2. UVOD
• Fenomen je davno poznat,
• Svi živi organizmi imaju svoj životni ciklus,
• I nebeska tela imaju svoj životni ciklus,
• I političke partije imaju svoj životni ciklus,
• Životni ciklus imaju i proizvodi i kompanije,
• Koncept je poznat od 50-tih godina XX veka - Životni ciklus
proizvoda ili Product Life Cycle (PLC)
• Zašto je važno poznavati teoriju životnih ciklusa?
❑ Zbog prepoznavanja i razgraničavanja normalnih i prolaznih problema
rasta i razvoja preduzeća u odnosu na patološke probleme
❑ Zbog pravilnog upravljanja preduzećem koje je tesno povezano s
aktuelnom fazom u životnom ciklusu
3. UVOD
• OD ČEGA ZAVISI RAST I STARENJE PREDUZEĆA?
• KLASIČNA TEORIJA:
❑ Hronološka starost preduzeća
o Najstarija kompanija na svijetu (koja i danas postoji) je Nisiyama Onsen
Keiunkan iz Japana. Osnovana je 705. godine
❑ Veličina preduzeća
o Ukupan prihod
o Profit
o Tržišna vrednost
o Broj zaposlenih
• MODERNA TEORIJA:
❑ Fleksibilnost organizacije
❑ Stepen kontrole sopstvenih procesa •
o Top forma
✓ Period u kojem je organizacija podjednako sposobna da se menja
(prilagođava) i da kontroliše svoje procese.
✓ Predstavlja mesto preseka krive fleksibilnosti i krive stepena kontrole.
4. TEORIJE ŽIVOTNOG CIKLUSA
• Lippitt & Schmidt (1967.) - 6 faza
• Steinmetz (1969.) - 3 faze
• Lawrence E. Greiner (1972.) - 5 faza
• Churchill & Lewis (1983.) - 5 faza
• Scott & Bruce (1987.) - 5 faza
• Isak Adižes (1988.) - 10 faza
❑ Ko je Isak Adižes?
6. I faza - Udvaranje
• ODLIKE FAZE:
❑ Rađanje ideje
❑ Zaljubljivanje u ideju
❑ testiranje ideje o novoj organizaciji
❑ Mnogo priče, ubjeđivanja, vrbovanja
saradnika, mnogo obećavanja i traženja
(finansijske) pomoći
❑ Da li će se vizija pretvoriti u stvarnost?
❑ Rešenost uz svesnost rizika
❑ To će ga držati da ne odustane
❑ Posvećenost osnivača ideji
❑ Testiranje realnosti
• Prva preuranjena devijacija - Flert:
– Bojazan i sumnja
– Koncept se ne testira - ignoriše se tržište i realnost
– Isključiva orijentacija na trenutni profit
– Kontrola je nesigurna i ranjiva
7. II faza – novorođenče (doba povoja)
• ODLIKE FAZE:
❑ Osnivanje organizacije
❑ Umjesto snova, priče i građenja vizije,
mora se RADITI!
❑ Ključna pitanja su:
o Koliko si danas proizveo?
o Koliko si danas prodao?
o Manjak prostora, opreme, kvalifikovanih ljudi i vremena
❑ Potrebne povremene novčane infuzije
❑ Optimizam osnivača održava priču – to je njegov spomenik, baština
❑ Nema novca za nagrade,
• Druga preuranjena faza – smrt novorođenčeta
❑ Prestanak zainteresovanosti osnivača
❑ Osnivač gubi kontrolu nad preduzećem
❑ Velika nelikvidnost
❑ Preveliko mešanje sa strane (akionara, matičnog preduzeća, države...)
❑ Predugo trajanje faze II (Doba povoja)
8. III faza – GO-GO
• ODLIKE FAZE:
❑ Kao beba kada prohoda
❑ Svaka prilika je prioritet – da li baš?
❑ Brz i dinamičan rast (preduzeće se širi u mnogim pravcima)
❑ Velika posvećenost klijentima
❑ Delegiranje često postaje neuspješno (“jo-jo” fenomen)
❑ Troškovi izmiču kontroli
❑ Mora se uvesti disciplina u poslovanju – admistrativni sistemi
III preuranjena devijacija – Osnivačeva
porodična zamka
• Osnivač se plaši da “ne ispusti stvari
iz svojih ruku”
• Cjelokupno vlasništvo i upravljanje
preduzećem mora da ostane u krugu
porodice, bez obzira na sposobnosti
i iskustvo članova porodice
9. IV faza – ADOLESCENCIJA
• ODLIKE OVE FAZE:
❑ Najdramatičniji prelazak u toku rasta
▪ Organizacija mora da se “rodi” po drugi
drugi put, tj. da:
• zacrta jasan put u budućnost
• Uspostavi jasnu organiz. strukturu
• Uvede sisteme kontrole i odgovornosti
• Profesionalizuje funkcije i način rada
• Zaposli nove, kompetentne ljude
• Bolje je više mora smeniti više je bolje!
• Usporiti ritam i sprovesti sistematizaciju
❑ IV preuranjena devijacija- Razvod
– Prerano starenje” i “nezadovoljni preduzetnici”
– Sukob preduzetnika i administratora
– Preduzetnici napuštaju preduzeće, dok “ljudi od sistema” ostaju
10. V faza – TOP FORMA
• Vrhunac sposobnosti i vitalnosti preduzeća
• Organizacija ima viziju i vitalnost Go-go organizacije, ali se njome istovremeno
dobro upravlja
• Organizacija je više produktivna, sistematična i inovativna
• Ključni problem - Kako ostati u top formi?
• Ovu fazu karakterišu:
– funkcionalni sistemi i organizaciona struktura,
– institucionalizovana vizija i kreativnost,
– orjentacija ka rezultatima, organizacija zadovoljava potrebe kupaca,
– organizacija pravi planove, a onda pokušava da ih sledi,
– organizacija po očekivanju posluje sve bolje,
– organizacija može da postigne porast prodaje i profita i
– organizacija lansira novu organizaciju.
• Na krivoj životnog ciklusa Top-forma se ne poklapa sa najvišom tačkom.
• To je proces koji traje, a ne odredište.
• Izazov Top-forme je odgovor na pitanje: kako u njoj što je moguće duže ostati?
11. VI faza – Stabilnost/stabilna organiz.
ODLIKE OVE FAZE:
• Prvi stadijum starenja u životnom ciklusu,
• Preduzeće je još uvek jako, ali počinje da gubi fleksibilnost,
• Počinje da gubi duh kreativnosti, inovacije i spremnosti koji ga je doveo do Top-
forme.
• U Stabilnoj fazi se smanjuju fondovi za istraživanja u korist potrošnje za razvoj.
• Organizacija počinje da sumnja u svaku promenu, a nagrađuju se oni koji rade
šta im se kaže.
• Uglavnom se razmatraju kratkoročni, unosni poslovi...
• Organizacija je do sada obično već obezbedila stabilnu poziciju na tržištu,
razvila je osećaj sigurnosti.
• Uglavnom vlada red i usvajaju se konzervativni stavovi da se ono što je
postignuto ne bi ugrozilo.
• Ljudi provode više vremena u kancelariji jedni sa drugima, nego sa klijentima ili
prodavcima.
• Razvoj menadžmenta zamenjuje se obukom menadžerskog kadra.
• Ljudi iz finansijskog sektora postaju važniji od ljudi u marketingu, prodaji,
istraživanju ili razvoju...
• Ako je kreativnost dovoljno dugo uspavana, to počinje da se odražava na
sposobnost preduzeća da zadovolji zahteve kupaca.
12. VII faza – Aristokratija
ODLIKE OVE FAZE:
• Novac se troši na sisteme kontrole, nagrade i prostorije,
• Naglasak je na tome kako se radi, a ne šta i zašto se radi,
• Vodi se računa o oblačenju, oslovljavanju i tradiciji,
• Pojedince brine vitalnost kompanije, ali radni moto je "ne talasaj",
• Malo je unutaršnjih inovacija.
• Organizacija ima velike zalihe gotovine i sl.
• U ranoj fazi Aristokratije pokušava se podizanjem cena dođe do većeg profita
POTENCIJALNO REŠENJE:
• Korporacija može da kupuje druge kompanije da bi stekla nove proizvode i
tržišta ili u nastojanju da kupi preduzimljivost,
• U slučaju kupovine Go-go organizacije moguća je pojava "sukoba kultura„ -
može se desiti da zbog zamornih procedura za svaku sitnicu preduzetnici iz
Go-go organizacije odlaze i ostaje samo ljuska.
13. VIII faza – Rana birokratija
• Prelaz u ovu fazu je brz i nasilan.
• Cene ne mogu više da se podignu,
• Kupovina drugih preduzeća više ne pomaže.
• Ovde je bitno:
– ko je izazvao problem, a ne način na koji bi problem trebalo da bude rešen
– pojava mnogo sukoba, "zabadanje noževa u leđa“ i unutrašnje borbe
– fokus se prenosi na unutrašnje ratove; kupac je samo gnjavaža.
• Ljudi pokušavaju da otkriju ko je kriv…
• Organizacija žrtvuje poslednje tragove kreativnosti – šefa
marketinga, strateškog planera, glavnog inženjera...
• Vlada menadžerska paranoja – ljudi počinju da se bore jedan protiv
drugog.
• Ovaj začarani krug se nastavlja sve do konačnog rezultata – bankrota ili
potpune Birokratije, koja znači nacionalizaciju ili subvenciju od vlade.
• Ostaju samo rukovodioci kod kojih je naglasak na pravilima i politikama
- bez vidljive usmerenosti ka rezultatima ili zadovoljavanju potreba
kupaca.
14. IX faza – Birokratija
• U birokratiji organizacija svoje postojanje ne opravdava činjenicom da
dobro funkcioniše, već činjenicom da uopšte i postoji.
• Karakteristike birokratske organizacije:
• ima mnogo sistema, sa malo funkcionalne orijentacije
• izdvaja se iz svoje sredine i usredsređuje uglavnom na sebe samu
• nema osećaja kontrole
• Birokratija, kao starac koji ne voli da ga previše uznemiravaju, nastoji da se
izoluje iz svoje sredine.
• Birokratske organizacije održavaju se u
životu monopolom koji imaju nad nekim
delatnostima – kupci su zakonom
zagarantovani
16. 4.3 PORTEROVIH 5 SILA
• Opasnost od novih konkurenata – određuje konkurentsku prednost
kompanije, koja se ogleda u troškovima ili diferencijaciji. Tehnologija
deluje na konkurentsku poziciju kompanije i ulovljava oba pravca
konkurentske prednosti,
• stepen rivaliteta među konkurentima – uspostavlja se na
osnovuidentifikovanog broja igrača i stepena njihove konkurentnosti.
• opasnost od proizvoda supstituta ili novih proizvoda – meri se
sposobnošću kompanije da pre konkurencije izbaci novi proizvod na
tržište. Ovde je najvažnije vreme trajanja i efikasnost razvoja tehnoloških
rešenja procesa i proizvoda
• pregovaračke moći snabdevača i pregovaračke moći kupaca -
• relativna moć interesnih grupa i stejkholdera (vlada, institucije države,
asocijacije privrednika, akcionari, banke, sindikati itd).
17. 4.3 RAZVOJNA FUNKCIJA
Svakoj poslovnoj organizaciji potrebna je jedna suštinska kompetencija:
inovacija.
(Peter Drucker)
• Razvojna funkcija u novije doba postaje za većinu preduzeća ključna
funkcija.
• U slušaju zapostavljanja razvojne funkcije, dolazi do:
❑ stagnacije,
❑ pada prodaje i
❑ propadanja preduzeća.
• Razvojna funkcija,u najširem smislu, može imati sledeće zadatke:
❑ razvoj opreme,
❑ razvoj proizvoda,
❑ razvoj tehnologije,
❑ razvoj kadrova,
❑ razvoj upravljanja,
❑ razvoj marketinga,
❑ razvoj logistike itd.
•