26

27. Deklinacija II ili odeklinacija
 N
 G
 D
 A
 V
 AB
Populus
Populi
Populo
Populum
Popule
Populo
Populi
Populorum
Populis
Populos
Populi
Populis
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
27

28. U-deklinacija
 N
 G
 D
 A
 V
 AB
Exercitus
Exercitus
Exercitui
Exercitum
Exercitus
Exercitu
Exercitus
Exercituum
Exercitibus
Exercitus
Exercitus
Exercitibus
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
28

29. Srednji rod o-deklinacije vs
u-deklinacije
 N -um n
-a
 G -i
g -orum
 D -o
d -is
 A -um a -a
 V -um v -a
 AB -o ab –is
N -u
G -us
D -u
A -u
V -u
AB-u
 saeculum,-i,n.
gelu,-us,n.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
n -ua
g -uum
d -ibus
a -ua
v -ua
ab -ibus
3/2/2014
29

30. 3. Deklinacija konsonantska
osnova
 N praetor
 G praetoris
 D praetori
 A praetorem
 AB praetore
n praetores
g praetorum
d praetoribus
a praetores
ab praetoribus
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
30

31. V deklinacija
 N dies
 G diei
 D diei
 A diem
 ABdie
n
g
d
a
ab
dies
dierum
diebus
dies
diebus
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
31

32. Komparacija pridjeva i
priloga
 POZITIV
 Clarus 3
 Pulcher 3
 Facilis, -e
KOMPARATIV
clarior, -ius
pulchrior, -ius
facilior, -ius
SUPERLATIV
clarissiumus 3
pulcherriumus 3
facillimus 3
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
32

33.  POZITIV
 Bonus 3
 Malus 3
 Parvus 3
 Magnus 3
 Multus 3
KOMPARATIV
melior, -ius
peior, -ius
minor, minus
maior, maius
plus, pluris
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
SUPERLATIV
optimus 3
pessimus 3
minimus 3
maximus 3
plurimus 3
3/2/2014
33

34. Prilozi
 POZITIV
 Certe
 Dulciter
 Bene
KOMPARATIV
certius
dulcius
melius
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
SUPERLATIV
certissime
dulcissime
optime
3/2/2014
34

35. FUTUR I.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
35

36. Futur
 Oblici prezentske osnove – aktiv
 Oblici prezentske osnove – pasiv
 Oblik perfektne osnove – aktiv
 Oblici perfektne (participske) osnove - pasiv
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
36

37. Indikativ futura I (AKTIV)
amabo
amabis
amabit
monebo
monebis
monebit
legam
leges
leget
capiam
capies
capiet
audiam
audies
audiet
amabimus
amabitis
amabunt
monebimus
monebimitis
monebunt
legemus
legetis
legent
capiemus
capiemini
capient
audiemus
audietis
audient
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
37

38. Indikativ futura I (PASIV)
amabor
amaberis
amabitur
monebor
moneberis
monebitur
legar
legeris
legetur
capiar
capieris
capietur
audiar
audieris
audietur
amabimur
amabimini
amabuntur
monebimur
monebimini
monebuntur
legemur
legemini
legentur
capiemur
capiemini
capientur
audiemur
audiemini
audientur
biti ću voljen
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
38

39. Perfektna osnova – aktiv
futura II
Futur II (AKTIV)
amavero
amaveris
amaverit
amaverimus
amaveritis
amaverint
 Buduća radnja koja će se dogoditi prije druge
buduće radnje
 Ut sementem feceris , ita metes. – Kako posiješ,
tako ćeš i žeti; Ego certe meum officum
praestitero – Ja ću sigurno izvršiti svoju dužnost;
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
39

40. Futur II
aktivni
rogav-er-o
budem
rogav-eri--s
upitao,
rogav-eri-t
upitam
rogav-erimus
rogav-eri--tis
rogav-eri--nt
monu-er-o
monu-eri-s
monu-eri-t
monu-erimus
monu-eri-tis
monu-eri-nt
scrips-er-o
scrips-eri-s
scrips-eri-t
scrips-erimus
scrips-eri-tis
scrips-eri-nt
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
puniv-er-o
puniv-eri--s
puniv-eri--t
puniv-eri-mus
puniv-eri--tis
puniv-eri--nt
40

41. Oblici perfektne (participske) osnove
– pasiv za futur II
Futur II pasivni
rogatus
-a, -um
rogati,
-ae, -a
monitus
-a, -um
moniti
-ae, -a
scriptus
-a, -um
scripti
-ae, -a
punitus
-a, -um
puniti
-ae, -a
ero
eras
erit
budem upitan
erimus
eritis
erunt
ero
eras
erit
erimus
eritis
erunt
ero
eras
erit
erimus
eritis
erunt
ero
eras
erit
erimus
eritis
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
erunt
3/2/2014
41

42. Futur II glagola “biti”
 fuero
prevodimo. budem (bio)
fueris
fuerit
fuerimus
fuentis
fuerint
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
42

43. PERFEKT
(prošlo svršeno vrijeme)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
43

44. Perfektna osnova se tvori...
 Proširivanjem glagolske osnove glasom “v” –
lauda – v – i ; taj vi često je prešao u “u-i” tipa
alere (hraniti) – alui
 Sufiksom s koji se dodaje konsonantskim
osnovama tj. Carpere (brati) – carp – s – i
 Produljivanjem osnovnog vokala Sedeo – sedi
(ovaj “e” prije d je kratak, a u perfektnoj
osnovi postaje dug)
 Perfektnom reduplikacijom: tendo (pružam)
perf. Te – tend –i
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
44

45. Participska osnova
 Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske
osnove, sufiksa “tu” i nastavaka –us / -a / -um
 Kod nekih je glagola djelovanjem glasovnih
zakona tus presao u sus tipa : visus, fixus;
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
45

46. PERFEKT glagola biti
Glagol “biti”
INDIKATIV
KONJUKTIV
Perfekt
fui bio sam
fuisti
fuit
fuerim
fueris
fuerit
fuimus
fuistis
fuerunt
fuerimus
fueritis
fuerint
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
46

47. Perfekt glagola “ići”
Perfekt glagola “ići”
INDIKATIV
KONJUKTIV
ii
isti
iit
ierim
ieris
ierit
iimus
istis
ierunt
išao sam
ierimus
ieritis
ierint
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
47

48. I
Indikativ
perfekta
II
III
IV
rogav-i
rogav-isti
rogav-it
monu-i
monu--isti
monu--it
monu--imus
monu--istis
monu--erunt
scrips-i
scrips-isti
scrips-it
scrips-imus
scrips-istis
scrips-erunt
puniv-i
puniv-isti
puniv-it
puniv-imus
puniv-istis
puniv-erunt
Opomenuo
sam
Napisao sam
Kaznio sam
rogav-imus
rogav-istis
rogav-erunt
Upitao sam
(uvijek je
objekt u
akuzativu sa
tim glagolom)
Indikativ perfekta – ELEMENTA LATINA
str 19 vježba 26!!!
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
48

49. Konjuktiv rogav-eri--m
perfekta rogav-eri--s
rogav-eri--t
rogav-eri--mus
rogav-eri--tis
rogav-eri--nt
monu-eri-m
monu-eri-s
monu-eri-t
monu-eri-mus
monu-eri-tis
monu-eri-nt
scrips-eri-m
scrips-eri-s
scrips-eri-t
scrips-eri-mus
scrips-eri-tis
scrips-eri-nt
puniv-eri--m
puniv-eri--s
puniv-eri--t
puniv-eri-mus
puniv-eri--tis
puniv-eri-nt
Konjunktiv perfekta aktivnog tvori se tako da
se perfektnoj osnovi doda: -erim, -eris, -erit, erimus, eritis, -erint, npr. scrips-eritis, puniverint,
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
49

50. Indikativ
pluskvamperfe
kta
rogav-era-m
rogav-era-s
rogav-era-t
rogav-era-mus
rogav-era-tis
rogav-era-nt
monu-era-m
monu-era-s
monu-era-t
monu-era-mus
monu-era-tis
monu-era-nt
scrips-era-m
scrips-era--s
scrips-era--t
scrips-era--mus
scrips-era--tis
scrips-era--nt
puniv-era-m
puniv-era-s
puniv-era-t
puniv-era-mus
puniv-era-tis
puniv-era-nt
bijah upitao
Pluskvamperfekt se tvori od imperfekta (bijah, bijaše...) ili perfekta
(bio,bili) i pomoćnog glagola biti.
U latinskom se na perfektnu osnovu doda era + nastavci
-m , - s , -t ; - mus , - tis, - nt
Vježba 27. Elementa latina str 19!!!
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
50

51. Konjuktiv
rogav-isse-m
pluskvamperfek rogav-isse-s
ta
rogav-isse-t
rogav-isse-mus
rogav-isse-tis
rogav-isse-nt
Infinitiv perfekta
rogav-isse
monu-isse-m
monu-isse-s
monu-isse-t
scrips-isse-m
scrips-isse-s
scrips-isse-t
puniv-isse-m
puniv-isse-s
puniv-isse-t
monu-isse-mus
monu-isse-tis
monu-isse-nt
scrips-isse-mus
scrips-isse-tis
scrips-isse-nt
puniv-isse-mus
puniv-isse-tis
puniv-isse-nt
monu-isse
scrips-isse puniv-isse
Konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog tvori se
tako da se infinitivu perfekta aktiva na isse dodaju, lični nastavci: -m, -s, -t, -mus itd.,
npr. monuisse-m, scrip-sisse-tis.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
51

52. Aktiv
Pasiv
I
Jedn.2.lic -e
-Jedn.3.lic
e
II
-to
-to
-re
--
Množ.
-te
2.lice
-Množ.3.li
ce
-tote
-nto
-mini
--
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
52

53. Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske
osnove. Završava se na -tus, -ta, -tum ili -sus, sa, -sum, npr. roga-tus, scrip-tus; man-sus, clausus.
Taj particip spojen s oblicima glagola esse tvori
pasivni perfekt, pluskvamperfekt i futur II, na
primjer rogatus sum i sim, scriptus
eram i essem, punitus ero.
Od participa perfekta pasiva tvori se particip
futura aktiva tako da se završeci -us, -a, um zamijene završecima -urus, -ura, urum, npr. rogat-urus, monit-urus, script-urus,
mans-urus.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
53

54. ili e-konj.
I. ili a-konj. 1.II.
2.III.
ilikonsona
ntskakonj.
3.IV.
Ili i-konj.
Glagoli na –io
3.konj.
1. ama-bam
dele-bam
scrib-ebam
audi-ebam
faci-ebam
2. ama-bas
dele-bas
scrib-ebas
audi-ebas
faci-ebas
3. ama-bat
dele-bat
scrib-ebat
audi-ebat
faci-ebat
1. ama-bamus dele-bamus
scrib-ebamus
audi-ebamus
faci-ebamus
2. ama-batis
dele-batis
scrib-ebatis
audi-ebatis
faci-ebatis
3. ama-bant
dele-bant
scrib-ebant
audi-ebant
faci-ebant
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
54

55. Latinski imperfekt
 Prevodimo našim imperfektom ili perfektom
svršenih glagola
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
55

56.  Helvetii flumen lintribus transibant –
Helvećani su pokušavali preko rijeke splavima
 Dux animos militum leniebat – Vojskovođa je
kušao umiriti vojnike
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
56

57. Futur I.
 Donec eris sospes, multos numerabis amicos
– dok budeš sretan, imat ćeš mnogo
prijatelja.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
57

58. Imperfekt vs. Perfekt
 Sedebam et scribebam; subito amicus
intravit; tum ego surrexi. – sjeđah i pisah;
iznenada uđe prijatelj; tada ja ustadoh;
 Parva saepe scintilla contempa magnum
excitavit incendium – Često je mala prezrena
iskra izazvala (u hr lijepše zvuči – izaziva) velik
požar
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
58

59. Pluskvamperfekt – “više nego
svršen” – još dalji,
“stariji” od perfekta
 Graeci publice eos laudabant, qui patriae
vitam dederant. - Grci javno hvaljahu one koji
bijahu dali život za domovinu
 Tarquinius Superbus moribus cognomen illud
meruerat . – Tarkvinije Oholi (svojim)
vladanjem bijaše zaslužio taj nadimak.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
59

60. Stavljamo kacigu kako bismo
počeli raditi
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
60

61. Imamo hrpu porazbacanih
cigli
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
61

62. Smisleno djelujemo kako bi
nastao – Lego grad!
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
62

63. Gerund & gerundiv
 Gerundiv je glagolski pridjev koji ima sve
oblike singulara i plurala
 Gerund je glagolska imenica – ima samo
genitiv, dativ , akuzativ i ablativ u singularu
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
63

64.  Gerundiv u nom.sg. Završava na –ndus,-nda,-
ndum i ima pasivno značenje i izriče radnju
koju treba vršiti: laudandus,
laudanda,laudandum – onaj koga treba
hvaliti; zove se još i particip necessitatis.
 Discipulus laudandus – učenik koga treba
hvaliti; discipulus non laudandus ...
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
64

65.  Gerund + glagol esse = treba, mora, valja +
infinitiv
 Gerundiv se sa svojim subjektom slaže u
rodu, broju i padežu!!!
 Lice koje vrši radnju u latinskom je u dativu –
takozvani dativus auctoris – taj dativ se
provodi u HR naaravno nominativom, i on je
subjek reečenice
 Discipulo discendum est – učenik treba da uči
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
65

66. Gerund
 Glagolska imenica aktivnog trajnog značenja
 Ima samo padeže singulara, a kao nominativ
služi joj infinitiv prezenta;
 U akuzativu se upotrebljava samo sa
prijedlozima;
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
66

67.  NOM
 GEN
 DAT
 AKUZ
 ABL
Legere
čitati ili čitanje
Legendi čitanja
Legendo čitanju
ad legendum za čitanje
Legendo čitanjem ili čitajući
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
67

68. SUPIN
 Supin je glagolska imenica 4 deklinacije
 Ima oblikm na –um i oblik na –u
 Supin na –um je akuzativ cilja koji se
upotrebljava uz glagole kretanja kao što su eo,
venio, profiscor, mitto
 Eo dormitum – idem spavati
 Caesar legatos misit obsides postulatum – Cezar
je poslao poslanike da traže taoce.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
68

69. Particip
 Glagolski pridjev.
 Glagoli imaju u aktivu: particip prezenta npr .
Laudatus (hvaleći, onaj koji hvali) i particip
futura npr. laudaturus,-a,-um onaj koji će
hvaliti, koji kani hvaliti, a u pasivu particip
perfekta: laudatus,-a,-um (pohvaljen,
pohvaljena, pohvaljeno)
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
69

70.  Particip perfekta pokazuje radnju koja se
dogodila prije radnje glavnog glagola:
 Romani Carthaginem expugnatam
deleverunt. Rimljani razoriše Kartagu, koju su
osvojili
 Može i : Rimljani osvojiše i razoriše Kartagu.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
70

71.  Particip futura aktiva izriče radnju koja će se
dogoditi poslije radnje glavnoga glagola npr.
Librum tibi valde profuturum mitto. Šaljem ti
knjigu koja će ti veoma koristiti.
 Katkad particip futura aktiva označuje ono
što je kome unaprijed određeno:
 Ave, Cesar imperator, morituri te salutant.
Zdravo, Cezare imperatore, pozdravljaju te
oni kojima je određeno da umru.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
71

72. Radni tekst – 118 str.
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
72

73. Verba deponentia
 Oni glagoli koji imaju pasivne oblike , a značenje
aktivno; Oni kao da su odložili aktivne oblike
odnosno pasivno značenje;




Loquor - govorim;
Morior – umirem;
Konjugira se kao pasiv običnih glagola;
Gerundiv je jedini oblik koji ima pasivno
značenje:
 Hortandus,-a,-um onaj koji treba da se hrabri
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
73

74. Verba semideponentia
 Oni glagoli kojima su oblici prezentske
osnove aktivni, dok perfekt , pluskvamperfekt
i futur II imaju pasivne oblike sa aktivnim
značenjem




Audeo,audere, ausus sum – usuditi se
Gaudeo, gaudere, gavisus sum – radovati se
Soleo, solere, solitus sum – običavati
Fido, fidere, fisus sum – uzdati se
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
74

75. Plinije, str 139 Orbis
romanus [10=prev 62.]
 Salus, -utis , f . = pozdrav
 Avunculus, -i m. = ujak
 Exitus,-us, m. =smrt
 Ago 3. egi actum = voditi, raditi
(+gracias=zahvaljivati)
 Comparo 1. (+ak)=pripremati , steći, pribaviti
 Aeternitas,-atis,f. = vječnost
 Portus,-us, m. = luka
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
75

76.  Classis, -is, f. Mornarica
 Hora,-ae,f. Sat [hora septima] = oko 1 sat






poslije podne
Indico 3. dixi, dictum (+ak) = najaviti
Nubes, is, f oblak
Appareo 2. parui, - =pojaviti se
Inusitatus 3 = neuobičajen
Magnitudo, -udinis, f. Veličina
Species, -ei, f. =izgled, vrsta
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
76

77.  Posco, 3. poposci, - (+ak) = zatražiti
 Solea,-ae, f. Sandala
 Ascendo , 3. scendi, scensum – uspinjati se
 Mirculum, -i, n. Čudo
 Orior, 4. ortus sum = nastajati, rađati se
 Pinus,-us, f. Omorika, bor , pinija
 Interdum = nekada
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
77

78.  Sordidus 3 = prljav
 Maculosus 3 = nečist
 Cinis, -eris, m. = pepeo
 ___________________
 Incido 3. incidi, - (+ dat.) = padati
 Pumex, -icis, m. Šupljikav kamen, plavac
 Ambustus 3 spaljen
 Formo 1. (+ak) = oblikovati
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
78

79.  Vadum, -i n. Plićak
 Propter (+ak) = zbog
 Litus, -oris,n. Obala
 Obsto 1. stiti, - (+dat) ispriječiti se
 Guberno 1. (+ak) = upravljati
 Appropinquo 1. = približavati se
 Maiora = veće
 Proxima = blizu
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
79

80. 










Paulum = malo
Cunctor 1. cuntatus sum = oklijevati
calidior et densior =topliji i gušći
Magis magisque = više i više
Nisi autem + glagol = ako nisi pak...
Versor 1. nalaziti se
Peto 3. petivi, petitum (+ak) poći
Litora [ABLATIVUS LOCI!]
Gubernaculum, i n. Kormilo
Teneo, 2. tenui, tentum (+ak) = držati
Sarcina, ae f. prtljaga
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
80

81.  Resideo, 2. sedi, sessum = zaustaviti se
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
81

82. Kulturni elementi
 In saecula saeculorum – na vijeke vijekova
 In loco – na mjestu
 Sinekura – (beneficium) sine cura = povlastice
bez brige
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
82

83. DEPONENTNI GLAGOLI,
SEMIDEPONENTNI I BEZLIČNI
GLAGOLI
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
83

84. Verba deponentia
 To su glagoli koji imaju pasivne oblike , a
značenje aktivnu.
 Zovu se jer su “odložili” aktivne oblike,
odnosno pasivno značenje.
 Verba deponentia konjugiraju se jednako kao
pasiv običnih glagola
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
84

85.  Deponentni glagoli mogu biti prelazni ili
neprelazni
 Npr. hortor aliquem – hrabrim nekoga (prelazi
na direktan objekt ovdje zamjenice u
akuzativu)
 Ili neprelazni – morior - umirem
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
85

86. Na nesreću...(ili sreću?)
 Imaju ove aktivne oblike deponentni glagoli:
 Particip prezenta
 Particip futura aktiva
 Infinitiv futura aktiva
 Gerund
 supin
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
86

87.  Značenje smo rekli da je aktivno, ali gerundiv
je jedini oblik koji ima pasivno značenje:
 Hortandus,-a,-um – onaj koji treba da se hrabri
 Verba deponentia se navode u 1. licu
prezenta, infinitivu prezenta i 1. licu
perfekta, npr. hortor, hortari, hortatus sum
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
87

88. Pluto et Prosperina
 Coniungium, ii, n = brak
 Timeo, 2. ui, - + ak bojati se, plašiti se
 Frater, -tri, m. = brat
 Ira,-ae,f. Srdžba
 Aio = reći (nepotpuni glagol)
 Cogo, 3. coegi, coactum (+ak) tjerati , skupiti
 Rapio 3. rapui, raptum (+ak) = otimati, grabiti
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
88

89. Str 152. Pluto i Prozerpina
 “Pluton je nađe na Prozerpinu u planini Etna






kako bere cviće”
Apage = nosi se! Gubi se!
Perterreo, ui, itum 2. preplašiti
Conclamo 1. vikati, klicati
Luctus, us, m. Žalost, tuga
Tenebrosus 3 mračan
Amplius = više
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
89

90.  “Nosi se, Plutone, povikala je prestrašena
djevojka, ali nitko od bogova nije čuo njen
glas. Dok je vodio uhvaćenu djevojku, ona sa
tugom najvećom reče: “Zdravo , sunce, i
zatvorena u mračnom Tartaru i nikada te više
neću vidjeti!”
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
90

91. Str 152. Cerera i Triptolem
 Cerera je dugo tražila kćer ali je nije mogla
naći. Po mnogim zemljama je lutala nosći bol
veliku u prsima. Slučajno dođe elizejskom
kralju, čija žena bijaše bila rodila dječaka
Triptolema. Kralj nosi sina Cereri da mu bude
hraniteljica. Cerera, da dječaka učini
besmrtnim, noću ga plamenom obavije.
Jedne noći eleuzinski kralj je vidio to čudo i
Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014
91