Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Limfni sustav

4,821 views

Published on

Published in: Education
  • Login to see the comments

Limfni sustav

  1. 1. Dr.med. Vinko Bubić LIMFNI SUSTAV
  2. 2.  Limfni je sustav svojom građom sličan venskom dijelu krvnožilnog sustava, limfa teče samo jednim smjerom.  Limfa teče od perifernih tkiva prema velikim venama.  Zalisci (cuspisi) onemogućuju vraćanje limfe prema perifernim dijelovima tijela.  Sva limfa na putu do vene barem prođe kroz jednu skupinu limfnih čvorova.
  3. 3. Najveći limfni vodovi čovječjeg tijela  Lijevostrano smješteni prsni limfovod – ductus thoracicus.  Desnostrani desni limfovod – ductus lymphaticus dexter.  Oba limfna voda utječu u stjecište potključne i unutarnje jugulane vene, tzv. venski kut.  Limfa (lympha) je međustanična tekućina (intercelularna ili ekstracelularna ili intersticijalna) koja protječe limfnim žilama.
  4. 4. Venski kut
  5. 5. Limfne žile  Limfne žile su položene odmah ispod kože u potkožnom masnom tkivu i smjera su uvjek prema najbližim pregibnim dijelovima tijela, prema kojima idu popu žbica na kotaču bicikla (radijarno)  Stijenke su im vrlo tanke i nisu upadljive poput krvnih žila. Stijenka im je građena od endotela uz primjesu veziva.  Dvije osnovne limfne žile su:  Ductus thoracicus longus – skuplja limfu iz oba donja ekstremiteta, cijelog abdomena, lijeve polovice toraksa, lijeve ruke, lijeve strane vrata i lijeve polovice glave  Truncus lymphaticus dexter – iz desne polovice toraksa, desne ruke, desne strane vrata i desne polovice glave.
  6. 6. Krvne kapilare i limfne kapilare
  7. 7. Jednosmjeran tok limfe osiguravaju valvule (zalisci)
  8. 8. Limfne žlijezde I  Veličina normalna oko 1-15mm  Nakupine limfnog tkiva, opkoljenog vezivom , služe kao filtri za pročišćavanje limfe odnosno kao pravi krvi organi za stvaranje stanica iz leukocitnog reda – limfociti.  Limfa ulazi kroz aferentne žile na periferiji čvora , a izlazi u hilusu kroz eferentne limfne žile, koje prenose pročišćenu limfu i novostvorene limfocite prema venoznom sustavu  Pregibne regije tijela obiluju limfnim žlijezdama: ingvinalne, aksilarne, kubitalne, submandibularne, retroaurikularne;
  9. 9. Limfne žlijezde II  Mandule (tonsillae) – parni limfni organi građeni od limfnog tkiva prekrivenim višeslojnim pločastim neorožnjelim epitelom iza nepčanih lukova s lijeve odnosno desne strane korijena jezika.  Povezane su sa nosnim vegetacijama (vegetationes nasi) čineći adenoidni faringealni sustav.  Limfatički aparat slijepog crijeva – oko crvuljka ili apendiksa te slijepog crijeva ili cekuma. Zove se i abdominalna tonzila.  Slezena – organ ispod lijevog svoga dijafragme, uklopljen kao jedini limfni organ u krvni , a ne u limfni sustav i optok. Ima crvenu pulpu (limfociti, eritrociti, granuolociti, monociti i plazma stanice) te bijelu pulpu (nakupine limfnih čvorića) u koju ulaze arterije!
  10. 10. Povećane tonzile (streptokokna infekcija) Adenoidne vegetacije
  11. 11. Slezena i crvuljak
  12. 12. Funkcije limfe  Neprekidno odnošenje bjelančevinskih molekula iz međustaničnih prostora (koloidno- osmotski tlak međustaničja drži u homeostazi).  Važna zadaća limfe je i prijenos masti.  Obrana organizma u kojoj sudjeluju limfni čvorovi.
  13. 13.  Imunost – biološka sposobnost organizma da prepozna i odupre se stranim tvarima (antigenima) koje ga mogu ogroziti.  Izvršitelji su imunosnih reakcija stanice (stanična ili celularna imunost) te protutijela i komplementski sustav (humoralna) imunost.  Sposobnost imunog reagiranja je urođena ili stečena.  Imunost može biti aktivna kad izvršitelje imunosti proizvodi vlastiti organizam ili pasivna kad su oni uneseni izvana (protutijela).
  14. 14.  Specifična imunost – samo prema jednoj tvari ili vrsti mikroorganizma  Nespecifična – prema mnogim stranim tvarima
  15. 15. Specifična imunost
  16. 16.  Stanice imunosnog sustava – posvuda u tijelu  Neka “strateška” mjesta imaju organizaciju stanica imunosnog sustava u tkiva i organe – limfni čvorovi, krajnici i slezena te timus.  Limfni čvorovi:  Aktivacija limfocita nakon što oni prepoznaju strani antigen  Uklanjanje stranih čestica - zadaća fagocitnih stanica  Mjesta nakojima ima mnogo limfnih čvorova su: ispod čeljusti, vrat, pregibna strana lakta, pazuho, prepone, stražna strana koljenskog zgloba, plućni hilus i mezenterij
  17. 17.  Krajnici (tonsillae palatinae) – nakupine imunosnih stanica organiziranih u limfno tkivo. Smješteni su oko ulaza u ždrijelo i dušnik  Slezena (lien seu splen) – organ hematopoeznog sustava, smješten u lijevom gornjem dijelu trbuha.  Ošitna ploha slezene (facies diaphragmatica) je izbočena i u odnosu sa ošitom, a medijalna je konkavna i tu se nalazi hilus slezene  Arterijsku krv slezeni nosi a. lienalis, a v. lienalis odvodi vensku krv.
  18. 18.  U bijeloj pulpi se nakon prepoznavanja stranog antigena aktiviraju limfociti, a u crvenoj pulpi fagocitne stanice uklanjaju strane tvari koje su krvlju dospjele u slezenu.  U crvenoj pulpi fagociti odstranjuju stare crvene krvne stanice koje su postale neelastične.  Slezena je i svojevrstan spremnik krvi – u slučaju krvarenja, može stisnuti i izbaciti dodatnu količinu krvi u cirkulaciju.
  19. 19. Slezena – 2 pulpe Prepoznavanje Uklanjanje
  20. 20. Nespecifična imunost  Koža i sluznice su mehanička zapreka ulasku mnogih napadača  Tjelesne tekućine imaju efektore nespecifične obrane – fagocite  Funkcije fagocita:  Dijapedezom mogu izići u međustanični prostor  Pomoću svojih izdanaka mogu se kretati poput amebe  Mogu biti privučeni na mjesto prodora mikroorganizma (kemotaksija)  Hrapavost povšine, manjak zaštitnog bjelančevinskog omotača, električni naboj su neke nespecifične karakteristike na koje djeluju fagociti pa kažmo da oni provode nespecifičnu zaštitu ljudskog organizma.
  21. 21.  Prepoznavši stranu tvar ili česticu, fagociti je svojim     izdancima obuhvate i uvuku u svoju unutrašnjost Mjehurići u kojima se nalazi strana tvar ili čestica zovu se fagosomi, a enzimatski se razgrađuju sa enzimima iz lizosoma Egzocitozom se luče van organizma Kupfferove stanice – fiksirani makrofagi jetre, uklanjaju čak 99% bakterija koje dospiju u jetru iz crijeva Mnoštvo makrofaga u plućnim alveolama, u koži, potkožnom tkivu, limfnim čvorovima, slezeni i koštanoj srži
  22. 22. Maligni limfomi  Primarne neoplazme limfatičnog sustava koje     se najčešće očituju bezbolnim povećanjem limfnih čvorova 2 skupine: ne-Hodgkinovi limfomi (NHL) B ili T tipa te Hodgkinova bolest (HL) Idiopatske, najvjerojatnije multifaktorijalne bolesti. 4 patohistološke slike (vrste) CHOP kemoterapija i radioterapija

×