3. MICHELANGELO
• Kipar
• Slikar
• Graditelj
• Pjesnik
• Učio kod D. Ghirlandaija 1488.
• Poč. 1489. napušta njegovu radionicu i stupa u kiparsku
školu što ju je u vrtu Medičejaca kod S. Marca vodio
Bertoldo di Giovanni
• Uskoro ga zapaža Lorenzo il Magnifico,čuveni mecena
pa kao gost živi u njegovoj palači
• Iz tog vremena prva djela: plitki reljef Madona na stubištu
i duboki reljef Borba kentaura (Casa Buonarotti, Firenza)
4. Michelangelo B.
• Madona na
stubištu
1490-92.
• Rani rad gdje se
može prepoznati
jačina njegova
talenta, snaga
izraza koja izbija
iz likova
• Likovi su mu
snažni i jaki
6. MICHELANGELO
• Raspelo iz
samostana sv. Duha,
1490-93.
• Uspjelo mladenačko
djelo
• Jedino sačuvano od
drvenih skulptura
• Da bi shvatio ljudsko
tijelo, mjesecima
secira leševe u
bolnici augustinaca
Sv. Duha
14. Pietà, 1499.
• Tijelo mrtvog Krista leži
u naručju Majke
• Zrači nježnim
osjećajem koje se više
nikada nije pojavilo u
njegovim djelima
• Marija drži tijelo, ali nije
prignječena, ne osjeća
teret, tijelo se jasno
pruža na sve strane
• Izraz lica Marije odaje
tugu, nijemi monolog
boli
• Naknadno se potpisao
15.
16.
17. MICHELANGELO
• 21.5. 1972. vandal Mađar Laslo Tot, u nedjelua, na Duhove -
čekićem napada Pietu
• Prije negoli su ga čuvari uhvatili, odlomio je čak 50 komada
mramora
• Gospa bez jedne ruke, bez oka i okrnjena nosa
• Sumnja u potpunu restauraciju
• Koristila se smjesa smole i mramornog praha koja je slijepila
polomljene dijelove
• Za zatvaranje preostalih malih pukotina koristio se vosak od
KARNAUBE, dobiven iz listova jedne vrste palme koja raste u
Brazilu i koja je besplatno poslana u Vatikan
• 25.03.1973. Pietà je vraćena u crkvu sv. Petra, ali smještena iza
neprobojnog stakla
• Prevencija od potencijalnih napadača!!!
18. MICHELANGELO,
David, 1501.
• Kameni blok što ga napušta Agostino di
Duccio povjeren Michelangelu.1501.
• 1501. skulptura je naručena kao simbol
Firentinske republike
• Il Gigante, bio je gotov u godinu i pol dana
• Stariji primjeri, Donatello i Verrocchio,
Davida su prikazali kao dječaka
• kod Michelangela to je dozreo mladić s
velikim i snažnim rukama, kip koji svojim
energičnim kontrapostom i cijelim oblikom i
sadržajem predstavlja prvi umjetnički uzor
vremenu i gradu
• Komisija sastavljena od tadašnjih najvećih
umjetnika (Leonardo, Botticelli, Filippino
Lippi, Perugino i Piero di Cosimo) odredila
mu je 1504. mjesto ispred Pal. Vecchio
• Tu je ostao do 1873.
19.
20.
21.
22.
23. Sv. Matej, 1503.
• Posljednja narudžba koju
prima u Firenci - 12
apostola za niše kora
katedrale
• Oslobađanje figure iz
mramornog bloka u
kojem je zarobljena
• Svaki njegov pokret kao
da govori o mučnoj borbi
za oslobođenje
• Nedovršeno
• Galleria dell`Accademia,
Firenza
24. MICHELANGELO
• U ožujku 1505. Michelangelo je u Rimu gdje radi
nacrt nadgrobnog spomenika pape Julija II.
• Julije II.je prvo odobrio nacrt a onda odustao od
njega pa je uvrijeđeni Michelangelo u travnju
1506. pobjegao natrag u Firencu
• Kad se pomirio s papom, u 11. mjesecu 1506.
napravio je brončani kip pape u sjedećem stavu
• Taj kip je uništen
• Iste godine Michelangelo radi projekte za utvrde
Firence
25. Umirući rob,
1513.
• Danas u Louvreu
• Izrađen za grobnicu Julija
II.
• Grandiozni projekt
naručen od samog pape,
no zbog problema oko
gradnje same bazilike Sv.
Petra gdje je grobnica
trebala biti, stalo se i s
projektom
• Mojsije i 2 roba (Umirući i
Buntovni rob),40 figura,
šesti projekt
31. Robovi
• Kasnije nastaju robovi
koji se čuvaju u Firenci u
Galeriji della Academia
• Rob-Atlas,1519-36.
• Lik je zarobljen, skriven u
mramornom bloku. Treba
samo ukloniti kamen,
mramor koji ih je
prekrivao
• 1506.otkrivena, tj.
iskopana je Laokontova
grupa
• Izvršila je strahovit utjecaj
na Michelangela
33. Rob koji se budi, 1519-36.
• Firenca, Accademia,
• 4 roba (Mladi rob, Rob
koji se budi, Telamon i
Umirući rob)
• Nedovršen
• Lik roba se želi osloboditi
od tog viška mramora,
energično se probija i bori
za oslobođenje
• Oslobođenje duha od
materije
39. MICHELANGELO
• Signoria naručuje ukrašavanje dvorane za sjednice u
Palazzo Vecchio, 1505.
• Leonardo se odlučuje za bitku kod Anghiarija a
Michelangelo za bitku kod Cascine
• Scena kako su vojnici, za vrijeme kupanja u Arnu,
iznenađeni pozivom na oružje
• Prilika za prikazivanjem prave zbirke najraznolikije
pokrenutih muških aktova
• Ostvarenje kartona u fresci spriječio je papin poziv
• Ožujak 1505. je u Rimu i radi na nacrtu za grobnicu
Julija II.
40.
41. Mojsije
• 1505. M.je u Rimu i izrađuje
prema želji pape Julija II. nacrt za
monumentalnu grobnicu sličnu
mauzoleju
• Papa odustaje od projekta što
M.nije mogao prežalit, svađa se s
njim i odlazi natrag u Firencu
• Žalostan početak djela koje se
odugovlačilo više od 4 desetljeća
da bi na koncu doživjelo mnogo
skromnije ostvarenje, umanjena i
siromašnija verzija
• San Pietro in Vincoli
• Klović
• Umjesto Robova iz Louvrea,
Mojsijev lik flankiraju Lea i Rahela
42. Mojsije, 1513-16.
• Pogled Mojsija
• Zastrašujuća snaga
• Suvremenici su to
nazivali “terribilita”,
zastrašujuća
uzvišenost…
• Središnje mjesto
zauzima skulptura
Mojsija
46. MICHELANGELO
• Tondo Doni
• Aktovi iza
navještavaju
Sikstinsku
kapelu
• aktovi ujedno
predstavljaju
pogansku
prošlost koja
je odlučno
odijeljena od
kršćanstva
47. SIKSTINSKA KAPELA
• Ime dobila po papi Sixtu 4. koji je 1475. naredio da se na
mjestu gdje je bila stara srednjovjekovna kapela načini
nova, Sikstinska kapela
• Predstavlja veličanstveni pravokutni ambijent 40 x 13 m,
a visok preko 20 m
• Papa Siksto je za ukrašavanje njenih zidova angažirao
grupu toskanskih i umbrijskih slikara
• Botticelli
• Perugino
• Ghirlandaio
• Piero di Cosimo
• Cosimo Roselli
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58. MICHELANGELO
• Svod je Piermatteo Serventi d`Amelia oslikao u vidu
zvjezdanog neba, kao što je bio uobičajeno u
predrenesansom dobu
• Julije II. povjerava Michelangelu ponovno oslikavanje tog
svoda
• Htio je 12 apostola, koliko je bilo i konzola, a da se
središnji dio ispuni geometrijskim crtežima
• Michelangelo nije bio time oduševljen i radi drugi nacrt
• Ideja o nacrtanoj arhitekturi koja bi podijelila ogromni
svod na odvojene odjeljke i zone a istovremeno
predstavljali sastavne dijelove jedinstvene strukture
61. Sikstinska kapela, 1508 – 1512.
• 4 godine
sam na skeli
radi (htio je
što prije
dovršiti
posao da se
može vratiti
izradi kipova
za grobnicu
Julija II.)
• 1508.
pomirio se s
papom i do
1512. radi
na
oslikavanju
svoda
kapele
62. Sikstinska kapela
• Veliki ciklus fresaka u 3 zone
• 1.Kristovi preci, spas naroda
Izraela-Davidova pobjeda,
Judita i Holoferno, Mjedena
zmija, Estera i Haman
• 2. 7 biblijskih proroka-
4stara:Jeremija, Ezekijel, Joel i
Zaharija i 3mlada: Jona, Izaija i
Danijel te 5 sibila (3made:
Eritrejska, Delfijska i Libijska te
2 stare:Kumanska i Perzijska
• 3. u sredini svoda 9 prizora iz
Starog zavjeta, Geneze:
63. Sikstinska kapela
• Odvajanje svijetla i tame
• Stvaranje sunca i
mjeseca
• Odvajanje vode i zemlje
• Stvaranje 1. čovjeka
• Stvaranje Eve
• Izgon iz Raja
• Noin žrtveni dar
• Opći potop
• Noino pijanstvo
76. Sikstinska kapela
• 1535.-41.
• Povratak u S.kapelu
• U međuvremenu radio na
grobnici Julija II. jer je nakon
njegove smrti 1513. sklopljena
2 nagodba s njegovim
baštinicima
• Posljednji sud
• Snažan kovitlac i gibanje što
proizlazi iz pokreta Krista
• Freska je neiscrpna riznica u
prikazivanju anatomije
ljudskog tijela
• gaćari
77. Posljednji sud
• Naručeno 1534. g. od pape Klementa 7.
• Ubrzo umire no narudžbu potvrđuje njegov
nasljednjik Pavao III
• Na ogromnom zidu 13x12m naslikati
završni prizor ljudske tragedije, dan
srdžbe koji su navjestili proroci i sibile
78. Posljednji sud
• Centar je Krist
• Čak je i Bogorodica
okrenula glavu od siline
bijesa i promatra sve s
izrazom duboke tuge.
Izraz lica kao da
opravdava Kristovu ljutnju
i ne pokušava zaustaviti
njegovu osvetničku ruku
• Studije aktova
• Skulptorski oblikovana
tijela
79. Posljedni sud
• Autoportet
• Oderana koža Sv. Bartula
• Duboki pesimizam
Michelangela, njegova
moralna strogost
zasnovana na
Savonarolinom učenju
• Utjecaj Signorellija
(katedrala u Orvietu)
84. Nova sakristija, San Lorenzo
• 1520-34.
• Uzor Brunelesci (Stara sakristija i kapela Pazzi)
• Otud potječu oni spletovi sivih linija od glatkog
kamena koji se ističu na svijetlom malteru zidova
• U Bruneleschija prevladavaju efekti pokreta i
elegantnog sklada, a kapela koju radi
Michelangelo odaje dojam snažne plastičnostisnažne plastičnosti
• Jedno od najuspjelijih povezivanjaJedno od najuspjelijih povezivanja
arhitekture i plastikearhitekture i plastike
87. Nova sakristija
• Alegorijski lik Noći
• Najviše hvaljena
skulptura
• Humanist Giovanni
Strozzi napisao je
jednu strofu o njoj u
kojoj kaže da bi ona
progovorila kada bi je
netko probudio
88.
89. Nova sakristija
• Alegorijski lik Dana
• Snažna i robusna
tijela
• Snažno izraženi
mišići i kod muških i
ženskih likova
90. Nova sakristija
• Prigovor da lik
Giuliana ne sliči na
njega
• Za 1000 godina
ionako nitko neće
znati kako je izgledao,
M. odgovor
96. Nova sakristija
• 1524-31
• Suton
• Dan, Noć, Zora i
Suton- njihova lica i
položaji tijela odišu
tragičnom sjetom i
kao da pozivaju na
razmišljanje o
prolaznosti ljudskog
života
97. Nova sakristija
• 1521-31.
• Mramorni kovčeg iznad
kojeg se nalazi
Michelangelova Gospa i 2
osrednje skulpture Sv.
Kuzme (Giovannangello
da Montosoli) i Damjana
(Raffaello da Montelupo),
rad njegovih pomoćnika
• Madona Medici
• Za spomenik Lorenza il
Magnifica
98.
99.
100. Kapela Paolina u Vatikanu
• Prozvana tako po papi
Pavlu III. Koji je potakao
njenu izgradnju
• Freske je započeo 1542.
a potom je više puta
prekidao radove (bolest,
požar 1545. u kapeli)
• Studeni 1549. papa umire
a radovi još nisu
dovršeni, dogodine tek
108. Biblioteca Laurenziana
• Uz crkvu San Lorenzo
• Predvorje i stubište po M.
nacrtima (Vasari,
Ammanati)
• 1558-59.
• Golema zbirka knjiga i
rukopisa obitelji Medici
(Deccameron)
• Stube je po M. nacrtima
izveo Bartolommeo
Ammannati, “teku” prema
dolje, poput kaskada
vode
109. Laurencijana
• Kontrast svijetlog i
tamnog ostvaren je
arhitektonskim
sredstvima i toliko je
živ da predstavlja
preteču nekih efekata
baroka
111. 4 piete
• Sv. Petar, Vatikan
• Pieta iz firentinske katedrale
• Pieta Palestrina (Accademia, Firenza)
• Pieta Rondanini, Milano
112. Pieta iz firentinske katedrale
• Museo dell`opera del
Duomo, Firenca
• 1550.
• Prvotno ju zamislio za
vlastitu grobnicu
113.
114.
115. Pieta Palestrina
• Galleria dell`Accademia,
Firenca
• Ime po gradiću u kome se
dugo nalazila
• Stari je spisi ne spominju
no većina se stručnjaka
slaže u tome da je M.
autor
• Isklesao ju od nekog
kamenog odlomka stare
rimske građevine
116. Pieta Rondanini
• 1552-64.
• Dvorac obitelji Sforzza,
Milano
• Po imenu palače u Rimu
u kojoj se nalazila
• Posljednje djelo
• Na njoj radi sve do smrti
• Kleše ju od jednog starog
rimskog stuba. Otud
potreba da figure postavi
vertikalno
117. MICHELANGELO
• Non-finito
• Tragedija umjetnika a
i ljudskog duha koji
uzalud traži
savršenstvo-ovdje
dostiže svoj vrhunski
izraz
• (pitanje je da li je
nedovršena!!!)
120. Palača Farneze
• 1515-1546.
• Obiteljsko prebivalište papine
obitelji
• Zgrada je izvana već bila završena
kada je M. došao preuzeti poslove
• Sangallo je na njoj radio 30 godina
• M. su posljednji kat i krovni vijenac
oko čitave zgrade, ukrašen
ljiljanima koji su znamenje obitelji
Farneze
• Njegov je i 2. kat dvorišta koji je
polustupovima s korintskim
kapitelima podijeljen na vitke
lukove-u njima su ugrađeni prozori
s ukrašenim zabatima
129. Campidoglio
• 1537-39.
• Preoblikovanje Campidoglia, trg na vrhu
rimskog Kapitolija, u trg monumentalnih
okvira
• Tek nakon smrti po njegovoj zamisli
izveden
• Nacrt za antički spomenik Marka Aurelija
• Trg ima oblik trapeza
132. Campidoglio
• Sve do Pavla III zadržao je svoje
srednjovjekovno obličje
• Taj će papa 1. dati ideju za
njegovu obnovu
• Trg je s 3 strane zatvoren
simetrično postavljenim palačama,
a 4. strana je otvorena i uređena u
obliku terase koja gleda prema
gradu
• Trgu se prilazi raskošnim
stepenicama koje su napravljene
još za M. života
• Središte je kip Marka Aurelija
• Osnova kipa u obliku ovala pa se
bolje uklapa u prostor nego
pravokutna osnova kako je prvo
zamišljeno
133.
134. MICHELANGELO
• Papa Pavao III. Imenuje ga nasljednikom
Antonija da Sangala (njegov kolega i
suparnik) na poslovima oko rimskih
utvrda, oko izgradnje Sv. Petra i oko
dovršenja palače Farneze
• Dokazao se prilikom opsade Firence
dobrim vojnim inženjerom
135. Sv. Petar
• Njegov najveći arhitektonski poduhvat
• Jedno od najvećih ostvarenja ljudskog duha
• Gradnja za vrijeme cara Konstantina, 4.st.
• Sredinom 15. st. čuvena se bazilika počela rušiti
• Radove oko obnavljanja papa povjerava Bernardu Roselinu koji ih je
započeo 1452. papa umire, prekid radova od pola stoljeća
• Poč. 16. st. Julije II. Odlučuje pristupiti potpunoj rekonstrukciji i
izradu nacrta povjerava Bramanteu. Papa je, pored ostalog, htio
sebi osigurati i dostojan grob, pošto nijedna od tadašnjih rimskih
crkava nije bila dovoljno velika za njegov pogrebni spomenik
• Mladi Mikelanđelo ukorio je Bramantea zbog njegova olakog rušenja
starih grobova, kapelica, dragocjenih stupova i svega drugoga što bi
se, uz malo truda, moglo spasiti-RUŠITELJ
136. Sv. Petar
• Nisu se podnosili M. i B.
• Ipak, iz velikog poštovanja prema
umjetnosti, Michelangelo nije poricao
ljepotu i uzvišenost Bramanteovog nacrta
• Osnova u obliku grčkog križa, 4 kraka
jednake dužine, kupola slična onoj na
Panteonu
• Događaji oko rekonstrukcije crkve Sv.
Petra bit će veoma složeni i mučni
137. MICHELANGELO
• 1514. umire Bramante
• Na njegovo mjesto pozvan je Rafael, zemljak i suradnik
• Suradnici su mu fra Giacondo i Giuliano da Sangalo
• Nacrt je promijenjen: osnova više nije u obliku grčkog
križa nego latinskoga, s jednim dužim krakom
• Ni ovaj nacrt nije ostvaren, opet zbog smrti autora
• Baldasare Peruci ponovno uzima grčki križ za osnovu,
Antonio da Sangalo mlađi, vraća se na latinski. Umire
1546. i papa Pavao III. 1. 1. 1547. imenuje Michelangela,
koji je već prešao 70-tu, glavnim arhitektom crkve sv.
Petra
138. MICHELANGELO
• Vraća se jasnom, čistom i svijetlom Bramanteovom
nacrtu, mada u njega unosi neke bitne promjene
• Bramante je zamislio zvonike koje bi postavio na 4 ugla
a M. smatra da je to pretjerano
• Po njemu, treba napraviti jednu jedinu kupolu, na križištu
• B. nacrt je predviđao 4 pročelja, na svakoj strani po 1,
tako da vjernici mogu ući sa svih strana
• M. sva vrata postavlja na središnje, istočno pročelje
ispred kojeg je trebalo napraviti jednu grandioznu
kolonadu
139. MICHELANGELO
• Gl. novina je KUPOLA
• Više podsjeća na
firentinsku kupolu nego
na Panteon
• Još 1547. M. piše bratiću
Lionardu u Firencu i traži
od njega da sazna točne
mjere Bruneleschijeve
kupole
• Naravno, razlike postoje
140. MICHELANGELO
• Firentinska se kupola
odlikuje lakoćom i
poletnošću
• Kupolu sv. Petra
krase veličanstvenost
i snaga koju kao da
sputavaju velika rebra
moćno razapeta
između osnove velike
kupole i male lanterne
na vrhu
141. MICHELANGELO
• Na Sv. Petru radi sve do
smrti
• Ni tada ni izdaleka nije
priveden kraju
• Od čuvene kupole
završena je samo osnova
• M. djelo nastavljaju
Vignola i Pierro Ligorio a
kupolom su se najviše
bavili Domenico Fontana i
Giacomo della Porta
142.
143.
144.
145. Sv. Petar, Rim
• Projekt preuzima 1546.
nakon smrti prijašnjeg
arhitekta Antonija da
Sangalla
• Kupola
• Do smrti radi na gradnji
• Odbio je plaću. Rad na
prvoj crkvi kršćanstva
smatrao je službom višoj
slavi Božjoj koja se ne
smije okaljati zemaljskim
profitom
146. Sv. Petar
• Vodstvo radova na bazilici
• Vratio se na Bramanteov
centralni plan, pojednostavio
ga, a cjelinu podredio samo
jednoj dominanti-
SREDIŠNJOJ KUPOLI
• Red, preciznost, naglašava
jezgrovitost i organsko
jedinstvo građevine, ističući još
dramatičnije kupolu
• Želja za sažetošću i organskim
jedinstvom pa je i unutrašnjost
pojednostavio
• Centralni karakter
147. Sv.Petar
• Bramanteov plan svodi
na križ i kvadrat a glavnu
os odredio je mijenjanjem
vanjskog izgleda zapadne
apside, kojoj je dodao
trijem. Taj dio projekta
nikada nije izveden
• Kupola u svim bitnim
elementima odražava M.
ideje, iako je većim
dijelom sagrađena nakon
njegove smrti
148. Sv. Petar
• Visok tambur, jako
istaknuti potpornji
naglašeni 2-strukim
stupovima, rebra,
izdužena krivulja
kupole, visoka
lanterna na vrhu-sve
to pridonosi
VERTIKALNOSTI
149. MICHELANGELO
• Umire u Rimu poslije kratke bolesti, 18. 02. 1564. u 89.-
oj godini, patak poslijepodne
• Privremeno su ga sahranili u crkvi sv. Apostola u rimu.
• Bratić Lionardo krišom ga prenosi u Firencu
• U srpnju 1564. priređen je raskošni pogreb u crkvi San
Lorenzo
• Kažu da su se mladi umjetnici otimali za čast prijenosa
sarkofaga prema St. Croce
• Nadgrobni spomenik u St. Croce (Vasari)
• Kratka oporuka: dušu u Božje ruke, tijelo zemlji a imetak
najbližoj rodbini (Lionardu i njegovoj obitelji)