Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Glasovne promjene

16,755 views

Published on

Glasovne promjene. Obrada i primjeri. Učenicima predmetne nastave. Učenicima srednje škole.

Published in: Education
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Glasovne promjene

  1. 1. GLASOVNE PROMJENE
  2. 2. glas je najmanja jezična jedinica nema samostalno značenje ima razlikovnu ulogu FONEM Fonetika je znanstvena disciplina koja proučava glasove Fonologija je znanstvena disciplina koja proučava glas kao razlikovnu jedinicu (pr: boj – poj – loj – moj – joj – toj – roj)
  3. 3. TVORBA GLASOVA  OTVORNICI (VOKALI ili SAMOGLASNICI) nastaju slobodnim prolaskom zračne struje između govornih organa, a glasnice titraju, pa nastaje ton  u hrvatskom jeziku otvornici su: a, e, i, o, u  ZVONAČNICI nastaju kada se prolaz zračnoj struji između govornih organa suzi i djelomično zatvori, a glasnice pri tom titraju  zvonačnici su: j, l, lj, m, n, nj,r, v  ŠUMNICI nastaju tako da govorni organi zračnoj struji potpuno zavore prolaz ili ostave tjesnac  šumnici su: b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h, k, p, s, š, t, z, ž glasovi se tvore pomoću govornih organa: usana, zubi, jezika, dušnika, grkljana, pluća, nosne šupljine, glasnica, resice i nepca po tome je li zračnoj struji prolaz otvoren ili se zatvara, djelomično ili potpuno, glasove dijelimo na otvornike i zatvornike, koje dijelimo na zvonačnike i šumnike
  4. 4. težnja za lakšim i udobnijim izgovorom dovodi do različitih promjena u riječima: neki se glasovi mijenjaju, neki se gube, između nekih se umeće novi glas i slično
  5. 5. NEPOSTOJANI a neke riječi između dva zadnja suglasnika imaju samoglasnik a, koji ne dolazi u svim padežnim oblicima te riječi takvo a koje ne postoji u svim oblicima zove se nepostojano a  primjeri: nom. jed. gen. jed. nom. mn. gen. mn. borac borca borci boraca nom. jed. nom. mn. gen. mn. daska daske dasaka
  6. 6. NEPOSTOJANI e u mnogim nazivima naseljenih mjesta na kajkavskom području umjesto nepostojanog a nalazi se nepostojano e isto vrijedi i za hrvatska kajkavska prezimena primjeri: Čakovec – Čakovca Vrbovec – Vrbovca Gubec – Gupca Sremec - Sremca
  7. 7. NAVEZAK na kraju nekih riječi dolaze samoglasnici bez kojih dotična riječ može biti, a da se ne mijenja njezino značenje – takav samoglasnik zove se navezak ili pokretni samoglasnik primjeri: dobrog – dobroga mog – moga tad – tada s - sa
  8. 8. ZAMJENA l I o suglasnik l na kraju nekih slogova ili riječi zamjenjuje se s glasom o primjeri: donosilac – donosioca posao - posla
  9. 9. PALATALIZACIJA ispred e ili i k č g ž h š umjesto velara dolaze palatali primjeri: junak – junače sluga – služiti prah - prašina
  10. 10. SIBILARIZACIJA ispred i k c g z h s umjesto velara dolaze sibilanti primjeri: majka – majci krčag – krčazi snaha - snasi
  11. 11. JOTACIJA (od grčkog imena za glas j – jota)  stapanje nenepčanika s glasom j  c+j=č  (micati - mic+jem>micjem>mičem)  d+j=đ (mlad – mlad+ji>mladji>mlađi)  g+j=ž (lagati – lag+jem>lagjem>lažem)  h+j=š (tih – tih+ji>tihji>tiši)  k+j=č (jak – jak+ji>jakji>jači)  l+j=lj (dalek – dal+ji>dalji)  n+j=nj (tanak – tan+ji>tanji)  s+j=š ( pisati – pis+jem>pisjem>pišem)  t+j= ć ( ljut – ljut+ji>ljutji>ljući)  z+j=ž ( brz – brz+ji>brzji>brži)  kada se između usnenih suglasnika b, p, m, v i glasa j umeće glas l, koji se tada s glasom j stapa u glas lj (epentetsko l)  groblje (<grob-l-je< grob+je)  gluplji (<glup-l-ji<glup+ji)
  12. 12. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI kad bi se zajedno našla dva suglasnika različite zvučnosti, radi lakšeg izgovora izjednačuju se tako da oba postanu ili zvučni ili bezvučni gotovo svi bezvučnici imaju svoje zvučne parove, od kojih se razlikuju po tome jesu li pri prolazu zračne struje glasnice razmaknute i titraju li ili ne izuzetak su zvonačnici: j, l, lj, m, n, nj, r, v
  13. 13. ZVUČNICI b d g dž đ ž z - (dz) - BEZVUČNICI p t k č ć š s f c h u ovom jednačenju prvi se šumnik uvijek prilagođava drugom -
  14. 14. ako se zajedno nađu dva šumnika od kojih je prvi zvučan, a drugi bezvučan, prvi se šumnik zamjenjuje svojim bezvučnim parom (Z+BZ > BZ+BZ) b > p ( vrabac – vrabca > vrapca) d > t ( gladak – gladka > glatka) g > k ( drugi – drugčiji > drukčiji) z > s ( nizak – nizka > niska) ž > š ( težak – težka > teška) đ > ć ( riđ – riđka > rićka)
  15. 15. ako se zajedno nađu dva šumnika od kojih je prvi bezvučan, a drugi zvučan, prvi se zamjenjuje svojim zvučnim parom (BZ+Z>Z+Z) p > b ( top – topdžija >tobdžija) t > d ( primijetiti – primjetba >primjedba) k > g ( svaki dan – svakdanji > svagdanji) s > z ( glas – glasba > glazba) š > ž ( za dušu – zadušbina >zadužbina) č > dž ( svjedočiti – svjedočba > svjedodžba)
  16. 16. odstupanja od jednačenja po zvučnosti: ako je d ispred s, št, c, č i ć ( brodski, srodstvo, kadšto, odčepiti, odšteta) u nekim složenicama i riječima stranog podrijetla ( gangster, Habsburgovci, Josipdol, podtekst)
  17. 17. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE ako se zajedno nađu dva suglasnika koji se tvore na različitim mjestima (pr. zubnik s i nepčanik ć), onda se prvi suglasnik mijenja, i to tako da na njegovo mjesto dolazi suglasnik koji je po mjestu tvorbe bliži drugom suglasniku ( pr. nepčanik š) praktički, ovo se jednačenje odnosi samo na suglasnike s, z, n i h
  18. 18. zubnici s i z pred nepčanicima š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj mijenjaju se sa š i ž s > š bijesan – bjesnji > bješnji misao – mislju > mišlju z > ž kazniti – kaznjiv > kažnjiv paziti – paznja > pažnja
  19. 19. to jednačenje često slijedi tek nakon što su se u riječi dogodile neke druge glasovne promjene jednačenje po zvučnosti: izčistiti > isčistiti > iščistiti bezćutan > besćutan > bešćutan jotacija: list + je > listje > lisće > lišće grozd + je > grozdje > grozđe > grožđe
  20. 20. odstupanja u promjeni s u š i z u ž: u složenim riječima kao završni suglasnik prefiksa: sljubiti, razljutiti kad se nađe pred suglasnicima lj i nj, u kojima je j dobiveno prema jatu: posljednji, snjegovi
  21. 21. kad se nosni zubnik n nađe pred dvousnenicima b ili p, zamjenjuje se s nosnim dvousnenikom m (n ispred b ili p m) obrana – obranbeni > obrambeni stan – stanbeni > stambeni prehrana – prehranbeni > prehrambeni odstupanje: kada je n na kraju prvog dijela složenice u kojoj su oba dijela jasna jedanput, izbanbračni, vodenbuba
  22. 22. jedrenik h zamjenjuje se s nepčanikom, š ispred č i ć (h ispred č ili ć š) dahtati – dahćem > dašćem drhtati – drhćem > dršćem orah – orahčić - oraščić
  23. 23. GUBLJENJE SUGLASNIKA kad se nađu dva ista jedan do drugog, piše se i izgovara samo jedan preddvorje >predvorje bezzvučan > bezvučan izuzetak: superlativi pridjeva (najjači) i neke složenice (poddijalekt)

×