Early reneissance in Italy

1. RANA RENESANSA
U ITALIJI

2. "An explosion of creativity and
learning in Europe in the 15th and
16th Centuries."

3. -Renesansa je prvo razdoblje u umjetnosti koje je bilo svjesno
svoga postojanja I koje je samo sebi iskovalo ime(franc.
Reneissance = preporod)
-U ovom razdoblju antika je smatrana vrhuncem čovjekovih
stvaralačkih snaga,pa su sve umjetnosti koje su cvjetale u
antici ponovo bile oživljene.
-Umjetnici po prvi puta bivaju cijenjeni i priznati kao stvaraoci.

4. ARHITEKTURA
• Firentinska katedrala
(talijanski: Cattedrale
di Santa Maria del
Fiore ili Duomo)

5. ■ Slijeđenje antičkih elemenata je bilo lako u Italiji jer
je ona imala dovoljno klasičnih spomenika kojima se
mogla nadahnjivati.
■ U arhitekturi se odmah krenulo od tri već zadata
grčka reda ( dorski red, jonski red i korintski red), pa
se oblik i veličina stupova nisu morali ponovno
određivati, nego se iz antike preuzeo odgovarajući
red.

6. FILIPPO BRUNELLESCHI
(1377.-1446.)
■ Filippo Brunelleschi je Firentinac koji se u početku bavio skulpturom
i neko vrijeme boravio u Rimu gdje se oduševljava umjetnošću
starog Rima.
■ Vrijedno se i sistematski bavio crtanjem antičkih spomenika i
zapravo je on otkrio linearnu perspektivu.
■ To njegovo otkriće ostavilo je dalekosežne posljedice za razvoj
slikarstva renesanse međutim on se sam sve više okretao
arhitekturi.
■ Njegova najvažnija djela na kojima je po prvi puta primijenio
ostavštine antike bile su: - kupola Firentinske katedrale (tzv. Duomo
iz 1417.g.), Kapela Pazzi u Firenci s klasičnim elementima
(polukružni luk, bačvasti svod, trijumfalni luk, arkade, kupola,
narteks, centralni tip, grčki križ, kasetiranje, grčki stupovni redovi, i
zlatni rez) i crkva San Lorenzo.

7. Brunelleschijeva kupola katedrale u Firenzi iz
1417. godine.

8. LEON BATTISTA ALBERTI
■ Leon Battista Alberti je nabolji primjer univerzalnog čovjeka
renesanse koji se pokušavao izraziti na raznim poljima.
■ Arhitekturom se počeo baviti relativno kasno (u svojim 40tim),
a najprije se bavio raspravama o slikarstvu i kiparstvu.
■ Za njega je idealna građevina centralnog tipa s antičkom
dekoracijom.
■ Palača Rucellai u Firenci (1446.-1451.) je simetrična
trokatnica koja ima upečatljivo rustikalno pročelje.
■ Rustika je oblaganje grubim neobrađenim kamenom
površina arhitektonskih građevina; česta u renesansi.

9. Leon Battista Alberti, Palača Rucellai u Firenci, oko
1446.-1450.

10. ■ Alberti također postavlja 3 osnovna načela arhitekture
po antičkom arhitektu Vitruviju koja su poredana po
važnosti: čvrstoća, svrsishodnost i ljepota.
■ Njegova najpoznatija djela su: Palača Rucellai
(Firenca), pročelje crkve San Francesco i crkva San
Andrea u Mantovi.
■ On je ujedno prvi arhitekt koji je primijetio važnost
okoline za građevinu, zapravo pravilo po kojemu se
arhitektura mora uklopiti u sredinu u kojoj se nalazi.

11. Kiparstvo
• Lorenzo Ghiberti,
Abrahamova žrtva
s istočnih vratnica
firentinske
krstionice,1402.
godina.

12. KIPARSTVO
■ Ranorenesansna skulptura je ispunjena traganjem za
vjerodostojnošću oblika i čovjekovog tijela uz stalno
usavršavanje znanja.
■ Isto tako javlja se težnja za monumentalnošću skulpture koja
tako prestaje biti vezana za arhitekturu.
■ Kipu se nastoji dati najbliži prirodni oblik, čovjek je od kostiju i
mesa - osobnost, ne kao gotički lik.
■ Nadalje, upotrebljava se matematička perspektiva,
proporcionalna tijela i omogućeno je smještanje skulptura
jedne pored druge, a česte su i kompozicije više figura.

13. ■ Prvi službeni akt talijanskog kiparstva 15. st. je
natječaj za istočna vrata katedrale u Firenci(1435.).
■ Na natječaju, koji je ujedno i bio prvi takve vrste,
pobijedio je zlatar Lorenzo Ghiberti.
■ To je prvo veliko djelo talijanskog kiparstva
quattrocenta uz koje je povezano ime mladog
kipara za kojeg se kaže da je uradio i sam nacrt za
ova vrata.
■ On je bio Donato di Niccolo di Betto Bardi kasnije
poznat kao Donatello.

14. Donato di Niccolo di Betto Bardi
(DONATELLO)
■ Donatello (1386.-1466.) je zajedno s arhitektom Filippo
Brunelleschijem u Rimu proučavao klasične ostatke, na
osnovu tih proučavanja nastala su djela inspirirana antikom s
težnjom realnog prikaza ljudskog lika i njihovog karaktera.
■ U nišama Or San Michele u Firenci Donatello je izradio "Sv.
Marka" (1411.-13.) i "Sv. Jurja" (1415-17.).
■ Ispod niše sa Sv. Jurajem nalaze se reljefi sa podvizima sveca.
■ I to je prvi poznati reljef u perspektivi koji je ujedno prvi primjer
u renesansi (oko 1417.) da se likovi smjeste u realističnu
arhitekturu i krajolik. Nešto što nije uspjelo ni umjetnicima u
antici.

15. Donatello,Sv. Marko,
skulptura u Or San Michele u
Firenci.
Donatello, Sv. Juraj,
skulptura u Or san Michele
u Firenci.

16. ■ Brončani David.1430.-1440., bronca,
158 cm visok, Firenca
■ " Donatellov brončani David je prva
gola skulptura u prirodnoj veličini još
od antike."

17. ANDREA DEL VERROCCHIO
(1435.-1488.)
■ Andrea del Verrocchio je najveći kipar na izmaku stoljeća.
■ Jedini je poslije Donatella koji je imao nešto od njegovog
domašaja I ambicije.
■ Divna brončana grupa Nevjerni Toma na Or San Michele rješava
teški problem da se dva lika dovedu u jedinstvenu i zatvorenu
cjelinu
■ Elokventnim pozama I drskom razmjenom gesti između Krista i Sv.
Tome postignuta je drama koja je pojačana aktivnom draperijom
s dubokim utorima.
■ Ona je smiono naglašenim kontrastima postigla dojam
monumentalne veličine.
■ Ova skulptura direktno je utjecala na Leonarda,Michelangela I
Baroknog kipara Berninija.

18. ■ Andrea del
Verrocchio, Nevjerni
Toma u Or San
Michele u
Firenci,Bronca
1467.-1483.

19. Renesansna umjetnost pod utjecajem stare
Grčke i rimske umjetnosti

20. SLIKARSTVO
• Masaccio,Sveto
trojstvo,freska iz
1427. u firentinskoj
crkvi Santa Maria
Novella.

21. SLIKARSTVO
-MASSACIO-
■ Slikarstvo rane renesanse započelo je s pojavom Masaccia.
■ Kao veliki uzor mu je poslužilo gotičko slikarstvo Giotta koji je
slikao skoro 100 godina prije njega i načinio je par velikih
koraka dalje od gotičkog ikonografskog slikarstva.
■ No Masaccio čini više, njegovi likovi su učvršćeni konturnom
linijom, no oni posjeduju određenu individualnost i
karakternost.
■ Masaccio čak uvodi i perspektivu u svoje slike i to na taj
način što prikazuje određene arhitektonske oblike u svojim
slikama.
■ To je najočitije u njegovoj slici Sveto trojstvo gdje su sveta tri
lika smještena u arhitektonski okvir oltara renesansne
katedrale.

22. • Sve je smješteno u
arhitektonski okvir s
izraženom perspektivom,
pomalo tmurnih boja,
specifičnom
karakterizacijom likova i
s bogatstvom polusjena
(tal. chiaroscuro) na
likovima.

23. ANDREA MANTEGNA
■ Andrea Mantegna je zbilja dostojan spomena prije svega što
je proučavanje perspektive doveo do vrhunca.
■ Najizrazitije u njegovom djelu Mrtvi Krist, gdje je Krist prikazan
u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu.
■ Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim
ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom.
■ Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da
upotpune prostor.
■ Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u
skraćenju.

24. Andrea Mantegna, Mrtvi Krist, oko 1500., tempera na
platnu, Milano.

25. SANDRO BOTTICELLI
■ Sandro Botticelli učenik fra Fillipa Lippija,vrlo rano odstupa od
tradicionalnih predstavljanja svetih tema pod utjecajem
“neoplatinizma”, pokreta koji je veličao idealizam antike.
■ Tako nastaju slike Alegorija proljeća gdje vlada njegovo
nestvarno, idealizirano prikazivanje likova bez detalja,
zanemarujući anatomiju potencirajući tako linearnost likova.
■ Slika Rođenje Venerino koja je u potpunosti u domenu
prijašnjih.
■ Dakle sve lepršavo, bez detalja u nadrealnom okruženju bez
izvora svjetla.

26. PIERO DELLA FRANCESCA
■ Piero della Francesca je bio prvi umjetnik koji je
znanstveno dokazao perspektivu i koji ju je uzeo kao
vrhunac u umjetnosti kojemu treba težiti.
■ Piero je važan i zbog oživljavanja portreta koji će postati
oblik širenja umjetnosti izvan paske crkve i početak
ulaska u građanski dom.

27. Piero della Francesca,Portreti Battiste Sforza i Federica
da Montefeltra iz 1475. Tempera na dasci, Galerija
Uffizi, Firenca.