2. UVOD
• Pod ekspertskim sistemima se podrazumeva uspostavljanje unutar računara
dela veštine eksperta, koji se bazira na znanju i u takvom obliku da sistem
može da nudi inteligentan savet ili da preuzme inteligentnu odluku o funkciji
koja je u postupku
• Ekspertski sistem poseduje i karakteristiku da na zahtev verifikuje svoju liniju
rezonovanja, pa tako direktno obaveštava korisnika koji postavlja pitanje.
• Naziv ekspertski upravo potiče odatle što se ovi sistemi ponašaju kao eksperti.
• Njegovu osnovu čini softver koji modelira one elemente čovekovog rešavanja
problema, za koje se smatra da čine čovekovu inteligenciju: zaključivanje,
prosuđivanje, odlučivanje na osnovu pouzdanih i nepotpunih informacija i
tumačenje svog ponašanja.
• Upravo ova poslednja osobina, koja pored običnog rešavanja problema
omogućava interaktivno savetovanje o problemu između sistema i korisnika,
jeste najvažnija razlika između ekspertskih sistema i prethodno pomenutih.
3. • U samom nazivu stoji:
– ekspertski sistem,
– a ne ekspertski program.
– jer se sastoji iz više delova:
✓ dela za rešavanje problema (baza znanja, mehanizam zaključivanja i
globalna baza podataka) i
✓ okruženja.
❑ Najvažniji element okruženja je korisnički interfejs, koji pomaže korisniku
u već pomenutom interaktivnom savetovanju sa delom za rešavanje
problema.
❑ Korisnički interfejs može sadržati i dodatna sredstva, kao što su:
❑ sredstva za otkrivanje grešaka u razvoju sistema (debugging aids),
❑ grafičke mogućnosti prikaza rezultata,
❑ postavljanje pitanja uz pomoć slike itd.
4. 8.1 INŽENJERSTVO ZNANJA I KOMPONENTE
EKSPERTSKOG SISTEMA
• Proces izgradnje ekspertskog sistema se naziva inženjerstvo znanja.
• Proces obuhvata: skup metoda i postupaka za prikupljanje, računarsko
predstavljanje i memorisanje, kao i upotrebu ljudskog znanja u rešavanju
složenih problema.
• Nastaje kroz specifičnu vrstu
interakcije između
1. graditelja ekspertskog sistema –
inženjer znanja sa jedne strane
2. jedne ili više osoba koji su
eksperti u nekoj oblasti,
• Inženjer znanja od eksperata
ekstrakuje znanje (procedure,
strategije, postupke za rešavaje
problema) i ugrađuje to znanje u
ekspertni sistem.
• Rezultat procesa je skup
programa koji rešavaju probleme u
datoj oblasti.
1. MENADŽER EXPERT
2. MENADŽER KORISNK
5. Ko je KO u sistemu?
• Ekspert:
✓ dugo godina sticano znanje,
✓ najčešće mimo knjiga, kroz praksu,
✓ on razvija i intuiciju - skraćuje vreme potrebno za pronalaženje
narednih rešenja.
• Ekspert često zna više nego što je svestan.
• Ekspertski sistem treba da objedini znanje (teorijsko, praktično,
iskustveno, veštine) jednog ili više takvih eksperata
• Inženjer znanja je osoba koja poznaje oblast računarskih tehnologija i
veštačke inteligencije i zna kako se izgrađuje ekspertski sistem.
✓ Kroz pitanja i odgovore, on od eksperta prikuplja znanje, organizuje ga, odlučuje kako će
ono biti prikazano u sistemu i piše programe, sam ili uz pomoć ekipe programera
6. • Korisnik je osoba koja
koristi ekspertski sistem, kada se on završi.
• Osoblje uključuje sve one koji
unose podatke u sistem (operateri, sekretarice i sl.).
• Alat za izgradnju ekspertskih sistema je programski jezik koji koristi
inženjer znanja i/ili programer, da bi taj sistem izgradio.
– Pod alatom se podrazumevaju i svi uslužni programi, koji su na
raspolaganju
• editori,
• debageri,
• sredstava za izdvajanje znanja,
• grafika idr.
– razvijeni su specijalizovani alati za izgradnju ekspertskih sistema, koji
se nazivaju školjke (shells).
– Ovi alati se razlikuju od konvencionalnih programskih jezika, po tome
što obezbeđuju odgovarajuće načine za predstavljanje složenih
koncepata i elemenata znanja
7. 8.2 KOMPONENTE EKSPERTSKOG SISTEMA
• Ekspertski sistemi treba da realizuju tri velika zadatka inženjerstva znanja:
❑ prezentacija i memorisanje velike količine znanja problemske oblasti u računar,
❑ aktiviranje korišćenja znanja problemske oblasti za rešavanje problema i
❑ odgovor na korisnikovo pitanje.
Komponente ES:
2. Mehanizam zaključivanja (interface engine) je softver sposoban da sredi informacije iz baze znanja i da na osnovu
toga izvuče zaključke – SIMULACIJA RAZMIŠLJANJA ČOVEKA
✓ činjenice iz baze znanja kombinuje sa informacijama dobijenim od korisnika u cilju izvođenja zaključaka.
✓ Pri radu se koriste kontrolne strategije, koje odlučuju u kom trenutku treba primeniti neko od pravila iz baze znanja
na nove činjenice, dobijene tokom konsultovanja sa korisnikom.
3. Komunikacioni interfejs je deo koji omogućava dijalog između donosioca odluke (korisnika) i sistema.
✓ Sa jedne strane služi da korisnik u toku rada sistema dostavi informacije koje sistem iz baze znanja nije uspeo da
dobije,
✓ sa druge strane omogućava korisniku da za svaku odluku ekspertskog sistema traži dodatno objašnjenje o tome koji
su ga zaključci vodili da donese takvu odluku.
4. Globalna baza podataka je radna memorija za beleženje trenutnih statusa sistema, ulaznih podataka za određeni
1. Baza znanja (knowledge base) -
uključuje činjenice, relacije između
činjenica i moguće metode za
rešavanje problema u oblasti date
aplikacije