2. Duga prošlost a kratka istorija
Proučavanje duše: termin potiče iz XVII st. (Marulić ili
Njemački filozofi)
Prvo dijelo koje bi se moglo svrstati pod psihologiju –
Aristotel – De Anima (IV st. pr.n.e)
Razvoj psihologije kao samostalne nauke – osnovanje
labaratorije za eksperimentalnu psihologiju
Vundt, Lajpcig (1879)
3. Psihologija: nauka o psihičkim pojavama i ponašanju ljudi i
životinja
Psihičke pojave prema sadržaju dijele se:kognitivne
(saznajne). emotivne (osjećajne) i motivacione
Sadržaj psihologije je svijest (strukturalizam), ponašanje
(bihejviorizam), o sadržaju svijesti i ponašanju
(funkcionalizam), čovjek je nesvjesno biće
(psihoanaliza), psihički pojave i procesi su jedinstvena
cjelina(geštaltizam
Nauka koja se bavi posmatranjem i proučavanjem psihičkih
procesa i psihičkih svojstvava i otkrivanjem zakonitosti u
njihovu nastanku, razvoju i mijenjaju
4. Psihološke disipline
Teorijske (sticanje znanja o svojstvima i psihičkim
zakonitostima psihičkog života) ili primijenjene
(primjena postojećih znanja za rješavanje određenih
problema u nekoj oblasti)
Teorijske: opšta psihologija, fiziološka
psihologija, razvojna psihologija, socijalna
psihologija, psihometrija, psihopatologija
Primijenjene (pedagoška psihologija, psihologija
rada, klinička psihologija)
5. Zloupotreba psihologije
Manipulisanje ljudima sa lošom namjerom
Metode i tehnike manipulacije ljudima:
Psihološke (ubjeđivanje, sugestija, hipnoza,
indoktrinacije ličnosti i masa, ispiranje mozga)
Koercivne metode i tehnike (psihofiziološke metode,
farmakološka dejstva)
Hirurški zahvati na mozgu
6. Psihologija je nauka koja treba da se na sistematski
način bavi opisom, objašnjeme i predviđanjem
kognitivnih, emocionalnih i motivacionih pojava,
njihovim biološkim osnovama i razvojem, i
poslijedicama kje psihičke djelatnosti nekog pojedinca
mogu ostaviti na druge pojedince, fizičku sredinu i
kulturu